{"id":186894,"date":"2026-08-14T10:46:56","date_gmt":"2026-08-14T08:46:56","guid":{"rendered":"https:\/\/svetslik.si\/?post_type=product&p=186894"},"modified":"2026-08-14T10:47:00","modified_gmt":"2026-08-14T08:47:00","slug":"te-arii-vahine","status":"publish","type":"product","link":"https:\/\/svetslik.si\/hr\/paul-gauguin\/te-arii-vahine\/","title":{"rendered":"Paul Gauguin \u2013 Te arii vahine (Kraljeva \u017eena)"},"content":{"rendered":"

Te arii vahine (Kraljeva \u017eena) \u2013 platno koje je Gauguin sam popisao u pismu<\/h2>\n

Godine 1896., tijekom drugog boravka na Tahitiju, Paul Gauguin naslikao je \u017eenu koja le\u017ei na zelenoj travi, s crvenom lepezom iza glave i bijelim cvijetom iza uha. Pred njom na travi le\u017ee plodovi manga. Iza njezinih le\u0111a di\u017ee se debelo stablo, me\u0111u granama netko pose\u017ee za plodom, a iza debla stoji tamna \u017eivotinja koju je sam slikar nazvao psom. Zdesna cvate stablo s bijelim cvjetovima, a uz njegovo podno\u017eje stoje dvije svijetle ptice. Straga te\u010de plavi pojas mora. Djelo \u010duva Pu\u0161kinov muzej likovnih umjetnosti u Moskvi pod inventarnim brojem \u0416-3265. Format je vodoravan \u2013 muzej mjeru navodi kao visinu pa \u0161irinu, dakle 97 x 130 cm.<\/p>\n

\u0160to je Gauguin sam zapisao<\/h3>\n

U travnju 1896. Gauguin je o ovom platnu pisao prijatelju i nabrojio upravo ono \u0161to na slici prvo primijetimo: stabla u cvatu, psa na stra\u017ei i dvije grlice koje gu\u010du zdesna. Zapisao je i da po njegovu mi\u0161ljenju nikada nije napravio ni\u0161ta tako sna\u017eno. To nije na\u0161e tuma\u010denje, nego slikarev vlastiti popis \u2013 i sve troje doista jest na platnu, to\u010dno ondje gdje ka\u017ee.<\/p>\n

\u017dena, lepeza i prijestolje od trave<\/h3>\n

Sredi\u0161nja pojava le\u017ei na travi, oslonjena na lijevu ruku, i gleda ravno u gledatelja. Iza glave ima crvenu lepezu koja djeluje kao naslon prijestolja; upravo je ta crvena ploha najja\u010da boja u gornjoj polovici slike. Pred njom le\u017ee plodovi po kojima je djelo na talijanskom poznato i kao \u017eena s mangom. Naslov zna\u010di kraljeva \u017eena, a Gauguin je pojavu naslikao kao da le\u017ei na prijestolju od trave.<\/p>\n

Gdje je izvornik i odakle je do\u0161ao<\/h3>\n

Izvornik \u010duva Pu\u0161kinov muzej likovnih umjetnosti, inventarni broj \u0416-3265, ulje na platnu, mjera 97 x 130 cm. Do 1918. platno je bilo u zbirci Sergeja \u0160\u010dukina, zatim do 1948. u Muzeju novoga zapadnog slikarstva, a od 1948. je u Pu\u0161kinovu muzeju. Muzejski zapis i javna umjetni\u010dka baza podudaraju se i u mjeri i u godini.<\/p>\n

Potpis i naslov na samom platnu<\/h3>\n

U donjem desnom kutu plavom su bojom naslikani naslov TE ARII VAHINE i potpis P. Gauguin s godinom 1896. Rije\u010d je o slikarevu vlastitom potezu i o dijelu izvornoga djela, ne o naknadnoj oznaci ni \u017eigu. Na reprodukciji ih slikamo jednako kao i ostatak prizora, jer pripadaju slici.<\/p>\n

Kako nastaje ru\u010dno slikana reprodukcija<\/h3>\n

Na\u0161e umjetnine na platnu slikar radi rukom, uljem, potez po potez. Kod ovog motiva najzahtjevnija je zelena trava: mora nositi te\u017einu cijele pojave i istodobno ostati \u017eiva, ina\u010de figura u nju propadne. Prije slanja dobivate fotografiju gotovog rada na potvrdu.<\/p>\n