{"id":201864,"date":"2026-08-20T19:06:52","date_gmt":"2026-08-20T17:06:52","guid":{"rendered":"https:\/\/svetslik.si\/?post_type=product&p=201864"},"modified":"2026-09-11T13:33:47","modified_gmt":"2026-09-11T11:33:47","slug":"egon-schiele-self-seers-ii-death-and-man","status":"publish","type":"product","link":"https:\/\/svetslik.si\/hr\/egon-schiele\/egon-schiele-self-seers-ii-death-and-man\/","title":{"rendered":"Egon Schiele \u2013 Samovidioc II (Smrt i \u010dovjek)"},"content":{"rendered":"
[vc_row][vc_column][vc_column_text]\n

Samovidioc II (Smrt i \u010dovjek) slika je Egona Schielea iz 1911.: autoportret u kojem se slikar udvostru\u010duje \u2014 iza njegove glave stoji druga, blijeda glava, a preko prsa se di\u017ee velika ra\u0161irena \u0161aka. Izvornik \u010duva Leopold Museum u Be\u010du pod inventarnim brojem 451 i prema muzejskom zapisu izlo\u017een je na katu OG3; mjeri 80,5 x 80 cm, dakle gotovo je to\u010dno kvadrat. Kod nas nastaje kao ru\u010dno slikana uljana slika na lanu, u petnaest dimenzija ili po va\u0161oj mjeri, a fotografiju dovr\u0161enoga djela prije otpreme \u0161aljemo na potvrdu.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Naslov:<\/td>\nSamovidioc II (Smrt i \u010dovjek)<\/td>\n<\/tr>\n
Drugi naslovi:<\/td>\nSelbstseher II (Tod und Mann) \u00b7 Self-Seers II (Death and Man)<\/td>\n<\/tr>\n
Slikar:<\/td>\nEgon Schiele (1890\u20131918)<\/td>\n<\/tr>\n
Godina nastanka:<\/td>\n1911.; signirano i datirano dolje lijevo \u201eS. 11.\u201c<\/td>\n<\/tr>\n
Izvorna veli\u010dina:<\/td>\n80,5 cm x 80 cm<\/td>\n<\/tr>\n
Izvorna tehnika:<\/td>\nUlje na platnu<\/td>\n<\/tr>\n
Slikarski stil:<\/td>\nEkspresionizam<\/td>\n<\/tr>\n
Nalazi se:<\/td>\nLeopold Museum, Be\u010d<\/a> (inv. 451), izlo\u017eeno u OG3<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u0161a reprodukcija:<\/td>\nru\u010dno slikano ulje na lanu, 15 dimenzija od 50 x 50 cm do 200 x 200 cm ili mjera po narud\u017ebi<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Samovidioc II (Smrt i \u010dovjek) \u2013 Egon Schiele<\/h2>\n

\u0160to slika prikazuje?<\/h3>\n

Mu\u0161karca od pojasa navi\u0161e, okrenuta ravno prema nama, pred gotovo jednobojnom sme\u0111om pozadinom. Lice je isu\u0161eno i izdu\u017eeno, gra\u0111eno od debelih grebena ru\u017ei\u010daste, oker i crvene boje; o\u010di su zatvorene pod te\u0161kim tamnim obrvama, a usta su tamna pukotina. Odmah iza glave i malo ulijevo stoji druga glava \u2014 blijeda, sivkasta, s vlastitim o\u010dima \u2014 i preklapa se s prvom. Figura nosi tamnu, sme\u0111ecrnu odje\u0107u nanesenu \u0161irokim plosnatim potezima. Dolje lijevo preko prsa se di\u017ee velika blijeda \u0161aka ra\u0161irenih prstiju. Pozadina je toplo sme\u0111a s vidljivim potezima; desno se iz nje jedva razaznaju jo\u0161 dva svijetla traga i crvenkasta mrlja.<\/p>\n

