{"id":205133,"date":"2026-08-23T13:26:12","date_gmt":"2026-08-23T11:26:12","guid":{"rendered":"https:\/\/svetslik.si\/?post_type=product&p=205133"},"modified":"2026-10-04T11:08:17","modified_gmt":"2026-10-04T09:08:17","slug":"egon-schiele-setting-sun","status":"publish","type":"product","link":"https:\/\/svetslik.si\/hr\/egon-schiele\/egon-schiele-setting-sun\/","title":{"rendered":"Egon Schiele \u2013 Zalaze\u0107e sunce"},"content":{"rendered":"
[vc_row][vc_column][vc_column_text]\n

Zalaze\u0107e sunce slika je Egona Schielea iz 1913.: dva tanka mlada stabla pred krajolikom tamnih polja, s dvjema ru\u017ei\u010dastim planinama pod ru\u017ei\u010dastim nebom. Izvornik \u010duva Leopold Museum u Be\u010du pod inventarnim brojem 625; mjeri 90 x 90,5 cm \u2013 \u0161irok je 90,5 cm, a visok 90 cm, dakle gotovo je kvadrat. Kod nas nastaje kao ru\u010dno slikana uljana slika na platnu, u petnaest dimenzija ili po va\u0161oj mjeri, a fotografiju dovr\u0161enoga djela prije otpreme \u0161aljemo na potvrdu.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Naslov:<\/td>\nZalaze\u0107e sunce<\/td>\n<\/tr>\n
Drugi naslovi:<\/td>\nVersinkende Sonne \u00b7 Setting Sun<\/td>\n<\/tr>\n
Slikar:<\/td>\nEgon Schiele (1890\u20131918)<\/td>\n<\/tr>\n
Godina nastanka:<\/td>\n1913.; signirano i datirano gore desno od sredine \u201eEGON SCHIELE 1913\u201c<\/td>\n<\/tr>\n
Izvorna veli\u010dina (\u0161irina \u00d7 visina):<\/td>\n90 cm x 90,5 cm<\/td>\n<\/tr>\n
Izvorna tehnika:<\/td>\nUlje na platnu<\/td>\n<\/tr>\n
Slikarski stil:<\/td>\nEkspresionizam<\/td>\n<\/tr>\n
Nalazi se:<\/td>\nLeopold Museum, Be\u010d<\/a> (inv. 625)<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u0161a reprodukcija:<\/td>\nru\u010dno slikano ulje na platnu, 15 dimenzija od 50 x 50 cm do 200 x 200 cm ili mjera po narud\u017ebi<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Zalaze\u0107e sunce \u2013 Egon Schiele<\/h2>\n

\u0160to slika prikazuje?<\/h3>\n

Krajolik gledan kroz dva mlada stabla. Lijevo stablo jo\u0161 nosi kro\u0161nju hr\u0111avosme\u0111ega i tamnocrvenoga li\u0161\u0107a; desno je gotovo golo, nekoliko tankih grana s ponekim listom, a uz njega stoji ravan taman kolac. Iza njih gornju tre\u0107inu zauzima blijedo ru\u017ei\u010dasto nebo, iscrtano tankim vodoravnim crtama, s dvjema ru\u017ei\u010dastim planinama na obzoru \u2013 manjom lijevo i ve\u0107om desno \u2013 iznad blijedoga pojasa. Ispod le\u017ei taman bre\u017euljak, a donja je polovica krpe\u017e polja u tamnozelenoj, maslinastoj, sivoj i sme\u0111oj boji, slo\u017eenih u vodoravne pojaseve i posutih sitnim \u017eutim to\u010dkama. Lijevo od sredine dolje uspravno stoji tanak crveni kolac. Gore desno, u tri kratka retka, stoji potpis.<\/p>\n

