{"id":100821,"date":"2023-09-17T12:29:08","date_gmt":"2023-09-17T10:29:08","guid":{"rendered":"https:\/\/svetslik.si\/Bez kategorije\/egon-schiele-cardinal-and-nun-caress\/"},"modified":"2026-10-01T23:38:14","modified_gmt":"2026-10-01T21:38:14","slug":"egon-schiele-cardinal-and-nun-caress","status":"publish","type":"product","link":"https:\/\/svetslik.si\/hr\/egon-schiele\/egon-schiele-cardinal-and-nun-caress\/","title":{"rendered":"Egon Schiele \u2013 Kardinal i redovnica (Milovanje)"},"content":{"rendered":"
[vc_row][vc_column][vc_column_text]\n

Kardinal i redovnica (Milovanje) djelo je Egona Schielea iz 1912. godine: kardinal u crvenom i redovnica u crnom habitu kle\u010de u zagrljaju pred gotovo crnom pozadinom. Izvornik \u010duva Leopold Museum u Be\u010du pod inventarnim brojem 455; mjeri 80,5 x 70 cm i vodoravnog je formata. Kod nas ga slikamo ru\u010dno, uljanim bojama, u petnaest veli\u010dina ili po va\u0161oj mjeri, a prije slanja \u0161aljemo vam fotografiju gotovog djela na odobrenje.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Naslov:<\/td>\nKardinal i redovnica (Milovanje)<\/td>\n<\/tr>\n
Drugi naslovi:<\/td>\nCaress \u00b7 Liebkosung \u00b7 Kardinal und Nonne<\/td>\n<\/tr>\n
Slikar:<\/td>\nEgon Schiele (1890\u20131918)<\/td>\n<\/tr>\n
Godina nastanka:<\/td>\n1912., signirano i datirano dolje desno \u201eEGON SCHIELE 1912\u201c<\/td>\n<\/tr>\n
Izvorna veli\u010dina (\u0161irina \u00d7 visina):<\/td>\n80,5 cm x 70 cm (muzej ne ozna\u010dava osi; format je vodoravan)<\/td>\n<\/tr>\n
Izvorna tehnika:<\/td>\nUlje na platnu<\/td>\n<\/tr>\n
Stil slikanja:<\/td>\nEkspresionizam<\/td>\n<\/tr>\n
Nalazi se:<\/td>\nLeopold Museum, Be\u010d<\/a> (inv. br. 455)<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u0161a reprodukcija:<\/td>\nru\u010dno slikano ulje na platnu, 15 veli\u010dina od 45 x 38 cm do 180 x 160 cm ili veli\u010dina po mjeri<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Kardinal i redovnica (Milovanje) \u2013 Egon Schiele<\/h2>\n

Tko je na slici?<\/h3>\n

Kardinal i redovnica. Austrijski slikar Egon Schiele (1890.\u20131918.) naslikao ih je 1912., a djelo je za njegova \u017eivota nosilo naslov Milovanje (Liebkosung): prema muzejskom zapisu pod tim je naslovom bilo predstavljeno i objavljeno, ali nije prodano. Kardinal i redovnica ime je pod kojim je slika op\u0107enito poznata, a muzej u zapisu navodi oba, kao Caress (Cardinal and Nun). Dvije su figure tipovi, a ne portreti: zapis ne imenuje nijedan model, a ne imenujemo ga ni mi.<\/p>\n

\u0160to je na platnu?<\/h3>\n

Dvije figure kle\u010de tijesno jedna uz drugu pred gotovo crnom pozadinom. Lijevo je kardinal u crvenoj kapici i crvenoj halji; naginje se prema redovnici i glavom dodiruje njezinu. Redovnica s desne strane nosi crni habit s bijelim velom koji joj uokviruje lice. O\u010di su joj \u0161irom otvorene i gledaju ravno iz slike, kao da je upravo okrenula glavu prema onome tko ih promatra. Uz njezin obraz i vrat le\u017ei ruka, a izme\u0111u dvaju tijela, na kardinalovim prsima, dva su dlana sklopljena kao na molitvu. Dolje se crvena halja \u0161iri u \u0161iroku grimiznu plohu koja ispunjava ve\u0107i dio donje polovice; iz nje izlaze bosa stopala i potkoljenice, blijedi i obrubljeni tankim naran\u010dastocrvenim potezima: lijevo par savijenih nogu, dolje desno tabani dvaju stopala. Iza para uzdi\u017ee se tamnozelena ploha, svjetlije zelena gore lijevo i uz lijevi donji rub. Dvije figure zajedno tvore visok trokut koji se su\u017eava prema objema glavama. U donjem desnom kutu stoje potpis i godina u tri kratka retka velikih slova: EGON \/ SCHIELE \/ 1912.<\/p>\n