Tko je druga glava?<\/h3>\n

Slikarev dvojnik. Muzejski opis ka\u017ee da Schiele razbija jedinstvo figure dodaju\u0107i joj sjenovita dvojnika i da je isto u\u010dinio ve\u0107 u ranijoj ina\u010dici te teme, koja je danas izgubljena. Djelo \u010dita kao autoportret nekoga tko je izgubio sigurnost toga da je \u201enedjeljiv\u201c. Naslov Samovidioci, prema istom \u010ditanju, cilja na poja\u010danu samopercepciju koja nadilazi razumsku spoznaju i prati je \u010din udaljavanja: figura je zatvorenih o\u010diju zadubljena u sebe, a kraj nje stoji njezina blijeda utvara.<\/p>\n

\u010cija je \u0161aka?<\/h3>\n

Ni\u010dija, prema muzejskom zapisu \u2014 i upravo je to bit. Zapis ka\u017ee da osje\u0107aj razdvojenosti dodatno poja\u010dava \u0161aka koja odozdo ulazi u prizor i ne mo\u017ee se pripisati nijednoj od dviju figura. Na platnu je doista tako: \u0161aka je velika, blijeda i ra\u0161irena, dolazi s donjega ruba i ne priklju\u010duje se nijednom ramenu. To je \u010ditanje ku\u0107e koja djelo \u010duva i navodimo ga kao njezino; bez njega bi gledatelj \u0161aku najvjerojatnije pripisao mu\u0161karcu sprijeda.<\/p>\n

Za\u0161to djelo ima dva naslova?<\/h3>\n

Jer ih je oba dao sam slikar. Muzejski opis to ka\u017ee izravno: umjetnik je ovu sliku naslovio i Samovidioci i Smrt i \u010dovjek. Nijedan naslov, dakle, nije kasniji nadimak; oba su njegova, pa ih stranica navodi zajedno. Muzej dodaje da ti ispitiva\u010dki, opipavaju\u0107i nacrti sebe danas \u010dine vjerojatno naj\u017eivlji dio njegova opusa i stoje kao simboli\u010dki prikaz austrijskoga ekspresionizma.<\/p>\n

Kakav je format \u2013 uspravan ili le\u017ee\u0107i?<\/h3>\n

Ni jedno ni drugo: zapis navodi 80,5 x 80 cm, dakle pola centimetra od savr\u0161enoga kvadrata, i sam govori o kvadratnoj slici. Kod ovoga slikara to nije jedinstveno \u2014 Lirik<\/a> iz iste godine mjeri to\u010dno isto i izlo\u017een je na istom katu. Na\u0161a ponuda to slijedi: kod ovoga djela sve su stope kvadratni format<\/strong>, od 50 x 50 cm do 200 x 200 cm. Za zid to zna\u010di da djelo ne tra\u017ei ni du\u017einu ni visinu, nego prostor oko sebe.<\/p>\n

Mogu li dobiti sliku u veli\u010dini izvornika?<\/h3>\n

Da, gotovo posve to\u010dno. Izvornik mjeri 80,5 x 80 cm, a na\u0161a stopa 80 x 80 cm od njega je udaljena pola centimetra u jednom smjeru, dok se u drugom poklapa to\u010dno. Kod ovoga djela dakle nema biranja izme\u0111u bli\u017ee \u0161irine i bli\u017ee visine: jedna jedina stopa odgovara objema mjerama. Izvornik je prema muzejskom zapisu naslikan uljanim bojama na platnu; na\u0161a reprodukcija nastaje uljanim bojama na lanu, \u0161to je na\u0161 izbor nositelja, a ne podatak o izvorniku.<\/p>\n

