{"id":205030,"date":"2026-08-23T13:24:17","date_gmt":"2026-08-23T11:24:17","guid":{"rendered":"https:\/\/svetslik.si\/?post_type=product&p=205030"},"modified":"2026-10-04T17:56:36","modified_gmt":"2026-10-04T15:56:36","slug":"egon-schiele-the-hermits","status":"publish","type":"product","link":"https:\/\/svetslik.si\/hr\/egon-schiele\/egon-schiele-the-hermits\/","title":{"rendered":"Egon Schiele \u2013 Pustinjaci"},"content":{"rendered":"
[vc_row][vc_column][vc_column_text]\n

Pustinjaci su djelo Egona Schielea iz 1912.: dvojica mu\u0161karaca u tamnim haljama, priljubljenih tako tijesno da se halje stapaju u jednu masu, stoje na pojasu sme\u0111e zemlje pred blijedom pozadinom, a dolje lijevo je mali crveni cvijet. Izvornik \u010duva Leopold Museum u Be\u010du pod inventarnim brojem 466; velik je 181 x 181 cm, kvadrat, i dolje lijevo je triput signiran i datiran. Slikamo ga ru\u010dno, uljanim bojama, u petnaest veli\u010dina ili po va\u0161oj mjeri, a prije slanja \u0161aljemo vam fotografiju gotovog djela na odobrenje.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Naslov:<\/td>\nPustinjaci<\/td>\n<\/tr>\n
Drugi naslovi:<\/td>\nEremiten \u00b7 Hermits<\/td>\n<\/tr>\n
Slikar:<\/td>\nEgon Schiele (1890\u20131918)<\/td>\n<\/tr>\n
Godina nastanka:<\/td>\n1912., triput signirano i datirano dolje lijevo \u201eEGON SCHIELE 1912\u201c<\/td>\n<\/tr>\n
Izvorna veli\u010dina (\u0161irina \u00d7 visina):<\/td>\n181 cm x 181 cm (kvadratni format)<\/td>\n<\/tr>\n
Izvorna tehnika:<\/td>\nUlje na platnu<\/td>\n<\/tr>\n
Stil slikanja:<\/td>\nEkspresionizam<\/td>\n<\/tr>\n
Nalazi se:<\/td>\nLeopold Museum, Be\u010d<\/a> (inv. br. 466)<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u0161a reprodukcija:<\/td>\nru\u010dno slikano ulje na platnu, 15 veli\u010dina od 50 x 50 cm do 200 x 200 cm ili veli\u010dina po mjeri<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Pustinjaci \u2013 Egon Schiele<\/h2>\n

Tko je na slici?<\/h3>\n

Dvojica mu\u0161karaca, a ime ima samo jedan. Lijevi lik, onaj pognute glave, prema zapisu muzeja Leopold samoprikaz je: to je austrijski slikar Egon Schiele (1890.\u20131918.). Osobu koja stoji iza njega nije mogu\u0107e pouzdano odrediti. Muzej navodi tri mogu\u0107nosti: jo\u0161 jedan Schieleov autoportret, njegov mentor Gustav Klimt (1862.\u20131918.) ili njegov otac Adolf. Navodi da je to otvoreno pitanje potaknulo mnoga razli\u010dita tuma\u010denja dvostrukoga portreta i ne bira me\u0111u njima. Ne biramo ni mi.<\/p>\n

