{"id":206884,"date":"2026-08-27T11:12:09","date_gmt":"2026-08-27T09:12:09","guid":{"rendered":"https:\/\/svetslik.si\/nekategorizirano\/the-cliff-walk-at-pourville-2\/"},"modified":"2026-09-18T09:34:17","modified_gmt":"2026-09-18T07:34:17","slug":"the-cliff-walk-at-pourville","status":"publish","type":"product","link":"https:\/\/svetslik.si\/hr\/claude-monet\/the-cliff-walk-at-pourville\/","title":{"rendered":"Claude Monet \u2013 \u0160etnja liticom u Pourvilleu"},"content":{"rendered":"
[vc_row][vc_column][vc_column_text]\n

\u0160etnja liticom u Pourvilleu ru\u010dno je slikana reprodukcija Monetova platna iz Art Institute of Chicago: dvije prilike u dugim haljinama stoje na travnatoj litici nad morem, stra\u017enja dr\u017ei nad glavom crveni suncobran, a desni rub platna presijeca drugu, tamnu stijenu. Izvornik mjeri 82,3 x 66,5 cm, ulje je na platnu i nosi inventarni broj 1933.443. Muzej ga datira u 1882., a platno je dolje desno potpisano \u00bbClaude Monet 82\u00ab, pa se godine podudaraju. Slikamo ga u osam veli\u010dina ili po va\u0161oj mjeri, s fotografijom dovr\u0161enog djela na odobrenje prije otpreme.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Naslov:<\/td>\n\u0160etnja liticom u Pourvilleu<\/td>\n<\/tr>\n
Drugi naslovi:<\/td>\nPromenade sur la falaise, Pourville (ime u zbirci Wikidata) \u00b7 Promenade sur la Falaise (izlo\u017eba kod Durand-Ruela, Pariz 1883.) \u00b7 Falaises de Dieppe (Bruxelles 1904.) \u00b7 The Walk on the Cliffs (London 1905.)<\/td>\n<\/tr>\n
Slikar:<\/td>\nClaude Monet (1840\u20131926)<\/td>\n<\/tr>\n
Godina nastanka:<\/td>\n1882. prema zapisu muzeja; muzej sam prepisuje potpis dolje desno kao \u00bbClaude Monet 82\u00ab, pa se godine podudaraju<\/td>\n<\/tr>\n
Originalna veli\u010dina:<\/td>\n82,3 cm x 66,5 cm<\/td>\n<\/tr>\n
Originalna tehnika:<\/td>\nUlje na platnu<\/td>\n<\/tr>\n
Slikarski stil:<\/td>\nImpresionizam<\/td>\n<\/tr>\n
Nalazi se:<\/td>\nArt Institute of Chicago (inv. br. 1933.443)<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u0161a reprodukcija:<\/td>\nRu\u010dno slikano ulje na platnu, osam veli\u010dina ili po mjeri<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

\u0160etnja liticom u Pourvilleu \u2013 Claude Monet<\/h2>\n

Tko stoji na litici?<\/h3>\n

Muzej to ne tvrdi sa sigurno\u0161\u0107u. Art Institute of Chicago ka\u017ee da su mlade \u017eene na litici najvjerojatnije Marthe i Blanche, najstarije k\u0107eri Alice Hosched\u00e9; rije\u010d najvjerojatnije muzejeva je, imena nisu na platnu i dokumenta u zapisu nema. Vidljivo je manje sporno: dvije prilike u dugim haljinama, obje s pokrivalom za glavu, okrenute prema vodi. Bli\u017ea nosi svijetli slamnati \u0161e\u0161ir s tamnom vrpcom, stra\u017enja dr\u017ei nad glavom crveni suncobran, jedinu jaku crvenu plohu uz potpis. Lica nema, pa prilike ostaju dio obronka umjesto da stanu pred njega.<\/p>\n

\u0160to je na platnu?<\/h3>\n

Travnata se litica s desne strane penje prema sredini i zavr\u0161ava grebenom tik ispod obiju prilika; ispod nje pada tamna stijena, jedina doista tamna ploha u donjoj polovici. Lijevo se do obzora pru\u017ea more s razasutim sitnim bijelim jedrima, iznad obzora nebo s bijelim oblacima. Desni rub presijeca drugu, ve\u0107u stijenu sa zelenom kapom.<\/p>\n

Ruka se izme\u0111u obronka i vode osjetno mijenja. Trava je polo\u017eena kratkim, brzim, zakrivljenim potezima \u2014 tako ih opisuje sam muzej \u2014 mnogi su gotovo uspravni, i upravo zbog njih se \u010dini da se vlati nji\u0161u na vjetru; more je pak naslikano kratkim vodoravnim crticama. Na\u0161 stariji opis tvrdio je da je trava naslikana dugim vodoravnim potezima; to ne stoji ni prema zapisu muzeja ni prema izvorniku, pa te tvrdnje ovdje vi\u0161e nema. Vodoravna je voda, a ne trava. Muzej dodaje i ne\u0161to \u0161to se na platnu ne vidi: rendgenske snimke pokazuju da je Monet stjenoviti izdanak uz desni rub smanjio kako bi uravnote\u017eio odnos mora i neba.<\/p>\n

