{"id":205235,"date":"2026-08-23T13:28:16","date_gmt":"2026-08-23T11:28:16","guid":{"rendered":"https:\/\/svetslik.si\/?post_type=product&p=205235"},"modified":"2026-10-04T11:08:18","modified_gmt":"2026-10-04T09:08:18","slug":"egon-schiele-dead-mother-i","status":"publish","type":"product","link":"https:\/\/svetslik.si\/hr\/egon-schiele\/egon-schiele-dead-mother-i\/","title":{"rendered":"Egon Schiele \u2013 Mrtva majka I"},"content":{"rendered":"
[vc_row][vc_column][vc_column_text]\n

Mrtva majka I slika je Egona Schielea iz 1910.: gore blijedo, upalo lice majke na samrti, u sredini u\u017eareni naran\u010dasti oval s dje\u010djom glavom i sitnim crvenim rukama, sve omotano masom kru\u017enih crnih poteza. Izvornik \u010duva Leopold Museum u Be\u010du pod inventarnim brojem 475; mjeri 25,7 x 32,1 cm \u2013 \u0161irok je 25,7 cm, a visok 32,1 cm, dakle rije\u010d je o maloj uspravnoj plo\u010di. Kod nas nastaje kao ru\u010dno slikana uljana slika na platnu, u trinaest dimenzija ili po va\u0161oj mjeri, a fotografiju dovr\u0161enoga djela prije otpreme \u0161aljemo na potvrdu.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Naslov:<\/td>\nMrtva majka I<\/td>\n<\/tr>\n
Drugi naslovi:<\/td>\nTote Mutter I \u00b7 Dead Mother I<\/td>\n<\/tr>\n
Slikar:<\/td>\nEgon Schiele (1890\u20131918)<\/td>\n<\/tr>\n
Godina nastanka:<\/td>\n1910.; monogram i godina gore desno \u201eS. 10.\u201c<\/td>\n<\/tr>\n
Izvorna veli\u010dina (\u0161irina \u00d7 visina):<\/td>\n25,7 cm x 32,1 cm<\/td>\n<\/tr>\n
Izvorna tehnika:<\/td>\nUlje i olovka na drvu<\/td>\n<\/tr>\n
Slikarski stil:<\/td>\nEkspresionizam<\/td>\n<\/tr>\n
Nalazi se:<\/td>\nLeopold Museum, Be\u010d<\/a> (inv. 475)<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u0161a reprodukcija:<\/td>\nru\u010dno slikano ulje na platnu, 13 dimenzija od 50 x 65 cm do 160 x 205 cm ili mjera po narud\u017ebi<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Mrtva majka I \u2013 Egon Schiele<\/h2>\n

\u0160to slika prikazuje?<\/h3>\n

Dvije glave i tri ruke na crnoj podlozi. Gore je nagnuto maj\u010dino lice, blijedo sivkasto\u017euto, upalih crta i napola zatvorena oka, uokvireno tamnosme\u0111om kosom; uz desni rub spu\u0161ta se njezino blijedo rame. Gotovo sav ostatak plo\u010de crn je, nanesen debelim kru\u017enim potezima koji se omataju poput ovoja. Usred te crnine je topao naran\u010dasti oval, a u njemu dijete: glava okrenuta na stranu, s crvenim ustima i jednim vidljivim okom, te dvije sitne crvene ruke, jedna podignuta ra\u0161irenih prstiju. Dolje lijevo preko crnine le\u017ei velika, ko\u0161\u010data, blijeda ruka \u2013 maj\u010dina. Gore desno, sitni i bijeli, stoje monogram i godina.<\/p>\n

Tko je dijete?<\/h3>\n

Prema muzejskom zapisu nero\u0111eno dijete. Obavija ga kokon \u0161irokih poteza kistom; njegova glava, vi\u0111ena odozdo, i lijeva ruka, podignuta u kretnji nalik blagoslovu, \u010dine u\u017eareno svijetlo sredi\u0161te kompozicije. Majka, u hladnim tamnim tonovima, upalih crta i gasnu\u0107ih o\u010diju, kao da se opra\u0161ta, a navodno za\u0161titni\u010dka kretnja njezine ispijene ruke poja\u010dava dojam umiranja. To je tuma\u010denje muzeja koji djelo \u010duva i navodimo ga kao njegovo.<\/p>\n