\u0160to je na platnu?<\/h3>\n

Dva lika gledana sprijeda, priljubljena jedan uz drugoga. Njihove halje, gotovo crne s tamnozelenim i sme\u0111im tonovima, stapaju se u jednu veliku masu koja ispunjava sredinu kvadrata od gornjega ruba gotovo do donjega. Lijevi mu\u0161karac spu\u0161ta glavu naprijed i u stranu, oborena pogleda. Preko halje u visini struka le\u017ei mu \u0161aka s ra\u0161irenim prstima, a uz nju druga \u0161aka hvata tkaninu. Iza njega, desno, uz njegovu se glavu naginje druga glava, napola skrivena, s jednim \u0161irom otvorenim okom i trakom sitnoga \u0161arenog cvije\u0107a u kosi. Na rukavima su dvije mrlje boje: mala blijeda na lijevoj ruci i, na desnom ramenu, ve\u0107i trokut crvene, naran\u010daste, plave i \u017eute. Dolje ispod halje viri bosa noga, a mu\u0161karci stoje na pojasu sme\u0111e zemlje nanesene \u0161irokim, ukr\u0161tenim potezima. Dolje lijevo tanka stabljika sa zelenim listovima nosi sitne crvene cvjetove, a uz nju je u zemlju blijedim slovima upisan potpis. Pozadina je mrljasta sivosme\u0111a, oko cvijeta svjetlija i presje\u010dena tankim bijelim crtama.<\/p>\n

Za\u0161to je ova slika va\u017ena?<\/h3>\n

Iz tri razloga. Prvi je mjerilo: platno je 181 cm u svakom smjeru, a muzej obojicu mu\u0161karaca opisuje kao pribli\u017eno u prirodnoj veli\u010dini. Drugi je da je Schiele djelo sam objasnio. U pismu svojemu kolekcionaru Carlu Reininghausu (1857.\u20131929.), koje muzej navodi, zapisao je \u0161to su likovi, boje pa i cvijet trebali re\u0107i. Tre\u0107i je veza koju muzej povla\u010di s drugim djelom iz iste godine, Autoportretom s pognutom glavom: u zapisu o tom djelu pi\u0161e da se dr\u017eanje glave i kretnja \u0161iroko ra\u0161irenih prstiju odra\u017eavaju u lijevom liku ove slike.<\/p>\n

\u0160to slika zna\u010di?<\/h3>\n

Na to je odgovorio sam Schiele, u pismu koje navodi muzej. Prema njegovim rije\u010dima na slici nije sivo nebo, nego svijet u \u017ealosti u kojem se kre\u0107u dva tijela; cijeli taj svijet zajedno s likovima treba prikazati prolaznost svega. Lijevi je lik onaj koji se klanja pred tako ozbiljnim svijetom. Izblijedjele su boje namjerne, a likovi su zami\u0161ljeni kao uru\u0161eni u sebe \u2013 tijela ljudi umornih od \u017eivota, ali tijela ljudi koji osje\u0107aju. Promatra\u010da je molio da ih vidi kao oblak pra\u0161ine koji se \u017eeli uzdi\u0107i, a mora se nemo\u0107no sru\u0161iti. Cvije\u0107u spletenom u vijence na objema glavama, koje je trebalo djelovati hladno i ugaslo, suprotstavio je jednu jedinu uvelu ru\u017eu koja izdi\u0161e svoju bijelu nevinost: mali cvijet dolje lijevo.<\/p>\n

Odakle djelo dolazi i \u0161to muzej objavljuje?<\/h3>\n

Mre\u017eni zapis muzeja Leopold, povezan u tablici gore, vodi djelo pod engleskim naslovom Hermits i ima odjeljak o podrijetlu koji redom navodi \u010detiri vlasnika. Posljednji je me\u0111u njima Privatna zaklada Leopold Museum (Leopold Museum-Privatstiftung) u Be\u010du, koja sliku ima od 1994. i \u010duva je pod inventarnim brojem 466. Me\u0111u izvorima muzej navodi Nirensteinov katalog iz 1930., u kojem je djelo pod brojem 106. Zapis ne sadr\u017ei nikakvu napomenu o restituciji ili od\u0161tetnom zahtjevu. Vlasnici prije zaklade navedeni su u bilje\u0161ci ispod.<\/p>\n

Podrijetlo<\/h3>\n

Iz Schieleove ostav\u0161tine (1918.) slika je pre\u0161la Arthuru Stemmeru (Be\u010d\/London, 1918.\u20131953.), a zatim Rudolfu Leopoldu (1953.\u20131994.); danas je u Leopold Museumu u Be\u010du.<\/p>\n

