{"id":100773,"date":"2023-09-17T10:35:01","date_gmt":"2023-09-17T08:35:01","guid":{"rendered":"https:\/\/svetslik.si\/Bez kategorije\/egon-schiele-the-lyricist\/"},"modified":"2026-10-19T15:02:28","modified_gmt":"2026-10-19T13:02:28","slug":"egon-schiele-the-lyricist","status":"publish","type":"product","link":"https:\/\/svetslik.si\/hr\/egon-schiele\/egon-schiele-the-lyricist\/","title":{"rendered":"Egon Schiele \u2013 Lirski pjesnik"},"content":{"rendered":"
[vc_row][vc_column][vc_column_text]\n

Lirski pjesnik djelo je Egona Schielea iz 1911. godine: autoportret na gotovo kvadratnom platnu na kojem se umjetnik predstavlja kao \u201elirski pjesnik\u201c, glave polo\u017eene gotovo na bok i blijeda, uvijena tijela pred tamnom pozadinom. Izvornik \u010duva Leopold Museum u Be\u010du pod inventarnim brojem 450; mjeri 80,5 x 80 cm. Kod nas ga slikamo ru\u010dno, uljanim bojama, u petnaest veli\u010dina ili po va\u0161oj mjeri, a prije slanja \u0161aljemo vam fotografiju gotovog djela na odobrenje.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Naslov:<\/td>\nLirski pjesnik<\/td>\n<\/tr>\n
Drugi naslovi:<\/td>\nDer Lyriker \u00b7 Lyricist<\/td>\n<\/tr>\n
Slikar:<\/td>\nEgon Schiele (1890\u20131918)<\/td>\n<\/tr>\n
Godina nastanka:<\/td>\n1911., monogramirano i datirano gore lijevo \u201eS. 11\u201c<\/td>\n<\/tr>\n
Izvorna veli\u010dina (\u0161irina \u00d7 visina):<\/td>\n80,5 cm x 80 cm (muzej ne ozna\u010dava osi; format je gotovo kvadratan)<\/td>\n<\/tr>\n
Izvorna tehnika:<\/td>\nUlje na platnu<\/td>\n<\/tr>\n
Stil slikanja:<\/td>\nEkspresionizam<\/td>\n<\/tr>\n
Nalazi se:<\/td>\nLeopold Museum, Be\u010d<\/a> (inv. br. 450)<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u0161a reprodukcija:<\/td>\nru\u010dno slikano ulje na platnu, 15 veli\u010dina od 50 x 50 cm do 200 x 200 cm ili veli\u010dina po mjeri<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Lirski pjesnik \u2013 Egon Schiele<\/h2>\n

Tko je na slici?<\/h3>\n

Sam umjetnik: austrijski slikar Egon Schiele (1890.\u20131918.). Platno je nastalo po\u010detkom 1911., a prema tekstu Leopold Museuma Schiele se na njemu predstavlja kao \u201elirski pjesnik\u201c u krajnje izvijenom polo\u017eaju. Naslov dakle ne imenuje model, nego ulogu: Schiele glumi pjesnika vlastitim licem i vlastitim tijelom. Me\u0111u izvorima muzej navodi i izdanje njegovih pisama i pjesama iz 1910.\u20131912. iz zbirke Leopold, objavljeno 2008. u M\u00fcnchenu pod naslovom Der Lyriker Egon Schiele.<\/p>\n

