{"id":184210,"date":"2026-08-10T10:06:55","date_gmt":"2026-08-10T08:06:55","guid":{"rendered":"https:\/\/svetslik.si\/?post_type=product&p=184210"},"modified":"2026-08-10T10:07:28","modified_gmt":"2026-08-10T08:07:28","slug":"pines-and-rocks-fontainebleau","status":"publish","type":"product","link":"https:\/\/svetslik.si\/hr\/paul-cezanne\/pines-and-rocks-fontainebleau\/","title":{"rendered":"Paul C\u00e9zanne \u2013 Borovi i stijene (Fontainebleau?)"},"content":{"rendered":"
[vc_row][vc_column][vc_column_text]\n

Borovi i stijene (Fontainebleau?) \u2013 platno posu\u0111eno muzeju prije nego \u0161to je bilo njegovo<\/h2>\n

Tri gola borova debla uzdi\u017eu se cijelom visinom platna, a pred njima i za njima stoji gust modrozelen zid li\u0161\u0107a, naslikan kratkim, kosim potezima. Donju tre\u0107inu zauzimaju velike oker i ru\u017ei\u010daste stijene, me\u0111u kojima se kroz zelenilo provla\u010di niska \u0161uma. Neba gotovo i nema: modrina koju vidimo jest li\u0161\u0107e. Ru\u010dno slikana slika na platnu<\/strong> prenosi C\u00e9zanneovo djelo iz otprilike 1897. godine, koje u izvorniku mjeri 81,3 \u00d7 65,4 centimetra i koje se pod inventarnim brojem 16.1934 \u010duva u njujor\u0161kome Museum of Modern Art<\/strong>.<\/p>\n

Prva izlo\u017eba muzeja kojemu platno jo\u0161 nije pripadalo<\/h3>\n

Od 8. studenoga do 7. prosinca 1929. njujor\u0161ki je Museum of Modern Art priredio izlo\u017ebu koju zapis naziva prvom posudbenom izlo\u017ebom muzeja: C\u00e9zanne, Gauguin, Seurat, van Gogh<\/em>. Ovo je platno ondje bilo pod brojem 22 \u2013 i to pod naslovom Blue Landscape<\/em>, plavi krajolik \u2013 a posudila ga je \u00bbprivatna zbirka, N.Y.\u00ab. Ime, dakle, nije bilo navedeno. Od 17. svibnja do 27. rujna 1931. isti je muzej priredio spomen-izlo\u017ebu: zbirka pokojne gospo\u0111ice Lillie P. Bliss<\/em>, na kojoj je platno bilo broj 9, ovaj put kao Pines and Rocks<\/em>. Godine 1934., od 14. svibnja do 12. rujna, bilo je na izlo\u017ebi The Lillie P. Bliss Collection<\/em> pod brojem 10 \u2013 a inventarni broj koji nosi i danas glasi 16.1934.<\/p>\n

Vlasnica koja se jednom navodi, a drugi put ne<\/h3>\n

Ime Lillie P. Bliss<\/strong> u izlo\u017ebenome se popisu pojavljuje i nestaje. U travnju i svibnju 1920. djelo je bilo u Pennsylvania Academy of Fine Arts u Filadelfiji pod brojem 55, kao Trees on the Mountain<\/em>, i ondje je kao posuditeljica navedena Bliss. Od 3. svibnja do 15. rujna 1921. bilo je u Metropolitan Museum of Art<\/strong> pod brojem 19, kao Rocks and Pines<\/em>, posu\u0111eno \u00bbanonimno\u00ab, pri \u010demu zapis u uglatoj zagradi dodaje da je rije\u010d o Bliss. U ljeto i jesen 1926. bilo je u Brooklynu, gdje je posuditeljica opet \u00bbgospo\u0111ica Bliss\u00ab. Nakon njezine smrti zbirka je putovala: spomen-izlo\u017eba iz 1931. oti\u0161la je i u Addison Gallery of American Art u Andoveru te u sije\u010dnju 1932. u John Herron Art Institute u Indianapolisu, a 1935. su djela iz njezine zbirke izlo\u017eili Carnegie Art Institute u Pittsburghu i Smith College Museum of Art u Northamptonu.<\/p>\n