Ho\u0107e li maj\u010dina smrt dijete uni\u0161titi ili osloboditi?<\/h3>\n

Muzej ostavlja oboje otvorenim. Pita ho\u0107e li njezina smrt zape\u010datiti sudbinu nero\u0111enoga djeteta ili \u0107e njome biti raskinute njegove spone, i ka\u017ee da slika dopu\u0161ta oba tuma\u010denja. Djelo \u010dita i kao upe\u010datljivo pribli\u017eavanje seksualnosti i smrti, koje nosi tema majke i djeteta. Ni mi ne biramo izme\u0111u tuma\u010denja.<\/p>\n

Koliko je brzo nastala?<\/h3>\n

Prema Arthuru Roessleru (1877.\u20131955.), kojega navodi muzej, Schiele ju je naslikao na Bo\u017ei\u0107 1910. u samo nekoliko sati. Imao je dvadeset godina. Nekoliko mjeseci poslije, prema muzejskom zapisu, sam je tu prvu ina\u010dicu Mrtve majke nazvao jednom od svojih \u201enajboljih slika\u201c.<\/p>\n

Na \u010demu je izvornik naslikan?<\/h3>\n

Na drvu. Prema muzejskom zapisu tehnika je ulje i olovka na drvenoj plo\u010di, a monogram i godina \u201eS. 10.\u201c stoje gore desno. Na\u0161a se reprodukcija slika uljanim bojama na platnu. To ne predstavljamo kao isto: mala plo\u010da u ulju i olovci i napeto platno razli\u010diti su nositelji, i razliku imenujemo.<\/p>\n

Kakav je format \u2013 uspravan ili le\u017ee\u0107i?<\/h3>\n

Uspravan. Na\u0161e je stope slijede u obliku koji zovemo uspravni format<\/strong>, od 50 x 65 cm do 160 x 205 cm. Visina crnini daje prostor da se omota oko ovala od vrha do dna.<\/p>\n

Mogu li dobiti sliku u veli\u010dini izvornika?<\/h3>\n

U veli\u010dini izvornika ne: plo\u010da mjeri 25,7 x 32,1 cm, a na\u0161a najmanja stopa 50 x 65 cm otprilike je dvaput \u0161ira i dvaput vi\u0161a. U omjeru stranica ovisi o stopi. Omjer je izvornika 1 : 1,249, a \u010detiri mu se stope po visini pribli\u017eavaju na dva milimetra: 60 x 75 cm, 80 x 100 cm, 120 x 150 cm i 65 x 81 cm. Preostalih devet vi\u0161e je, za otprilike 2,5 cm ili otprilike 5 cm; najvi\u0161e odstupaju 50 x 65 cm, 100 x 130 cm, 140 x 180 cm i 160 x 205 cm. Ako vam je to\u010dan omjer va\u017ean, odaberite jednu od te \u010detiri ili mjeru po narud\u017ebi.<\/p>\n

Odakle slika dolazi i gdje je danas?<\/h3>\n

Ova stranica dosad nije nosila zapis o provenijenciji \u2013 kod ovoga djela ga nije bilo, \u0161to ka\u017eemo otvoreno umjesto da tiho ponudimo zamjenu. Ono \u0161to slijedi lanac je kakav objavljuje muzej i kratak je: Arthur Roessler, Be\u010d, od prije 1913. do 1951.; Rudolf Leopold, Be\u010d, od 1951. do 1994.; a od 1994. Privatna zaklada Leopold Museum. Tuma\u010denje je na\u0161e. Prvi vlasnik nosi ime izvora koji muzej navodi za nastanak slike, Arthur Roessler, a zapis za njega ne navodi po\u010detnu godinu, nego samo \u201eprije 1913.\u201c. Za Leopolda navodi dosje Sonje Niederacher od 30. travnja 2011. i knjigu koju je Diethard Leopold 2018. napisao o Rudolfu Leopoldu. Roesslerovo ime otvara i lanac slike Zalaze\u0107e sunce<\/a> iz iste zbirke. Djelo je danas u Leopold Museumu pod inventarnim brojem 475; cijela Schieleova zbirka muzeja predstavljena je na stranici Leopold Museuma o Egonu Schieleu<\/a>.<\/p>\n