Odakle slika dolazi i gdje je danas?<\/h3>\n

Zapis o podrijetlu koji ova stranica nosi otprije slijedi neposredno ispod i \u010duvamo ga doslovno, nepromijenjen. Muzejski ga lanac potvr\u0111uje i dodaje mu izvore i dvije pojedinosti. Prva: Otto Nirenstein, koji je sliku imao preko be\u010dke Neue Galerie, isti je \u010dovjek koji ju je 1930. popisao u svojem katalogu \u2014 muzej taj katalog navodi kao \u201eO. Kallir (Nirenstein)\u201c, jer se nakon iseljenja u New York potpisivao Otto Kallir, a upravo je njegova tamo\u0161nja galerija St. Etienne djelo dr\u017eala od 1948. do 1954. Druga: posljednji prijelaz nije bio prodaja nego zamjena \u2014 muzej navodi ugovor o zamjeni izme\u0111u Rudolfa Leopolda i Otta Kallira od 14. srpnja 1954. i izvoznu dozvolu Saveznoga ureda za za\u0161titu spomenika od 15. srpnja 1954. Me\u0111u ostalim izvorima su Nebehayeva knjiga iz 1979. i dosje Sonje Niederacher od 30. lipnja 2010. Djelo je danas u Leopold Museumu pod inventarnim brojem 451; cijela Schieleova zbirka ku\u0107e predstavljena je na stranici Leopold Museuma o Egonu Schieleu<\/a>.<\/p>\n

Podrijetlo<\/h3>\n

Iz Schieleove ostav\u0161tine (1919.) slika je pre\u0161la Maxu Hevesiju u Be\u010du (1919.), zatim Ottu Nirensteinu odnosno galeriji Neue Galerie u Be\u010du (prije 1930. do 1948.), galeriji St. Etienne u New Yorku (1948.\u20131954.) i Rudolfu Leopoldu (1954.\u20131994.); danas je u Leopold Museumu u Be\u010du.<\/p>\n

Gdje se ovo djelo smje\u0161ta me\u0111u Schieleova djela?<\/h3>\n

Me\u0111u rane autoportrete, u istu godinu kao Lirik i u isti niz kvadratnih platna. Godinu poslije nastali su Kardinal i redovnica<\/a>, Portret Wally Neuzil<\/a> i Majka i dijete<\/a>, svi iz iste zbirke i svi druk\u010dijega oblika. Cijeli je izbor u galeriji Egon Schiele<\/a>, a vi\u0161e o slikarevu \u017eivotu u \u010dlanku o Egonu Schieleu<\/a>. Schiele je bio mla\u0111i suvremenik Gustava Klimta i be\u010dka secesija<\/strong> bila je sredina iz koje je potekao; be\u010dki ekspresionizam<\/strong> smjer je koji je pomogao odrediti, a austrijska umjetnost<\/strong> toga razdoblja i danas se \u010dita kroz ta dva imena. Kao ekspresionisti\u010dka slika<\/strong> ovo je jedan od njegovih najpoznatijih autoportreta.<\/p>\n

Kako nastaje na\u0161a ru\u010dno slikana ina\u010dica?<\/h3>\n

Svako platno slikar slika uljanim bojama, potez po potez; nije rije\u010d o strojnom otisku \u2014 pod kistom nastaje ru\u010dno slikana kopija<\/strong>, izra\u0111ena za va\u0161u narud\u017ebu. Ovdje su najte\u017ea dva mjesta. Prvo je lice: gra\u0111eno je od debelih grebena boje koji moraju ostati grebeni, jer slikar koji ih izgladi gubi napetost i ostaje mu tek taman portret. Drugo je odnos dviju glava \u2014 druga mora ostati jedva vidljiva, a ipak \u010ditljiva kao glava; ako je prejaka, djelo dobiva dvije osobe umjesto jedne razdvojene. Kad je djelo dovr\u0161eno, fotografiramo ga i fotografiju vam \u0161aljemo na potvrdu, tek onda ide u otpremu. Za ovu obitelj djela nemamo studijskih fotografija \u2014 djelo u na\u0161oj radionici jo\u0161 nije fotografirano i ni\u0161ta nije uklonjeno; kad bude sljede\u0107i put naslikano, bit \u0107e fotografirano i snimke dodane ovdje. Kao reprodukcija na platnu<\/strong> slika je napeta na drveni podokvir, spremna za vje\u0161anje.<\/p>\n