\u0160to je na platnu?<\/h3>\n

Napola gola figura koja ispunjava kvadrat gotovo od ruba do ruba. Na vrhu glava le\u017ei gotovo na boku, tjemenom prema lijevom rubu; lice je gra\u0111eno od okerastih, zelenih i crvenih poteza, jedno oko gleda postrance ispod podignute obrve, a dugi vrat izlazi udesno. Iznad glave, uz gornji rub, stoji mrlja bijele boje. Ispod nje jedna je ruka podignuta ra\u0161irenih prstiju, a druga le\u017ei poprijeko ispod nje. Od ruku se dijagonalno do donjeg ruba spu\u0161ta blijeda traka tijela, na pola puta s crvenom oznakom pupka, a sasvim dolje su tamna mrlja i crvenilo u preponama. Sve ostalo \u2013 jakna i pozadina \u2013 tamnosme\u0111e je, crno i tamnozeleno. U gornjem lijevom kutu crnom su bojom napisani monogram i godina \u201eS. 11\u201c. Prema muzejskom zapisu Schiele je radio brzim potezima kista i bez pripremnog crte\u017ea i povr\u0161ina to pokazuje: boja le\u017ei u gustim, odvojenim potezima po cijelom platnu.<\/p>\n

Za\u0161to je ova slika va\u017ena?<\/h3>\n

Zbog dviju stvari, a obje navodi muzejski zapis. Prva je njezin prvi javni nastup. Platno, nastalo po\u010detkom 1911., izlo\u017eeno je u travnju iste godine na Schieleovoj prvoj samostalnoj izlo\u017ebi u be\u010dkoj galeriji Miethke i reproducirano u prate\u0107oj publikaciji zajedno s tekstom Alberta Parisa G\u00fcterslosha (1887.\u20131973.). Druga je koliko je djelo otad temeljito dokumentirano. Muzej navodi njegove brojeve u pet kataloga Schieleovih slika, od kataloga Otta Nirensteina iz 1930., u kojem je pod brojem 78, do kataloga Tobiasa Nattera iz 2017., u kojem je pod brojem 52.<\/p>\n

\u0160to slika zna\u010di?<\/h3>\n

Prema tuma\u010denju muzeja, govori o krizi subjekta. Glava je neprirodno nagnuta i djelomi\u010dno okru\u017eena bijelim prostorom nalik nimbu; o\u010di gledaju postrance ispod podignutih obrva, sa skepti\u010dnim izrazom. Osim kratke jakne, koja se vizualno stapa s pozadinom, figura je gola i blijeda, a samo su dva mjesta naslikana blistavom crvenom: pupak i prepone. Pupak je, ka\u017ee zapis, smje\u0161ten anatomski neto\u010dno, ali upravo on usmjerava os kompozicije prema rukama. Slijede\u0107i konvenciju kvadratnog formata, Schiele platno ispunjava onim \u0161to muzej naziva sirovom, bolnom, odba\u010denom tjelesno\u0161\u0107u, i tako \u017eivo izra\u017eava tu krizu.<\/p>\n

Odakle djelo dolazi?<\/h3>\n

Leopold Museum objavljuje vlastito istra\u017eivanje podrijetla i navodi \u010detiri postaje: ostav\u0161tinu Egona Schielea u Be\u010du (1918.); Arthura Stemmera, Be\u010d i London (prije 1930. do 1954.); dr. Rudolfa Leopolda, Be\u010d (1954.\u20131994.); te privatnu zakladu Leopold Museuma, Be\u010d (1994.). Podaci o predmetu dodaju da je djelo 1994. uneseno u zakladu. Za dvije postaje muzej navodi i izvor. Unos o Stemmeru oslanja se na katalog Otta Nirensteina Egon Schiele. Pers\u00f6nlichkeit und Werk (Berlin 1930., br. 78); unos o Leopoldu oslanja se na dosje Sonje Niederacher pod naslovom Egon Schiele. \u201eDer Lyriker\u201c od 30. lipnja 2010. te na knjigu Rudolf Leopold \u2013 Kunstsammler, koju je Diethard Leopold objavio u Be\u010du 2003. (str. 54\u201361). Zapis o podrijetlu koji nosi ova stranica slijedi u nastavku.<\/p>\n

Podrijetlo<\/h3>\n

Iz Schieleove ostav\u0161tine (1918.) slika je pre\u0161la Arthuru Stemmeru (Be\u010d\/London, prije 1930. do 1954.), a zatim Rudolfu Leopoldu (1954.\u20131994.); danas je u Leopold Museumu u Be\u010du.<\/p>\n