Gdje se ovo djelo smje\u0161ta me\u0111u Schieleova djela?<\/h3>\n

Na po\u010detak teme kojoj se uvijek iznova vra\u0107ao. Muzej navodi kasnija djela koja temu majke i djeteta nastavljaju, me\u0111u njima Majka i dijete<\/a> iz 1912.; iz iste godine kao Majka i dijete je, tako\u0111er mala plo\u010da, Autoportret s pognutom glavom<\/a>. Cijeli je izbor u galeriji Egon Schiele<\/a>, a vi\u0161e o slikarevu \u017eivotu u \u010dlanku o Egonu Schieleu<\/a>. Schiele je bio mla\u0111i suvremenik Gustava Klimta i be\u010dka secesija<\/strong> bila je sredina iz koje je potekao; be\u010dki ekspresionizam<\/strong> smjer je koji je pomogao odrediti, a austrijska umjetnost<\/strong> toga razdoblja i danas se \u010dita kroz ta dva imena. Kao ekspresionisti\u010dka slika<\/strong> djelo na jednoj maloj plo\u010di dr\u017ei \u017eivot i smrt. Zalaze\u0107e sunce je ulje na platnu<\/strong>; ova plo\u010da nije.<\/p>\n

Kako nastaje na\u0161a ru\u010dno slikana ina\u010dica?<\/h3>\n

Svako platno slikar slika uljanim bojama, potez po potez; nije rije\u010d o strojnom otisku \u2013 pod kistom nastaje ru\u010dno slikana kopija<\/strong>, izra\u0111ena za va\u0161u narud\u017ebu. Ovdje su najte\u017ea dva mjesta. Prvo je crnina: nije ravna pozadina, nego debeli potezi koji kru\u017ee oko ovala, a upravo njihov smjer stvara ovoj; ako je slikar naslika kao glatku crnu, kokon nestaje. Drugo je suprotnost dvaju lica \u2013 djetetova topla, u\u017earena naran\u010dasta i maj\u010dino hladno, sivkasto bljedilo moraju ostati daleko jedno od drugoga; ako slikar majku ugrije ili dijete ohladi, slika gubi razliku izme\u0111u \u017eivoga i umiru\u0107ega. Kad je djelo dovr\u0161eno, fotografiramo ga i fotografiju vam \u0161aljemo na potvrdu, tek onda ide u otpremu. Za ovu obitelj djela nemamo studijskih fotografija \u2013 djelo u na\u0161oj radionici jo\u0161 nije fotografirano i ni\u0161ta nije uklonjeno; kad sljede\u0107i put bude naslikano, fotografirat \u0107emo ga i fotografije dodati na ovu stranicu. Kao reprodukcija na platnu<\/strong> slika je napeta na drveni podokvir, spremna za vje\u0161anje.<\/p>\n

Koja dimenzija za koji zid?<\/h3>\n

Kratak odgovor: motiv je intiman i ne tra\u017ei veli\u010dinu. Za uzak zid, hodnik ili uz vrata 50 x 65 cm ili 60 x 75 cm, iznad komode 80 x 100 cm, za velik prostor 120 x 150 cm i sve do 160 x 205 cm. Na\u0161a je najmanja dimenzija 50 x 65 cm, ve\u0107 otprilike dvaput ve\u0107a od izvornika. Kao umjetni\u010dka slika<\/strong> ovaj se motiv mijenja s mjerilom: kod manjih stopa \u010duva blizinu plo\u010de, kod ve\u0107ih kru\u017ena crnina postaje prvo \u0161to primijetite.<\/p>\n