Koja dimenzija za koji zid?<\/h3>\n

Kratak odgovor: kvadrat ne slijedi namje\u0161taj nego tra\u017ei sredinu zida i ne\u0161to praznine oko sebe. Iznad kau\u010da djeluju 100 x 100 cm i 110 x 110 cm, za manji zid dovoljni su 60 x 60 cm ili 65 x 65 cm, za velik prostor 170 x 170 cm i 200 x 200 cm. Na\u0161a je najmanja dimenzija 50 x 50 cm. Kao umjetni\u010dka slika<\/strong> u velikom mjerilu tra\u017ei udaljenost: grebeni boje na licu izbliza se \u010ditaju pojedina\u010dno, a cjelina se sla\u017ee tek s nekoliko metara.<\/p>\n

Kako naru\u010diti mjeru po narud\u017ebi, podokvir i okvir?<\/h3>\n

Ako nijedna od petnaest dimenzija ne odgovara va\u0161em zidu, djelo slikamo u mjeri po narud\u017ebi<\/a>. Platno je napeto na drveni podokvir; na\u0161a 3D aplikacija slu\u017ei isklju\u010divo odabiru okvira, ne prikazu djela na va\u0161em zidu. Okvir se bira zasebno i ne mora biti dio narud\u017ebe.<\/p>\n

Kako te\u010de dostava i \u0161to jam\u010dimo?<\/h3>\n

Djelo izra\u0111ujemo po narud\u017ebi i dostavljamo u \u0161esnaest dr\u017eava Europske unije, me\u0111u njima u Njema\u010dku, Francusku, Italiju, Nizozemsku i Poljsku. Prije otpreme \u0161aljemo vam fotografiju na potvrdu, a ako niste zadovoljni, djelo popravljamo ili slikamo iznova. Rok izrade ovisi o dimenziji i trenuta\u010dnoj zauzetosti atelijera.<\/p>\n

\u010cesta pitanja<\/h3>\n

Gdje je izvornik?<\/h4>\n

U Leopold Museumu u Be\u010du, inventarni broj 451; prema zapisu izlo\u017een u OG3.<\/p>\n

Tko je na slici?<\/h4>\n

Sam slikar, udvostru\u010den: iza njegove glave stoji blijeda druga glava.<\/p>\n

Kako je djelo ozna\u010deno?<\/h4>\n

Dolje lijevo monogramom i godinom \u201eS. 11.\u201c \u2014 ne punim imenom.<\/p>\n

Koliko je veliko izvorno platno?<\/h4>\n

80,5 x 80 cm, dakle gotovo to\u010dno kvadrat.<\/p>\n

Koja je na\u0161a dimenzija najbli\u017ea izvorniku?<\/h4>\n

80 x 80 cm; pola centimetra u jednom smjeru, a u drugom se poklapa to\u010dno.<\/p>\n

Za\u0161to su naslova dva?<\/h4>\n

Jer ih je oba dao slikar: Samovidioci te Smrt i \u010dovjek.<\/p>\n

Je li ovo tisak?<\/h4>\n

Nije. Svako platno slikar slika uljanim bojama rukom.<\/p>\n

Kada je djelo nastalo?<\/h4>\n

Godine 1911., kad je slikar imao dvadeset i jednu godinu.<\/p>\n

Kako se slika dostavlja?<\/h4>\n

Napeta na drveni podokvir i za\u0161titno pakirana; okvir je po izboru.<\/p>\n

Je li izvornik na prodaju?<\/h4>\n

Nije na prodaju; u zbirci je Leopold Museuma i nije na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

Je li slika prikladna za dar?<\/h4>\n

Jest; ako ne znate koju dimenziju odabrati, postoji poklon-bon<\/a>.<\/p>\n