Dvije \u0161ume, \u0161esto kilometara jedna od druge<\/h3>\n

Naslov ovoga platna sadr\u017ei upitnik, i to nije oma\u0161ka. Katalog djela vodi ga kao Pins et rochers (Fontainebleau?)<\/em>, a me\u0111u mjestima navodi dva: Bib\u00e9mus<\/em> pod ju\u017enom Francuskom i Fontainebleau<\/em> pod sjevernom. Bib\u00e9mus je kamenolom iznad Aix-en-Provencea, a Fontainebleau \u0161uma ju\u017eno od Pariza; izme\u0111u njih je oko \u0161esto kilometara. I zamjenski naslovi vuku na obje strane: Sous-bois proven\u00e7al<\/em>, provansalska niska \u0161uma, upu\u0107uje na jug, a Trees on the Mountain<\/em> i upitnik u naslovu na sjever. Ni trgov\u010deva knjiga nije bila sigurna: u Vollardovoj zalihi B djelo je pod brojem 3337 upisano kao \u00bb(?) Sous bois\u00ab, 81 \u00d7 65 centimetara. Gdje su to\u010dno ta debla stajala, zapis ne kazuje, pa to ne\u0107emo presu\u0111ivati umjesto njega.<\/p>\n

Od Vollarda do New Yorka<\/h3>\n

Provenijencija po\u010dinje kod trgovca Ambroisea Vollarda<\/strong> u Parizu, a nastavlja se kod nizozemskoga sakuplja\u010da Cornelisa Hoogendijka<\/strong> u Amsterdamu. Godine 1920. djelo je kod Paula Rosenberga u Parizu, zatim u Galerie Barbazanges, potom kod Mariusa de Zayasa u New Yorku i naposljetku kod Lillie P. Bliss. Godine 1934. pre\u0161lo je u Museum of Modern Art. Datacija je u istra\u017eivanju razmaknuta \u2013 Rewald navodi oko 1897., Venturi u prera\u0111enoj ina\u010dici 1895. do 1899., a u izvornoj oko 1900. \u2013 i muzejskoj godini ovdje ne dodajemo ni\u0161ta.<\/p>\n

Devet imena za jedno platno<\/h3>\n

Sa svakom se izlo\u017ebom ime mijenjalo. U listopadu i studenome 1911. bilo je u amsterdamskome Stedelijk Museumu, na me\u0111unarodnoj izlo\u017ebi skupine Moderne Kunstkring<\/strong>, pod brojem 10, kao Paysage bois\u00e9<\/em>, \u0161umovit krajolik, iz Hoogendijkove zbirke. Slijedili su Trees on the Mountain<\/em> 1920. u Filadelfiji, Rocks and Pines<\/em> 1921. u Metropolitanu i Blue Landscape<\/em> 1929. u Museum of Modern Art. U o\u017eujku i travnju 1936. djelo je bilo pod brojem 35 na izlo\u017ebi Cubism and Abstract Art<\/em>, ondje datirano u oko 1895. do 1900., a od svibnja do rujna 1939. pod brojem 59 na izlo\u017ebi Art in Our Time<\/em>, za deseti ro\u0111endan muzeja. Katalog je ukupno prikupio devet naslova.<\/p>\n

\u0160to katalog broji me\u0111u motivima<\/h3>\n

Popis odrednica uz ovo je platno kratak i sav iz prirode: me\u0111u prirodnim motivima navodi bor<\/em>, stijene<\/em>, drve\u0107e<\/em> i nisku \u0161umu<\/em>. Ljudskoga nema ni\u010dega \u2013 ni ku\u0107e, ni puta, ni lika \u2013 a me\u0111u stavkama nema ni vode ni neba. Zapis, dakle, kazuje da u ovome krajoliku vrijede samo tlo, kamen i ono \u0161to na njemu raste.<\/p>\n

Djelo je uspravno, ugo\u0111eno na modrozeleno i oker te mirno, pa dobro podnosi u\u017ee zidove i prostore s dnevnim svjetlom. Birati se mo\u017ee me\u0111u petnaest veli\u010dina, od 40 \u00d7 50 do 145 \u00d7 180 centimetara, sve su mjere u centimetrima; me\u0111umjere napinjemo po mjeri, a kako \u0107e djelo izgledati na zidu, pokazuje na\u0161a 3D aplikacija<\/strong>. Bib\u00e9mus, koji popis navodi uz Fontainebleau, vra\u0107a se i u Kamenolomu Bib\u00e9mus<\/a> te u Gori Sainte-Victoire vi\u0111enoj iz Bib\u00e9musa<\/a>, a kamene oblike nosi i Crvena stijena<\/a>.<\/p>\n