Gdje je ovo djelo me\u0111u Schieleovim radovima?<\/h3>\n

Uz druge slike u kojima Schiele postavlja zajedno dva lika. Dvije takve slike, kako pokazuju ve\u0107 njihovi naslovi, nalaze se u na\u0161oj ponudi: slika Samovidioc II (Smrt i \u010dovjek)<\/a> i slika Kardinal i redovnica (Milovanje)<\/a>. Slikamo i djelo Lirski pjesnik<\/a>. Sva Schieleova umjetni\u010dka djela iz na\u0161e ponude nalaze se u galeriji Egon Schiele<\/a>, a vi\u0161e o umjetnikovu \u017eivotu u na\u0161em \u010dlanku o Egonu Schieleu<\/a>.<\/p>\n

Kako nastaje na\u0161a ru\u010dno naslikana ina\u010dica?<\/h3>\n

Svako platno uljanim bojama slika slikar, potez po potez \u2013 ne strojni tisak, nego kopija ru\u010dno slikana za va\u0161u narud\u017ebu. Ovdje su dva mjesta najzahtjevnija. Prvo je halja: izdaleka djeluje crno, ali je gra\u0111ena od tamnozelenih, sme\u0111ih i gotovo crnih tonova; ako se naslika kao jedna ravna crna ploha, dvojica mu\u0161karaca postaju silueta. Drugo je blijeda pozadina s tankim bijelim crtama, koja mora ostati svijetla, tanka i blago neujedna\u010dena \u2013 Schieleov svijet u \u017ealosti, ne prazan zid. Izvornik je naslikan uljanim bojama na platnu, kao i na\u0161a kopija. Kad je slika gotova, fotografiramo je i \u0161aljemo vam fotografiju na odobrenje, a tek onda kre\u0107e na put. Ovo djelo jo\u0161 nije fotografirano u na\u0161oj radionici; fotografije \u0107emo dodati na ovu stranicu kad ih budemo imali. Kao svaka umjetni\u010dka slika iz na\u0161e radionice, mo\u017ee sti\u0107i napeta na drveni podokvir; to birate kod opcije Slijepi ram.<\/p>\n

Koja veli\u010dina za koji zid?<\/h3>\n

Kratak odgovor: velik, taman kvadrat tra\u017ei sredinu zida i prostor oko sebe. Nijedna na\u0161a veli\u010dina ne odgovara izvorniku od 181 x 181 cm. Najbli\u017ea je 170 x 170 cm, koja je 11 cm u\u017ea i 11 cm ni\u017ea; sljede\u0107a ve\u0107a je na\u0161a najve\u0107a veli\u010dina, 200 x 200 cm, 19 cm \u0161ira i 19 cm vi\u0161a. Svih je petnaest veli\u010dina kvadratno, kao i djelo, pa birate samo veli\u010dinu, ne oblik. Za hodnik ili uz krevet pristaju 50 x 50 cm ili 60 x 60 cm, iznad komode ili radnog stola 70 x 70 cm ili 80 x 80 cm, u dnevni boravak iznad kau\u010da 100 x 100 cm ili 120 x 120 cm, a na velik zid, stubi\u0161te ili u visoku prostoriju 150 x 150 cm i vi\u0161e. Slika tako tamnih tonova tra\u017ei svjetlo i udaljenost: s nekoliko metara halja se \u010dita kao jedna masa. Ru\u010dno naslikana slika najbolje visi sa sredi\u0161tem u visini o\u010diju, otprilike 145\u2013150 cm od poda; iznad kau\u010da 15\u201325 cm iznad naslona.<\/p>\n