Kako naru\u010diti mjeru po narud\u017ebi, podokvir i okvir?<\/h3>\n

Ako nijedna od trinaest dimenzija ne odgovara va\u0161em zidu, djelo slikamo u mjeri po narud\u017ebi<\/a>. Platno je napeto na drveni podokvir; na\u0161a 3D aplikacija slu\u017ei isklju\u010divo odabiru okvira, ne prikazu djela na va\u0161em zidu. Okvir se bira zasebno i ne mora biti dio narud\u017ebe.<\/p>\n

Kako te\u010de dostava i \u0161to jam\u010dimo?<\/h3>\n

Djelo izra\u0111ujemo po narud\u017ebi i dostavljamo u \u0161esnaest dr\u017eava Europske unije, me\u0111u njima u Njema\u010dku, Francusku, Italiju, Nizozemsku i Poljsku. Prije otpreme \u0161aljemo vam fotografiju dovr\u0161enoga djela na potvrdu, a ako niste zadovoljni, djelo popravljamo ili slikamo iznova. Rok izrade ovisi o dimenziji i trenuta\u010dnoj zauzetosti atelijera.<\/p>\n

\u010cesta pitanja<\/h3>\n

\u0160to prikazuje Schieleova Mrtva majka I?<\/h4>\n

Majku na samrti i, prema tuma\u010denju Leopold Museuma, njezino nero\u0111eno dijete: djetetova u\u017earena glava i mala podignuta ruka nalaze se u \u010dahuri od \u0161irokih crnih poteza, a maj\u010dino lice iznad blijedo je i upalo. Muzej djelo \u010dita kao upe\u010datljivo suo\u010davanje seksualnosti i smrti te ostavlja otvorenim zape\u010da\u0107uje li maj\u010dina smrt djetetovu sudbinu ili ga osloba\u0111a.<\/p>\n

Za\u0161to se zove Mrtva majka I?<\/h4>\n

Zato \u0161to je to prva ina\u010dica: godinu dana poslije, 1911., Schiele je naslikao Mrtvu majku II, poznatu i kao Ro\u0111enje genija. Tema majke i djeteta pratila ga je i dalje, a Leopold Museum me\u0111u kasnijim radovima koji je nastavljaju navodi i Majku i dijete iz 1912.<\/p>\n

Kada je nastala Mrtva majka I?<\/h4>\n

Godine 1910.; plo\u010da je gore desno ozna\u010dena monogramom i godinom \u201eS. 10.\u201c. Prema Arthuru Roessleru, kojega navodi muzej, Schiele ju je naslikao na Bo\u017ei\u0107 1910. u samo nekoliko sati. Tada je imao dvadeset godina.<\/p>\n

Tko je bio Arthur Roessler?<\/h4>\n

Be\u010dki likovni kriti\u010dar koji je u listu Arbeiter-Zeitung prvi prepoznao i branio mladog slikara, postao njegov blizak prijatelj, kupovao njegove radove i upoznao ga sa skuplja\u010dima. Schiele je 1910. naslikao njegov portret. Roessler je bio i prvi vlasnik Mrtve majke I, od prije 1913. do 1951., a Schiele mu je 1911. napisao da je to jedan od njegovih najboljih radova.<\/p>\n

Gdje se Mrtva majka I nalazi danas?<\/h4>\n

U Leopold Museumu u Be\u010du, pod inventarnim brojem 475. Muzej kao ranije vlasnike navodi Arthura Roesslera (od prije 1913. do 1951.) i Rudolfa Leopolda (od 1951. do 1994.), a od 1994. pripada Privatnoj zakladi Leopold Museum. Rije\u010d je o maloj uspravnoj plo\u010di od 25,7 x 32,1 cm, u ulju i olovci na drvu.<\/p>\n

Je li slika prikladna za dar?<\/h4>\n

Jest; ako ne znate koju dimenziju odabrati, postoji poklon-bon<\/a>.<\/p>\n