{"id":204138,"date":"2026-08-23T11:22:29","date_gmt":"2026-08-23T09:22:29","guid":{"rendered":"https:\/\/svetslik.si\/?post_type=product&p=204138"},"modified":"2026-10-04T11:06:36","modified_gmt":"2026-10-04T09:06:36","slug":"egon-schiele-self-portrait-with-physalis","status":"publish","type":"product","link":"https:\/\/svetslik.si\/hr\/egon-schiele\/egon-schiele-self-portrait-with-physalis\/","title":{"rendered":"Egon Schiele \u2013 Autoportret s lampionkama"},"content":{"rendered":"
[vc_row][vc_column][vc_column_text]\n

Autoportret s lampionkama slika je Egona Schielea iz 1912.: slikarevu glavu i tamni kaput re\u017eu gornji i donji rub, a slijeva se di\u017ee tanka stabljika lampionke s crvenim plodovima i suhim \u017eutim listovima. Izvornik \u010duva Leopold Museum u Be\u010du pod inventarnim brojem 454; mjeri 39,8 x 32,2 cm \u2013 \u0161irok je 39,8 cm, a visok 32,2 cm, dakle rije\u010d je o maloj vodoravnoj plo\u010di. Kod nas nastaje kao ru\u010dno slikana uljana slika na platnu, u petnaest dimenzija ili po va\u0161oj mjeri, a fotografiju dovr\u0161enoga djela prije otpreme \u0161aljemo na potvrdu.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Naslov:<\/td>\nAutoportret s lampionkama<\/td>\n<\/tr>\n
Drugi naslovi:<\/td>\nSelbstbildnis mit Lampionfr\u00fcchten \u00b7 Self-Portrait with Chinese Lantern Plant<\/td>\n<\/tr>\n
Slikar:<\/td>\nEgon Schiele (1890\u20131918)<\/td>\n<\/tr>\n
Godina nastanka:<\/td>\n1912.; signirano i datirano dolje desno \u201eEGON SCHIELE 1912\u201c<\/td>\n<\/tr>\n
Izvorna veli\u010dina (\u0161irina \u00d7 visina):<\/td>\n39,8 cm x 32,2 cm<\/td>\n<\/tr>\n
Izvorna tehnika:<\/td>\nUlje i pokrivna boja na drvu<\/td>\n<\/tr>\n
Slikarski stil:<\/td>\nEkspresionizam<\/td>\n<\/tr>\n
Nalazi se:<\/td>\nLeopold Museum, Be\u010d<\/a> (inv. 454)<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u0161a reprodukcija:<\/td>\nru\u010dno slikano ulje na platnu, 15 dimenzija od 43 x 35 cm do 205 x 164 cm ili mjera po narud\u017ebi<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Autoportret s lampionkama \u2013 Egon Schiele<\/h2>\n

\u0160to slika prikazuje?<\/h3>\n

Slikara od prsa navi\u0161e, postavljenoga desno od sredine na blijedu, srebrnastobijelu podlogu. Gornji rub presijeca njegovu tamnu kosu, a donji kaput, koji je gotovo crn sa zelenkastim odsjajem i nanesen \u0161irokim potezima. Glava stoji na dugom vratu i okrenuta je u stranu, a lice je gra\u0111eno od sitnih poteza ru\u017ei\u010daste, oker, plave i zelene, s crvenim usnama i tamnim obrvama. Iza glave od svjetlije se podloge izdvaja siva, kutijasta ploha. Slijeva se di\u017ee tanka stabljika i savija do gornjega ruba; na njoj su suhi \u017eutosme\u0111i listovi i crveni plodovi lampionke \u2013 jedan blizu vrha, a skupina uz donji rub. Dolje desno, u tri kratka retka, stoji potpis.<\/p>\n

Kamo slikar gleda?<\/h3>\n

Ravno u vas. Prema muzejskom zapisu glava je okrenuta udesno, dok se pogled suprotnim pokretom izravno upire u promatra\u010da; muzej to \u010dita tako da se umjetnik predstavlja istodobno krhkim i samosvjesnim. To je tuma\u010denje ku\u0107e koja djelo \u010duva i navodimo ga kao njezino: glava se okre\u0107e na jednu stranu, a natrag dolazi samo pogled.<\/p>\n