Za\u0161to je ova slika va\u017ena?<\/h3>\n

Zbog triju stvari koje potvr\u0111uje sam muzejski zapis. Prva je naslov: djelo je op\u0107enito poznato kao Kardinal i redovnica, no stvarni mu je naslov Milovanje i pod njim je za Schieleova \u017eivota bilo predstavljeno i objavljeno, ali ne i prodano. Druga je usporedba s Klimtom: prema tuma\u010denju muzeja Schieleovo Milovanje djeluje kao tamna sestra Poljupca (Ljubavnici) Gustava Klimta (1862.\u20131918.) iz 1907.\/08. Tre\u0107i je razlog njezin put: nakon 1939. pro\u0161la je kroz ruke trgovca Friedricha Welza, 1945. osigurala ju je ameri\u010dka okupacijska vlast, a 1948. bila je vra\u0107ena; muzej objavljuje cijeli lanac, koji navodimo ni\u017ee. Upu\u0107ivanja na kataloge djela u zapisu se\u017eu od knjige Otta Nirensteina iz 1930. (br. 107) do kataloga Tobiasa Nattera iz 2017. (br. 116).<\/p>\n

\u0160to slika zna\u010di?<\/h3>\n

Prema tuma\u010denju muzeja, govori o \u017eudnji i zabrani. Muzejski tekst (potpisan VG, 2021) prizor naziva svjetionikom: kardinal odjeven u crveno miluje redovnicu u tamnom habitu, a ona se, zate\u010dena ili uznemirena, okre\u0107e promatra\u010dima. Ruke sklopljene na molitvu postaju klije\u0161ta, kardinalska crvena ozna\u010dava vatrenu \u017eudnju, a gole potkoljenice simboliziraju tjelesni grijeh. Klimt je \u010detiri godine ranije naslikao odu ljubavi; tamo gdje je njegov ponor stiliziran, Schiele prema muzejskom zapisu otvara pogled u ponore ljudske \u017eudnje, prije svega u libido, koji zabrane i konvencije ne mogu zaustaviti. Razotkrivaju\u0107i \u010dovjekovu libidinoznu narav, Schiele iznosi svoju simboliku unutarnjeg nemira, lomova i suprotnosti, koju oblikuju Eros i Tanatos \u2013 na\u010delo ugode i nagon smrti. To je tuma\u010denje ku\u0107e koja djelo \u010duva i navodimo ga kao njezino.<\/p>\n

Odakle djelo dolazi i za\u0161to je bilo vra\u0107eno?<\/h3>\n

Leopold Museum objavljuje vlastiti istra\u017eeni lanac vlasnika, korak po korak. Prvi vlasnik kojeg navodi jest dr. Heinrich Rieger u Be\u010du, od 1918. do 1939. Od 1939. do 1945. djelo je bilo kod Friedricha Welza u Be\u010du i Salzburgu. U rujnu 1945. u Salzburgu ga je osigurala ameri\u010dka okupacijska vlast, u prosincu 1947. na \u010duvanje ga je preuzeo savezni ured za za\u0161titu spomenika u Salzburgu (depo u salzbur\u0161koj Rezidenciji), a u svibnju 1948. vra\u0107eno je dr. Robertu Riegeru i Tanni Berger. Za taj se korak zapis poziva na djelomi\u010dnu presudu Zemaljskog suda u Salzburgu od 31. svibnja 1948. u restitucijskom predmetu RK 108\/48. Od 1950. do 1957. djelo je pripadalo Austrijskoj galeriji Belvedere u Be\u010du; zapis navodi kupoprodajni sporazum od 27. prosinca 1950. izme\u0111u dr. Christiana Brode, opunomo\u0107enika dr. Roberta Riegera i Tanne Berger, i galerije. Od 1957. do 1994. bilo je vlasni\u0161tvo dr. Rudolfa Leopolda, a od 1994. privatne zaklade Leopold Museuma. Korak prema Leopoldu nije bio prodaja nego zamjena: prema zapisniku od 7. velja\u010de 1957. galerija mu je dala ovo djelo i Dvije \u010du\u010de\u0107e \u017eene, a zauzvrat primila Klimtovo Makovo polje, Nizozemski krajolik Rudolfa Ribarza i salzbur\u0161ki kip sveca. Me\u0111u izvorima muzej navodi spis kaznenog predmeta narodnog suda protiv Friedricha Welza i dosje Michaela Wladike o ovoj slici od 30. travnja 2011.<\/p>\n