Veli\u010dina po mjeri, podokvir i okvir<\/h3>\n

Ako va\u0161em zidu ne odgovara nijedna od petnaest veli\u010dina, djelo slikamo i po mjeri<\/a>, uklju\u010duju\u0107i veli\u010dinu izvornika, 181 x 181 cm. Ako kod opcije Slijepi ram odaberete \u201eSa slijepim ramom\u201c, platno sti\u017ee napeto na drveni podokvir, spremno za vje\u0161anje. Na\u0161a 3D aplikacija slu\u017ei samo za izbor okvira, ne za prikaz djela na va\u0161em zidu; prikaz na va\u0161em zidu zasebna je usluga. Okvir birate zasebno i nije obvezan dio narud\u017ebe.<\/p>\n

Dostava i jamstvo<\/h3>\n

Slikamo po narud\u017ebi i dostavljamo u Hrvatsku i jo\u0161 petnaest zemalja Europske unije, me\u0111u njima u Sloveniju, Austriju, Italiju, Ma\u0111arsku i Njema\u010dku. Prije slanja \u0161aljemo vam fotografiju gotovog djela na odobrenje. Vrijeme izrade ovisi o veli\u010dini i o optere\u0107enosti radionice. Za svaku narud\u017ebu vrijede na\u0161a Pravila o povratu robe i povratu novca<\/a>.<\/p>\n

\u010cesta pitanja<\/h3>\n

Tko su dvojica mu\u0161karaca na slici Pustinjaci?<\/h4>\n

Lijevi lik pognute glave prema zapisu Leopold Museuma je sam Schiele. Mu\u0161karca iza njega nije mogu\u0107e pouzdano prepoznati: muzej kao mogu\u0107nosti navodi jo\u0161 jedan autoportret, Schieleova mentora Gustava Klimta ili njegova oca Adolfa. To otvoreno pitanje potaknulo je mnoga razli\u010dita tuma\u010denja dvostrukog portreta.<\/p>\n

\u0160to zna\u010di Schieleova slika Pustinjaci?<\/h4>\n

Schiele ju je sam objasnio u pismu kolekcionaru Carlu Reininghausu: na njoj nije sivo nebo, nego svijet u \u017ealosti u kojem se kre\u0107u dva tijela, a cijeli taj svijet treba prikazati prolaznost svega. Likovi su uru\u0161eni u sebe, tijela ljudi umornih od \u017eivota, ali ljudi koji osje\u0107aju. Vijencima na njihovim glavama suprotstavio je jednu jedinu uvelu ru\u017eu, mali cvijet dolje lijevo.<\/p>\n

Kada je Schiele naslikao Pustinjake?<\/h4>\n

Godine 1912.; platno je dolje lijevo triput potpisano i datirano. Schiele ga je ve\u0107 27. velja\u010de 1912. branio u pismu Carlu Reininghausu, koji je kritizirao kompoziciju. U istom je pismu napisao da je djelo nastalo iz do\u017eivljaja nakon o\u010deve smrti.<\/p>\n

Gdje se slika Pustinjaci nalazi danas?<\/h4>\n

U Leopold Museumu u Be\u010du, pod inventarnim brojem 466. Iz Schieleove ostav\u0161tine pre\u0161la je Arthuru Stemmeru, zatim Rudolfu Leopoldu (od 1953.), a od 1994. \u010duva je zaklada Leopold Museum-Privatstiftung.<\/p>\n

Je li Eremiten isto djelo kao Pustinjaci?<\/h4>\n

Jest: Eremiten je Schieleov njema\u010dki naslov, a engleski zapis Leopold Museuma isto platno vodi kao Hermits. Rije\u010d je o kvadratnom djelu od 181 x 181 cm s dvojicom mu\u0161karaca pribli\u017eno u prirodnoj veli\u010dini, koje Schiele i u pismu Reininghausu naziva \u201eEremiten\u201c.<\/p>\n

Je li prikladna za dar?<\/h4>\n

Jest; ako niste sigurni u pogledu veli\u010dine, na raspolaganju je poklon-bon<\/a>.<\/p>\n