Za\u0161to je kompozicija tako izrazito pomaknuta?<\/h3>\n

Zato \u0161to djelo ima par. Prema muzejskom zapisu Schiele ga je zamislio kao pandan Portretu Wally Neuzil<\/a>, portretu svoje tada\u0161nje dru\u017eice nastalom u isto vrijeme, i to obja\u0161njava neobi\u010dno ekscentri\u010dnu kompoziciju obiju slika. Zapis dodaje da u uravnote\u017eenoj kompoziciji ni\u0161ta nije prepu\u0161teno slu\u010daju i da svaka linija nalazi svoj nastavak ili odgovaraju\u0107i protupol: glavu i tijelo re\u017eu vodoravni rubovi, a te\u017eini tih tamnih ploha odgovara odva\u017ena crvena boja lampionki.<\/p>\n

Za\u0161to je ovaj autoportret tako poznat?<\/h3>\n

Muzejski zapis ubraja ga me\u0111u najpoznatija Schieleova djela i ka\u017ee da ga prikazuje na vrhuncu stvarala\u0161tva. Navodi i \u0161iri razlog: nijedan umjetnik u Be\u010du oko 1900. nije tako intenzivno istra\u017eivao vlastito lice, tijelo i osobnost, pa je Schieleovo ime postalo sinonim za be\u010dku modernu i njezinu sredi\u0161nju temu, krizu pojedinca.<\/p>\n

Na \u010demu je izvornik naslikan?<\/h3>\n

Na drvu. Prema muzejskom zapisu tehnika je ulje i pokrivna boja na drvenoj plo\u010di, a djelo je dolje desno signirano i datirano. Na\u0161a se reprodukcija slika uljanim bojama na platnu. To ne predstavljamo kao isto: mala plo\u010da i napeto platno razli\u010diti su nositelji.<\/p>\n

Kakav je format \u2013 uspravan ili le\u017ee\u0107i?<\/h3>\n

Le\u017ee\u0107i. Njezin par, portret Wally Neuzil, jednako je \u0161irok i gotovo jednako visok. Na\u0161e stope slijede izvornik u obliku koji zovemo le\u017ee\u0107i format<\/strong>, od 43 x 35 cm do 205 x 164 cm. Kod ovoga motiva \u0161irina cijelu lijevu stranu prepu\u0161ta biljci, koja je protute\u017ea o kojoj govori muzej.<\/p>\n

Mogu li dobiti sliku u veli\u010dini izvornika?<\/h3>\n

U veli\u010dini izvornika ne: plo\u010da mjeri 39,8 x 32,2 cm, a na\u0161a najmanja stopa 43 x 35 cm \u0161ira je za 3,2 cm i vi\u0161a za 2,8 cm. U omjeru stranica ovisi o stopi. Omjer je izvornika 1 : 1,236; stope 43 x 35 cm i 130 x 105 cm pribli\u017eavaju mu se po visini na otprilike dva milimetra, a 80 x 65 cm na otprilike tri. Ostale su stope kvadratnije ili izdu\u017eenije, kod 90 x 70 cm za gotovo tri centimetra, pa ako vam je to\u010dan omjer va\u017ean, odaberite jednu od te tri ili mjeru po narud\u017ebi.<\/p>\n

Odakle slika dolazi i gdje je danas?<\/h3>\n

Zapis o podrijetlu koji ova stranica nosi otprije slijedi neposredno ispod i \u010duvamo ga doslovno, nepromijenjen. Muzejski lanac navodi ista tri vlasnika i dodaje \u010detvrtu postaju: od 1994. Privatnu zakladu Leopold Museum. Za svaku postaju navodi i izvor, a tuma\u010denje izvora na\u0161e je. Za Heinricha Mayera to je pismo Petera Parzera Patriciji Spiegelfeld od 21. lipnja 2002., za Josefa i Richarda Parzera dosje Sonje Niederacher od 30. travnja 2011., a za Rudolfa Leopolda kupoprodajni ugovor od 24. travnja 1956. Posljednji privatni prijelaz dakle je dokumentiran kao prodaja. Prvi je vlasnik datiran samo s \u201eprije 1918.\u201c, a zapis ne ka\u017ee kada je djelo stekao ni kako je 1938. pre\u0161lo Parzerima. Djelo je danas u Leopold Museumu pod inventarnim brojem 454; cijela Schieleova zbirka ku\u0107e predstavljena je na stranici Leopold Museuma o Egonu Schieleu<\/a>.<\/p>\n