Tko je bio Heinrich Rieger, ka\u017ee druga stranica istog muzeja. Tekst nagodbe koji muzej objavljuje u zapisu o slici Portret Wally Neuzil<\/a> opisuje ga kao \u017eidovskog kolekcionara umjetnina ubijenog 1942. u koncentracijskom logoru Theresienstadt i navodi da su ameri\u010dke snage 1947. slike koje je Welz stekao od Riegera predale saveznom uredu za za\u0161titu spomenika. Sa\u017eetak ovog lanca nalazi se u zapisu ispod.<\/p>\n

Podrijetlo<\/h3>\n

Slika je bila u vlasni\u0161tvu be\u010dkoga kolekcionara dr. Heinricha Riegera (1918.\u20131939.), a za vrijeme nacizma pre\u0161la je trgovcu Friedrichu Welzu. Nakon rata, u svibnju 1948., vra\u0107ena je dr. Robertu Riegeru i Tanni Berger, a od 1950. do 1957. bila je u Austrijskoj galeriji Belvedere; danas je \u010duva Leopold Museum u Be\u010du.<\/p>\n

Gdje je ovo djelo me\u0111u Schieleovim radovima?<\/h3>\n

Me\u0111u Schieleovim platnima u na\u0161oj ponudi. Iz iste godine i istog muzeja potje\u010de slika Pustinjaci<\/a>, kvadratno platno od 181 x 181 cm. Godinu ranije, 1911., nastala je slika Lirski pjesnik<\/a>, tako\u0111er naslikana uljem na platno i tako\u0111er u Leopold Museumu. Iz 1917. potje\u010du slika \u017dena u le\u017ee\u0107em polo\u017eaju<\/a>, i ona u Leopold Museumu, te krajolik \u010cetiri stabla<\/a>, neko\u0107 u Belvedereu i od restitucije 2020. u privatnom vlasni\u0161tvu. Sva Schieleova umjetni\u010dka djela iz na\u0161e ponude nalaze se u galeriji Egon Schiele<\/a>, a vi\u0161e o umjetnikovu \u017eivotu u na\u0161em \u010dlanku o Egonu Schieleu<\/a>.<\/p>\n

Kako nastaje na\u0161a ru\u010dno naslikana ina\u010dica?<\/h3>\n

Svako platno uljanim bojama slika slikar, potez po potez \u2013 ne strojni tisak, nego kopija ru\u010dno slikana za va\u0161u narud\u017ebu. Ovdje su najzahtjevnija tri mjesta. Prvo je crvena: tamnija crvena halje gore i svjetlija grimizna dolje moraju ostati dvije boje, ina\u010de se figure stope u jednu plohu. Drugo je crna, u kojoj se redovni\u010din habit i dalje mora razlikovati od gotovo crne pozadine. Tre\u0107e su dva lica, malena u odnosu na cijelo platno, a nositelji cijelog izraza. Izvornik je naslikan uljanim bojama na platnu, a tako i na\u0161a kopija. Kad je slika gotova, fotografiramo je i \u0161aljemo vam fotografiju na odobrenje, a tek onda kre\u0107e na put. Ovo djelo u na\u0161oj radionici jo\u0161 nije fotografirano; fotografije \u0107emo dodati na ovu stranicu kad ih budemo imali. Kao svaka umjetni\u010dka slika iz na\u0161e radionice, mo\u017ee sti\u0107i napeta na drveni podokvir; to birate kod opcije Podokvir.<\/p>\n

Koja veli\u010dina za koji zid?<\/h3>\n

Kratak odgovor: vodoravni format tek je malo \u0161iri nego \u0161to je visok, pa dobro pristaje iznad niskog, \u0161irokog namje\u0161taja. Izvorniku je najbli\u017ea veli\u010dina 80 x 70 cm: od njega je 5 mm u\u017ea i to\u010dno jednako visoka. Za uzak zid ili hodnik pristaju 45 x 38 cm, 50 x 45 cm ili 60 x 55 cm; iznad komode ili radnog stola 70 x 60 cm ili 80 x 70 cm; u dnevni boravak iznad kau\u010da 110 x 95 cm ili 120 x 105 cm; na velik zid, stubi\u0161te ili u visoku prostoriju 170 x 150 cm i 180 x 160 cm. Slika takve veli\u010dine tra\u017ei udaljenost: izbliza se grimizna ploha raspada u pojedina\u010dne poteze, a dva se lica sklapaju tek s nekoliko metara udaljenosti. Ru\u010dno naslikana slika najbolje visi sa sredi\u0161tem u visini o\u010diju, otprilike 145\u2013150 cm od poda; iznad kau\u010da 15\u201325 cm iznad naslona.<\/p>\n