Gdje je ovo djelo me\u0111u Schieleovim radovima?<\/h3>\n

Me\u0111u Schieleovim platnima iz razdoblja 1911.\u20131917. u na\u0161oj ponudi dva su kvadratna, kao \u0161to je gotovo i ovo. Iz sljede\u0107e godine i iz iste zbirke potje\u010de slika Pustinjaci<\/a>, tako\u0111er kvadratna, ali mnogo ve\u0107a, 181 x 181 cm, a iz 1912.\u20131913. kvadratni portret Trude Engel<\/a>, 100 x 100 cm, koji danas \u010duva Lentos Kunstmuseum u Linzu. Iz 1912. i tako\u0111er iz Leopold Museuma je djelo Kardinal i redovnica (Milovanje)<\/a>, 70 x 80,5 cm, dok je slika \u017dena u le\u017ee\u0107em polo\u017eaju<\/a> iz 1917. dugog vodoravnog formata, 96 x 171 cm, tako\u0111er u Leopold Museumu. Sva Schieleova umjetni\u010dka djela iz na\u0161e ponude nalaze se u galeriji Egon Schiele<\/a>, a vi\u0161e o umjetnikovu \u017eivotu u na\u0161em \u010dlanku o Egonu Schieleu<\/a>.<\/p>\n

Kako nastaje na\u0161a ru\u010dno naslikana ina\u010dica?<\/h3>\n

Svako platno uljanim bojama slika slikar, potez po potez \u2013 ne strojni tisak, nego kopija ru\u010dno slikana za va\u0161u narud\u017ebu. Ovdje su najzahtjevnija dva mjesta. Prvo je ko\u017ea: lice, ruke i tijelo gra\u0111eni su od odvojenih poteza okera, zelene, ru\u017ei\u010daste i crvene; ako ih zagladimo, tijelo postane jednoliko ru\u017ei\u010dasto i izgubi napetost. Drugo je tama: jakna i pozadina gotovo su iste boje, a kopija ih mora razdvojiti kao i izvornik, samo smjerom poteza. Izvornik je naslikan uljanim bojama na platnu, kao i na\u0161a kopija. Kad je slika gotova, fotografiramo je i \u0161aljemo vam fotografiju na odobrenje, a tek onda kre\u0107e na put. Ovo djelo u na\u0161oj radionici jo\u0161 nije fotografirano; fotografije \u0107emo dodati na ovu stranicu kad ih budemo imali. Kao svaka umjetni\u010dka slika iz na\u0161e radionice, mo\u017ee sti\u0107i napeta na drveni podokvir; to birate kod opcije Slijepi ram.<\/p>\n

Koja veli\u010dina za koji zid?<\/h3>\n

Kratak odgovor: izvornik je gotovo kvadratan, pa je pravo pitanje koliko zida figura treba zauzeti. Muzej navodi 80,5 x 80 cm, a ne ka\u017ee koja je stranica koja; najbli\u017ea mu je na\u0161a veli\u010dina 80 x 80 cm, koja je na jednoj stranici jednaka izvorniku, a na drugoj 5 mm kra\u0107a. Za manji zid, iznad komode ili radnog stola, dovoljno je 50 x 50 cm ili 60 x 60 cm; u dnevni boravak iznad kau\u010da pristaju 100 x 100 cm ili 110 x 110 cm; na velik zid, stubi\u0161te ili u visoku prostoriju 140 x 140 cm, 170 x 170 cm ili 200 x 200 cm. Slika takve veli\u010dine tra\u017ei udaljenost: izbliza se potezi ko\u017ee \u010ditaju pojedina\u010dno, a lice se sklapa tek s nekoliko metara udaljenosti. Objesite je tako da joj sredi\u0161te bude u visini o\u010diju, otprilike 145\u2013150 cm od poda, a iznad kau\u010da 15\u201325 cm iznad naslona.<\/p>\n

