{"id":175198,"date":"2026-08-07T16:37:01","date_gmt":"2026-08-07T14:37:01","guid":{"rendered":"https:\/\/svetslik.si\/nekategorizirano\/still-life-with-onions-2\/"},"modified":"2026-08-07T16:53:23","modified_gmt":"2026-08-07T14:53:23","slug":"still-life-with-onions-2","status":"publish","type":"product","link":"https:\/\/svetslik.si\/hr\/paul-cezanne\/still-life-with-onions-2\/","title":{"rendered":"Paul C\u00e9zanne \u2013 Mrtva priroda s lukom"},"content":{"rendered":"
[vc_row][vc_column][vc_column_text]\n

Mrtva priroda s lukom \u2013 no\u017e koji otvara dubinu<\/h2>\n

Mrtva priroda s lukom jedna je od najzaokru\u017eenijih C\u00e9zanneovih poznih mrtvih priroda. Na stolu \u010diji se desni rub izmi\u010de stoji posuda s lukom pred bijelom draperijom, a pozadinu daje mirna siva stijena; lijevo je luk raspr\u0161en po stolu, pred bocom i \u010da\u0161om. Platno se \u010duva u Mus\u00e9e d\u2019Orsay u Parizu (inv. RF 2817), mjeri 66 \u00d7 82 cm i nastalo je izme\u0111u 1896. i 1898. Na\u0161a ru\u010dno slikana slika na platnu<\/strong> donosi taj tihi motiv u ulju na platnu.<\/p>\n

No\u017e koji je C\u00e9zanne naslijedio<\/h3>\n

Najti\u0161i potez na ovom platnu jest no\u017e polo\u017een ukoso na rub stola. Nije ukras: kosina otvara dubinu tamo gdje bi ploha ina\u010de ostala ravna. Postupak nije C\u00e9zanneov izum \u2013 preuzima ga od Chardina, kao \u0161to ga je prije njega preuzeo Manet. Kad ga jednom primijetite, nalazit \u0107ete ga na mrtvim prirodama 18. i 19. stolje\u0107a uvijek iznova.<\/p>\n

\u010cetiri gledi\u0161ta na jednoj slici<\/h3>\n

Muzejski opis razla\u017ee prizor tako da metoda postane opipljiva. Bocu i prednji pojas stola vidimo sprijeda, \u010da\u0161u odozgo, posudu u skra\u0107enju, no\u017e ukoso. To je takozvana povi\u0161ena perspektiva: slikar ne bira jedno jedino gledi\u0161te, nego svaki predmet slika iz kuta koji ga najbolje pokazuje. Prizor je zato istodobno miran i malo pomaknut \u2013 a upravo su taj pomak kubisti razvili dalje.<\/p>\n

Platno s \u010detiri razli\u010dite godine<\/h3>\n

Datacija je otvoreno pitanje i povijest umjetnosti se o njoj nije usuglasila. Georges Rivi\u00e8re smjestio ju je u 1887., Douglas Cooper oko 1894., Lawrence Gowing oko 1895., Lionello Venturi izme\u0111u 1895. i 1900., a John Rewald u 1896.-1898. Dana\u0161nji catalogue raisonn\u00e9 slijedi Rewalda, pa i mi navodimo 1896.-1898. \u2013 kao najbolje utemeljenu procjenu, ne kao dokazanu \u010dinjenicu.<\/p>\n

U zbirku je platno do\u0161lo preko kolekcionara Augustea Pellerina, koji ga je 1929. oporu\u010dno ostavio francuskim nacionalnim muzejima za Louvre; 1986. predano je Mus\u00e9e d\u2019Orsay. Za dom je to mirniji motiv od C\u00e9zanneovih pejza\u017ea: sme\u0111i i ljubi\u010dasti luk, bijela tkanina i siva stijena tvore tih, gotovo meditativan prizor koji dobro nosi i manji format. Budu\u0107i da je rije\u010d o komornom motivu, mnogi ga naru\u010de u manjem formatu; raspon ide od 50 \u00d7 40 cm do 180 \u00d7 144 cm, a na \u017eelju platno napinjemo i u me\u0111umjeri po narud\u017ebi. Kako \u0107e prizor djelovati s okvirom, pokazuje na\u0161a aplikacija za 3D prikaz. Me\u0111u na\u0161im umjetni\u010dkim slikama na platnu<\/strong> prona\u0107i \u0107ete i druge C\u00e9zanneove mrtve prirode: Ko\u0161ara jabuka<\/a>, Tre\u0161nje i breskve<\/a> te Mrtva priroda sa zastorom<\/a>.<\/p>\n