Veli\u010dina po mjeri, podokvir i okvir<\/h3>\n

Ako va\u0161em zidu ne odgovara nijedna od petnaest veli\u010dina, djelo slikamo po va\u0161oj mjeri<\/a>. Ako kod opcije Podokvir odaberete Sa podokvirom, platno sti\u017ee napeto na drveni podokvir, spremno za vje\u0161anje. Na\u0161a 3D aplikacija slu\u017ei samo za izbor okvira, ne za prikaz djela na va\u0161em zidu; prikaz na va\u0161em zidu zasebna je usluga. Okvir birate zasebno i nije obvezan dio narud\u017ebe.<\/p>\n

Dostava i jamstvo<\/h3>\n

Slikamo po narud\u017ebi i dostavljamo u Hrvatsku i jo\u0161 petnaest zemalja Europske unije, me\u0111u njima u Sloveniju, Austriju, Italiju, Ma\u0111arsku i Njema\u010dku. Prije slanja \u0161aljemo vam fotografiju gotovog djela na odobrenje, a za svaku narud\u017ebu vrijede na\u0161a pravila povrata. Vrijeme izrade ovisi o veli\u010dini i o optere\u0107enosti radionice.<\/p>\n

\u010cesta pitanja<\/h3>\n

Tko su kardinal i redovnica na Schieleovoj slici?<\/h4>\n

To su tipovi, a ne portreti: zapis Leopold Museuma ne imenuje nijedan model. Slijeva se kardinal u crvenoj kapici i crvenoj halji naginje prema redovnici u crnom habitu s bijelim velom oko lica, a njih dvoje kle\u010de tijesno jedno uz drugo pred gotovo crnom pozadinom. Redovni\u010dine \u0161irom otvorene o\u010di gledaju ravno iz slike, kao da se upravo okrenula promatra\u010du.<\/p>\n

Za\u0161to se slika zove i Milovanje?<\/h4>\n

Milovanje (Liebkosung) stvarni je naslov djela: pod njim je za Schieleova \u017eivota bilo predstavljeno i objavljeno, ali nije prodano. Kardinal i redovnica ime je pod kojim je postalo op\u0107enito poznato, a Leopold Museum navodi oba, kao Caress (Cardinal and Nun).<\/p>\n

Je li Kardinal i redovnica odgovor na Klimtov Poljubac?<\/h4>\n

Ta se dva djela \u010desto uspore\u0111uju. Prema tuma\u010denju Leopold Museuma Schieleovo Milovanje iz 1912. djeluje kao tamna sestra Poljupca (Ljubavnici), koji je Gustav Klimt naslikao 1907.\/08. Gdje je Klimtov ponor stiliziran, Schiele otvara pogled u ponore ljudske \u017eudnje.<\/p>\n

\u0160to zna\u010di slika Kardinal i redovnica?<\/h4>\n

Prema tuma\u010denju Leopold Museuma govori o \u017eudnji i zabrani. Ruke sklopljene na molitvu postaju klije\u0161ta, kardinalska crvena ozna\u010dava vatrenu \u017eudnju, a gole potkoljenice tjelesni grijeh, dok se redovnica, kao zate\u010dena, okre\u0107e promatra\u010dima. Muzej u njoj \u010dita Schieleovu simboliku unutarnjeg nemira, koju oblikuju Eros i Tanatos.<\/p>\n

Gdje se slika Kardinal i redovnica nalazi danas?<\/h4>\n

U Leopold Museumu u Be\u010du, pod inventarnim brojem 455. Za vrijeme nacizma pre\u0161la je od kolekcionara Heinricha Riegera trgovcu Friedrichu Welzu; u svibnju 1948. vra\u0107ena je Robertu Riegeru i Tanni Berger, od 1950. do 1957. pripadala je Belvedereu, a 1957. zamjenom je do\u0161la Rudolfu Leopoldu.<\/p>\n

Je li prikladna za dar?<\/h4>\n

Jest; ako niste sigurni u pogledu veli\u010dine, na raspolaganju je poklon-bon<\/a>.<\/p>\n