Veli\u010dina po mjeri, podokvir i okvir<\/h3>\n

Ako va\u0161em zidu ne odgovara nijedna od petnaest veli\u010dina, djelo slikamo po va\u0161oj mjeri<\/a>. Ako kod opcije Slijepi ram odaberete \u201eSa slijepim ramom\u201c, platno sti\u017ee napeto na drveni podokvir, spremno za vje\u0161anje. Na\u0161a 3D aplikacija slu\u017ei samo za izbor okvira, ne za prikaz djela na va\u0161em zidu; prikaz na va\u0161em zidu zasebna je usluga. Okvir birate zasebno i nije obvezan dio narud\u017ebe.<\/p>\n

Dostava i jamstvo<\/h3>\n

Slikamo po narud\u017ebi i dostavljamo u Hrvatsku i jo\u0161 petnaest zemalja Europske unije, me\u0111u njima u Sloveniju, Austriju, Italiju, Ma\u0111arsku i Njema\u010dku. Prije slanja \u0161aljemo vam fotografiju gotovog djela na odobrenje, a za svaku narud\u017ebu vrijede na\u0161a pravila povrata. Vrijeme izrade ovisi o veli\u010dini i o optere\u0107enosti radionice. Svako djelo putuje za\u0161ti\u0107eno zapakirano.<\/p>\n

\u010cesta pitanja<\/h3>\n

Tko je mu\u0161karac na slici Lirski pjesnik?<\/h4>\n

Sam Egon Schiele (1890.\u20131918.): djelo je autoportret. Prema zapisu Leopold Museuma, u njemu se predstavlja kao \u201elirski pjesnik\u201c u krajnje izvijenom polo\u017eaju. Naslov dakle ne imenuje model, nego ulogu.<\/p>\n

Gdje je izvornik Lirskog pjesnika?<\/h4>\n

U Leopold Museumu u Be\u010du, pod inventarnim brojem 450. Platno je gotovo kvadratno i mjeri 80,5 x 80 cm. Iz Schieleove ostav\u0161tine pre\u0161lo je kolekcionaru Arthuru Stemmeru, zatim Rudolfu Leopoldu, a od 1994. pripada Privatnoj zakladi Leopold Museum.<\/p>\n

Kada je Schiele naslikao Lirskog pjesnika?<\/h4>\n

Po\u010detkom 1911.; monogram i godina stoje u gornjem lijevom kutu. U travnju iste godine platno je izlo\u017eeno na Schieleovoj prvoj samostalnoj izlo\u017ebi, u Galeriji Miethke u Be\u010du. Reproducirano je u prate\u0107oj publikaciji, zajedno s tekstom Alberta Parisa G\u00fctersloha.<\/p>\n

\u0160to zna\u010di slika Lirski pjesnik?<\/h4>\n

Prema tuma\u010denju Leopold Museuma, rije\u010d je o krizi subjekta. Schiele se prikazuje kao pjesnik, napola gol i blijed, neprirodno nagnute glave, a sjajnom crvenom naslikani su samo pupak i prepone. Muzej govori o sirovoj, bolnoj, odba\u010denoj tjelesnosti koja ispunjava kvadratni format.<\/p>\n

Je li Der Lyriker isto djelo?<\/h4>\n

Da. Der Lyriker njema\u010dki je naslov istog platna, a muzejski engleski zapis vodi ga kao Lyricist. Njema\u010dki naslov nosi i dosje Sonje Niederacher o podrijetlu iz 2010.<\/p>\n

Kako je Schiele naslikao Lirskog pjesnika?<\/h4>\n

Uljanim bojama, prema muzeju brzim potezima i bez pripremnog crte\u017ea. Boja le\u017ei u debelim, odvojenim potezima po cijeloj povr\u0161ini: oker, zelena i crvena za ko\u017eu, tamnosme\u0111a, crna i tamnozelena za jaknu i pozadinu. Svaka je kopija na ovoj stranici ru\u010dno naslikana slika koja te poteze prati jedan po jedan.<\/p>\n

Je li prikladna za dar?<\/h4>\n

Jest; ako niste sigurni u pogledu veli\u010dine, na raspolaganju je poklon-bon<\/a>.<\/p>\n