O \u010demu slika govori?<\/h3>\n

Prema muzejskom zapisu o trenutku dana kada moramo \u017ealiti za zalaze\u0107im suncem: u daljini jo\u0161 pru\u017ea toplinu, dok se u sjeni obrisi ve\u0107 rastapaju. Zapis ka\u017ee da se umjetnik nije usredoto\u010dio na ljepotu prirode, nego na njezinu uklopljenost u neprestano dola\u017eenje i odla\u017eenje, te da je to melankoli\u010dno raspolo\u017eenje tipi\u010dno za Schieleove krajolike, kojima je davao naslove poput Golo drve\u0107e ili Krajolik bez sunca. To je tuma\u010denje muzeja koji djelo \u010duva i navodimo ga kao njegovo.<\/p>\n

Za\u0161to Schiele uvijek iznova slika sunce?<\/h3>\n

Zato \u0161to je prema muzejskom zapisu sunce motiv koji se vra\u0107a u njegovu djelu i \u0161ifra za cikli\u010dnost: stalnica koja uvijek iznova odlazi i uvijek se iznova vra\u0107a, pa tako simbol kruga \u017eivota i povezanosti svega \u017eivoga. Zapis ga povezuje s jednom od njegovih sredi\u0161njih tema, nastajanjem i nestajanjem, i navodi kako je Schiele jednom rekao o vlastitom tijelu: \u201eMein Wesen, mein \u2013 Verwesen\u201c \u2013 moje bi\u0107e, moje raspadanje.<\/p>\n

Gdje je to\u010dno potpis?<\/h3>\n

Prema muzejskom zapisu gore desno od sredine: \u201eEGON SCHIELE 1913\u201c, u tri kratka retka blizu desnoga ruba, u visini gornjega ruba polja, gdje ga je na tamnoj podlozi lako previdjeti.<\/p>\n

\u010cime je izvornik naslikan?<\/h3>\n

Prema muzejskom zapisu uljanim bojama na platnu. I na\u0161a se reprodukcija slika uljanim bojama na platnu: medij i nositelj isti su kao kod izvornika.<\/p>\n

Je li format kvadratan?<\/h3>\n

Prakti\u010dki jest. Kod ovoga djela sve su na\u0161e stope kvadratni format<\/strong>, od 50 x 50 cm do 200 x 200 cm.<\/p>\n

Mogu li dobiti sliku u veli\u010dini izvornika?<\/h3>\n

Da, na pola centimetra. Na\u0161a stopa 90 x 90 cm poklapa se s izvornikom to\u010dno u visini, a u\u017ea je za pet milimetara. Budu\u0107i da su sve stope kvadratne, a izvornik nije posve, ta mala razlika raste s veli\u010dinom, ali polako: kod 200 x 200 cm omjer izvornika tra\u017eio bi oko 201 cm \u0161irine. Za sve prakti\u010dne svrhe svaka stopa \u010duva omjer; za to\u010dno 90 x 90,5 cm tu je mjera po narud\u017ebi.<\/p>\n

Odakle slika dolazi i gdje je danas?<\/h3>\n

Ova stranica dosad nije nosila zapis o provenijenciji \u2013 kod ovoga djela ga nije bilo, \u0161to ka\u017eemo otvoreno umjesto da tiho ponudimo zamjenu. Ono \u0161to slijedi lanac je kakav objavljuje muzej i kratak je: Arthur Roessler, Be\u010d, od 1913. do 1957.; Rudolf Leopold, Be\u010d, od 1957. do 1994.; a od 1994. Privatna zaklada Leopold Museum. Tuma\u010denje je na\u0161e. Prvi je vlasnik djelo imao od godine kada je nastalo; me\u0111u muzejskim izvorima za njega su knjiga Tobiasa Nattera o kolekcionarima i mecenama iz 2003. i katalog komemorativne izlo\u017ebe koju je Neue Galerie 1948. priredila o tridesetoj obljetnici Schieleove smrti; ondje je djelo bilo pod brojem 37. Jedna se pojedinost ne sla\u017ee: lanac Leopoldovo vlasni\u0161tvo datira od 1957., a kupoprodajni ugovor koji za njega navodi nosi datum 7. sije\u010dnja 1953. Zapis ta dva podatka ne uskla\u0111uje, pa navodimo oba. Naveden je i dosje Sonje Niederacher od 30. travnja 2011. Djelo je danas u Leopold Museumu pod inventarnim brojem 625; cijela Schieleova zbirka muzeja predstavljena je na stranici Leopold Museuma o Egonu Schieleu<\/a>.<\/p>\n