Podrijetlo<\/h3>\n

Slika je bila u vlasni\u0161tvu Heinricha Mayera u Be\u010du (prije 1918. do 1938.), zatim Josefa i Richarda Parzera u Be\u010du (1938.\u20131956.) te Rudolfa Leopolda (1956.\u20131994.); danas je u Leopold Museumu u Be\u010du.<\/p>\n

Gdje se ovo djelo smje\u0161ta me\u0111u Schieleova djela?<\/h3>\n

Me\u0111u autoportrete iz 1912., uz bok svojemu paru. Iz iste je godine Autoportret s pognutom glavom<\/a>, tako\u0111er naslikan na drvenoj plo\u010di; iz prethodne godine Samovidioc II<\/a>, veliko kvadratno platno iz iste zbirke. Cijeli je izbor u galeriji Egon Schiele<\/a>, a vi\u0161e o slikarevu \u017eivotu u \u010dlanku o Egonu Schieleu<\/a>. Schiele je bio mla\u0111i suvremenik Gustava Klimta i be\u010dka secesija<\/strong> bila je sredina iz koje je potekao; be\u010dki ekspresionizam<\/strong> smjer je koji je pomogao odrediti, a austrijska umjetnost<\/strong> toga razdoblja i danas se \u010dita kroz ta dva imena. Kao ekspresionisti\u010dka slika<\/strong> ovo je autoportret koji muzej ubraja me\u0111u njegova najpoznatija djela. Samovidioc II je ulje na platnu<\/strong>; ova plo\u010da nije.<\/p>\n

Kako nastaje na\u0161a ru\u010dno slikana ina\u010dica?<\/h3>\n

Svako platno slikar slika uljanim bojama, potez po potez; nije rije\u010d o strojnom otisku \u2013 pod kistom nastaje ru\u010dno slikana kopija<\/strong>, izra\u0111ena za va\u0161u narud\u017ebu. Ovdje su najte\u017ea dva mjesta. Prvo je lice: sastavljeno je od sitnih odvojenih poteza ru\u017ei\u010daste, oker, plave i zelene, i oni moraju ostati odvojeni; ako ih slikar stopi u jedan ton ko\u017ee, lice gubi nemirnu, treperavu kvalitetu zbog koje je Schieleovo. Drugo je crvena boja plodova: najja\u010da je boja u djelu i jedini odgovor na tamnu masu kaputa, pa mora biti upravo takva \u2013 ako je previ\u0161e naran\u010dasta ili preslaba, ravnote\u017ea koju opisuje muzej raspada se. Kad je djelo dovr\u0161eno, fotografiramo ga i fotografiju vam \u0161aljemo na potvrdu, tek onda ide u otpremu. Za ovu obitelj djela nemamo studijskih fotografija \u2013 djelo u na\u0161oj radionici jo\u0161 nije fotografirano i ni\u0161ta nije uklonjeno; kad sljede\u0107i put bude naslikano, fotografirat \u0107emo ga i fotografije dodati na ovu stranicu. Kao reprodukcija na platnu<\/strong> slika je napeta na drveni podokvir, spremna za vje\u0161anje.<\/p>\n

Koja dimenzija za koji zid?<\/h3>\n

Kratak odgovor: vodoravno djelo slijedi duga\u010dak komad namje\u0161taja. Za uzak prostor ili zid iznad radnoga stola djeluju 43 x 35 cm i 50 x 40 cm, iznad kau\u010da ili komode 100 x 80 cm ili 110 x 90 cm, za velik prostor 170 x 136 cm i 205 x 164 cm. Na\u0161a je najmanja dimenzija 43 x 35 cm. Kao umjetni\u010dka slika<\/strong> lice koje je u izvorniku tako malo pove\u0107anjem mijenja karakter: ni\u017ee stope \u010duvaju intimnost plo\u010de, a ve\u0107e pokazuju poteze na licu i preko cijele prostorije.<\/p>\n

Kako naru\u010diti mjeru po narud\u017ebi, podokvir i okvir?<\/h3>\n

Ako nijedna od petnaest dimenzija ne odgovara va\u0161em zidu, djelo slikamo u mjeri po narud\u017ebi<\/a>. Platno je napeto na drveni podokvir; na\u0161a 3D aplikacija slu\u017ei isklju\u010divo odabiru okvira, ne prikazu djela na va\u0161em zidu. Okvir se bira zasebno i ne mora biti dio narud\u017ebe.<\/p>\n

Kako te\u010de dostava i \u0161to jam\u010dimo?<\/h3>\n

Djelo izra\u0111ujemo po narud\u017ebi i dostavljamo u \u0161esnaest dr\u017eava Europske unije, me\u0111u njima u Njema\u010dku, Francusku, Italiju, Nizozemsku i Poljsku. Prije otpreme \u0161aljemo vam fotografiju dovr\u0161enoga djela na potvrdu, a ako niste zadovoljni, djelo popravljamo ili slikamo iznova. Rok izrade ovisi o dimenziji i trenuta\u010dnoj zauzetosti atelijera.<\/p>\n

\u010cesta pitanja<\/h3>\n

Koja je biljka na Schieleovu Autoportretu s lampionkama?<\/h4>\n

Lampionka (Physalis): tanka stabljika na lijevoj strani nosi suho \u017eutosme\u0111e li\u0161\u0107e i crvene plodove u obliku lampiona. Mnogi autori biljku \u010ditaju kao znak krhkosti i prolaznosti \u017eivota, postavljen uz blijedo, ispijeno lice; sam muzej nagla\u0161ava njezinu ulogu u kompoziciji, gdje sna\u017ena crvena uravnote\u017euje tamnu kosu i jaknu. Na talijanskom je djelo poznato kao Autoritratto con alchechengi, na njema\u010dkom kao Selbstbildnis mit Lampionfr\u00fcchten.<\/p>\n

Kada je Schiele naslikao Autoportret s lampionkama?<\/h4>\n

Godine 1912.: plo\u010da dolje desno nosi slikarov potpis i godinu \u201eEGON SCHIELE 1912\u201c. Naslikana je uljem i pokrivnom bojom na drvu i malena je, \u0161iroka 39,8 cm i visoka 32,2 cm.<\/p>\n

Za\u0161to je Autoportret s lampionkama tako poznat?<\/h4>\n

Leopold Museum ubraja ga me\u0111u najpoznatija Schieleova djela i ka\u017ee da ga prikazuje na vrhuncu stvarala\u0161tva. Slikarova je glava okrenuta udesno, a pogled uperen ravno u promatra\u010da, i muzej taj suprotni pokret \u010dita kao umjetnika koji se prikazuje istodobno krhkim i samouvjerenim. Nijedan umjetnik u Be\u010du oko 1900. nije tako ustrajno istra\u017eivao vlastito lice i tijelo kao Schiele.<\/p>\n

Kako je Autoportret s lampionkama povezan s Portretom Wally Neuzil?<\/h4>\n

Schiele je oba djela iste godine zamislio kao par: Wally Neuzil tada mu je bila partnerica i model. Prema muzeju upravo to obja\u0161njava neobi\u010dno pomaknutu kompoziciju obiju plo\u010da, koje su jednake \u0161irine i gotovo jednake visine. Obje se nalaze u Leopold Museumu, portret Wally pod inventarnim brojem 453.<\/p>\n

Gdje se Autoportret s lampionkama nalazi danas?<\/h4>\n

U Leopold Museumu u Be\u010du, pod inventarnim brojem 454. Do 1938. bio je u vlasni\u0161tvu Heinricha Mayera u Be\u010du, zatim Josefa i Richarda Parzera, a od 1956. vlasnik mu je bio Rudolf Leopold. Od 1994. pripada privatnoj zakladi Leopold Museuma.<\/p>\n

Je li slika prikladna za dar?<\/h4>\n

Jest; ako ne znate koju dimenziju odabrati, postoji poklon-bon<\/a>.<\/p>\n