Gdje se ovo djelo smje\u0161ta me\u0111u Schieleova djela?<\/h3>\n

Me\u0111u njegove krajolike od 1911. do 1914. Dvije godine prije nastala je mala plo\u010da Malo stablo u kasnu jesen<\/a>, godinu prije Kalvarija<\/a>, a godinu poslije Ku\u0107e uz more<\/a>. Cijeli je izbor u galeriji Egon Schiele<\/a>, a vi\u0161e o slikarevu \u017eivotu u \u010dlanku o Egonu Schieleu<\/a>. Schiele je bio mla\u0111i suvremenik Gustava Klimta i be\u010dka secesija<\/strong> bila je sredina iz koje je potekao; be\u010dki ekspresionizam<\/strong> smjer je koji je pomogao odrediti, a austrijska umjetnost<\/strong> toga razdoblja i danas se \u010dita kroz ta dva imena. Kao ekspresionisti\u010dka slika<\/strong> djelo zalazak sunca pretvara u razmi\u0161ljanje o prolaznosti. Kao i Ku\u0107e uz more, i ovo je ulje na platnu<\/strong>; Kalvarija dodaje jo\u0161 gva\u0161 i olovku.<\/p>\n

Kako nastaje na\u0161a ru\u010dno slikana ina\u010dica?<\/h3>\n

Svako platno slikar slika uljanim bojama, potez po potez; nije rije\u010d o strojnom otisku \u2013 pod kistom nastaje ru\u010dno slikana kopija<\/strong>, izra\u0111ena za va\u0161u narud\u017ebu. Ovdje su najte\u017ea dva mjesta. Prvo je kro\u0161nja lijevoga stabla: stotine sitnih hr\u0111avocrvenih listova preko ru\u017ei\u010dastoga neba, svaki nanesen zasebno; ako ih slikar ispuni u jednu masu, stablo gubi svjetlo koje prolazi kroz njega. Drugo je ru\u017ei\u010dasta boja neba i planina, koja mora ostati blijeda i hladna, a ne slatka \u2013 ako je slikar podigne prema bombonski ru\u017ei\u010dastoj, \u017ealovanje o kojem govori muzej postaje razglednica. Kad je djelo dovr\u0161eno, fotografiramo ga i fotografiju vam \u0161aljemo na potvrdu, tek onda ide u otpremu. Za ovu obitelj djela nemamo studijskih fotografija \u2013 djelo u na\u0161oj radionici jo\u0161 nije fotografirano i ni\u0161ta nije uklonjeno; kad sljede\u0107i put bude naslikano, fotografirat \u0107emo ga i fotografije dodati na ovu stranicu. Kao reprodukcija na platnu<\/strong> slika je napeta na drveni podokvir, spremna za vje\u0161anje.<\/p>\n

Koja dimenzija za koji zid?<\/h3>\n

Kratak odgovor: kvadrat tra\u017ei sredinu zida i ne\u0161to praznine oko sebe. Za manji zid 60 x 60 cm ili 70 x 70 cm, iznad kau\u010da 90 x 90 cm, veli\u010dina izvornika, ili 100 x 100 cm, za velik prostor 150 x 150 cm i sve do 200 x 200 cm. Na\u0161a je najmanja dimenzija 50 x 50 cm. Kao umjetni\u010dka slika<\/strong> s toliko sitnih listova i \u017eutih to\u010daka djelo veli\u010dinom dobiva: od 90 x 90 cm navi\u0161e \u010ditaju se kao pojedinosti izvornika, a ne kao tekstura.<\/p>\n

Kako naru\u010diti mjeru po narud\u017ebi, podokvir i okvir?<\/h3>\n

Ako nijedna od petnaest dimenzija ne odgovara va\u0161em zidu, djelo slikamo u mjeri po narud\u017ebi<\/a>. Platno je napeto na drveni podokvir; na\u0161a 3D aplikacija slu\u017ei isklju\u010divo odabiru okvira, ne prikazu djela na va\u0161em zidu. Okvir se bira zasebno i ne mora biti dio narud\u017ebe.<\/p>\n

Kako te\u010de dostava i \u0161to jam\u010dimo?<\/h3>\n

Djelo izra\u0111ujemo po narud\u017ebi i dostavljamo u \u0161esnaest dr\u017eava Europske unije, me\u0111u njima u Njema\u010dku, Francusku, Italiju, Nizozemsku i Poljsku. Prije otpreme \u0161aljemo vam fotografiju dovr\u0161enoga djela na potvrdu, a ako niste zadovoljni, djelo popravljamo ili slikamo iznova. Rok izrade ovisi o dimenziji i trenuta\u010dnoj zauzetosti atelijera.<\/p>\n

\u010cesta pitanja<\/h3>\n

Koje mjesto prikazuje Zalaze\u0107e sunce?<\/h4>\n

Ni naslov ni muzejski zapis ne navode mjesto. Tekst Leopold Museuma na Google Arts & Culture ka\u017ee da je Schiele nadahnu\u0107e najvjerojatnije na\u0161ao na obali kod Trsta i u dva gola otoka crvenih stijena ispred te obale. Pro\u010ditano tako, dva ru\u017ei\u010dasta oblika na obzoru upravo su ti otoci.<\/p>\n

Gdje je sunce na slici Zalaze\u0107e sunce?<\/h4>\n

Jedva se vidi: prema Leopold Museumu sunce koje tone vidi se samo djelomi\u010dno, a oblici na obzoru osvijetljeni su straga hladnom karminskom bojom. Oko ponajprije vidi njegov odsjaj, blijedoru\u017ei\u010dasto nebo nad tamnim poljima. Muzej prizor \u010dita kao opro\u0161taj od svjetla, topline i \u017eivota.<\/p>\n

\u0160to zna\u010di Zalaze\u0107e sunce?<\/h4>\n

Prema muzejskom zapisu prikazuje trenutak dana kad moramo tugovati za zalaze\u0107im suncem: u daljini jo\u0161 grije, a u sjenama se obrisi ve\u0107 raspadaju. Schiele se nije usredoto\u010dio na ljepotu prirode, nego na njezinu uklopljenost u neprestano dola\u017eenje i odla\u017eenje. Muzej sunce u njegovu djelu naziva \u0161ifrom za cikli\u010dno, simbolom kruga \u017eivota.<\/p>\n

\u0160to zna\u010di \u201eMein Wesen, mein \u2013 Verwesen\u201c?<\/h4>\n

\u201eMoje bi\u0107e, moje raspadanje\u201c: Schieleove rije\u010di o vlastitom tijelu, koje muzej navodi u tekstu o ovom djelu. Povezuju sliku s jednom od njegovih sredi\u0161njih tema, nastajanjem i nestajanjem.<\/p>\n

Tko je bio prvi vlasnik Zalaze\u0107eg sunca?<\/h4>\n

Arthur Roessler, be\u010dki kriti\u010dar i dugogodi\u0161nji podupiratelj slikara, od 1913., godine nastanka, do 1957. Prema Leopold Museumu slika je visjela iznad njegova pisa\u0107eg stola. Zatim je pre\u0161la Rudolfu Leopoldu, a 1994. u Privatnu zakladu Leopold Museum.<\/p>\n

Gdje se Zalaze\u0107e sunce nalazi danas?<\/h4>\n

U Leopold Museumu u Be\u010du, pod inventarnim brojem 625. Na njema\u010dkom se zove Versinkende Sonne.<\/p>\n

Je li slika prikladna za dar?<\/h4>\n

Jest; ako ne znate koju dimenziju odabrati, postoji poklon-bon<\/a>.<\/p>\n