Kako je djelo datirano i \u0161to ka\u017ee platno?<\/h3>\n

Art Institute of Chicago navodi 1882., bez raspona i bez opreznog oko, s jednakom po\u010detnom i zavr\u0161nom godinom. U istom zapisu muzej sam prepisuje natpis na platnu: potpis dolje desno, \u00bbClaude Monet 82\u00ab. Isto smo pro\u010ditali na snimci izvornika u razlu\u010divosti 2807 puta 2251 to\u010daka, u tamnocrvenim potezima tik iznad donjeg ruba. Zapis i platno se dakle podudaraju, \u0161to je manje samorazumljivo nego \u0161to zvu\u010di: kod rouenskih katedrala iz Orsaya muzej natpis uop\u0107e ne navodi, na dvjema smo pro\u010ditali godinu udaljenu dvije godine od muzejeve, a na tre\u0107oj nijednu.<\/p>\n

\u0160to o veli\u010dini ka\u017ee zapis muzeja?<\/h3>\n

Djelo \u010duva Art Institute of Chicago<\/a> pod inventarnim brojem 1933.443. Mjere objavljuje redoslijedom visina puta \u0161irina, 66,5 x 82,3 cm; na\u0161a tablica stavlja \u0161irinu na prvo mjesto, pa ovdje \u010ditate 82,3 x 66,5 cm. Ispravak je dakle samo u redoslijedu: brojke su u na\u0161em starijem opisu bile to\u010dne, ali su stajale muzejevim redom. Ovaj put se zbirka Wikidata s muzejem posve podudara \u2014 ista godina pri preciznosti 9, isti inventarni broj, iste mjere \u2014 823 milimetra \u0161irine i 665 visine. To ka\u017eemo naglas jer stranica bez napomene o neslaganju i stranica na kojoj nitko nije usporedio izgledaju jednako. S okvirom muzej navodi 104,8 x 88,9 x 10,8 cm.<\/p>\n

Od Hayesa do Chicaga, i mjesto gdje si zapis proturje\u010di<\/h3>\n

Muzej za ovo platno objavljuje pravi lanac vlasnika, a ne samo redak o stjecanju, i svaku postaju potkrepljuje izvorom. Prvi je Hayes, kod kojeg je platno bilo do 1. o\u017eujka 1883. Zatim Hermann Kapferer u Parizu, do 17. srpnja 1888., i istoga dana prodaja trgova\u010dkoj ku\u0107i Durand-Ruel za 1.200 franaka. Zatim, ka\u017ee muzej, mo\u017eda prodaja Annie Swan Coburn u Chicagu do 26. travnja 1928.; rije\u010d mo\u017eda muzejeva je i oslanja se na bilje\u0161ku koju arhiv trgova\u010dke ku\u0107e nije mogao potvrditi. Godine 1933. platno je kao ostav\u0161tina stiglo u zbirku Mr. and Mrs. Lewis Larned Coburn Memorial Collection.<\/p>\n

Usred toga lanca zapis si proturje\u010di, i to ka\u017ee sam muzej. Wildensteinov katalog iz 1996. Hermanna Kapferera me\u0111u vlasnicima ne navodi i tvrdi da je Durand-Ruel platno kupio izravno od slikara u listopadu 1882.; arhiv Durand-Ruel tu tvrdnju prema muzejevu zapisu ne mo\u017ee poduprijeti. Koja ina\u010dica stoji, ne znamo i ne biramo; obje su na muzejevoj stranici i obje su ovdje.<\/p>\n

Koja je od na\u0161ih dviju litica kod Pourvillea ova?<\/h3>\n

Prodajemo dva platna nastala iste godine na istoj obali, pa ih je lako zamijeniti. Ovo je \u010dika\u0161ko, 82,3 x 66,5 cm. Drugo se zove Litice kod Pourvillea<\/a>, \u010duva ga National Gallery of Art<\/a> u Washingtonu pod inventarnim brojem 1985.64.27 i mjeri 100 x 60 cm, dakle znatno je \u0161ire i ni\u017ee. Na na\u0161em obje prilike stoje i stra\u017enja dr\u017ei crveni suncobran, potpis je dolje desno. Na washingtonskom jedna \u017eena sjedi a druga stoji kraj nje, suncobrana nema, pogled je s ve\u0107e visine, a potpis dolje lijevo. Oba su platna potpisana jednako, \u00bbClaude Monet 82\u00ab, pa potpis pri razlikovanju ne poma\u017ee; kut poma\u017ee. U katalogu Wildenstein vode se pod brojevima 758 i 754.<\/p>\n

U na\u0161oj galeriji Claude Monet<\/a> djelo stoji uz vi\u0161e platna s iste obale: iste godine i samo nekoliko kilometara dalje nastala je Carinarnica kod Varengevillea<\/a>; isti susret trave, stijene i vode pokazuju Stijene kod Port-Goulphara<\/a>; s iste normandijske obale je i Odlazak barki, \u00c9tretat<\/a>.<\/p>\n

Pod koliko je imena platno putovalo?<\/h3>\n

Pod \u010detiri koja navodi sam muzej i pod petim iz zbirke Wikidata: u o\u017eujku 1883. kod Durand-Ruela u Parizu kao Promenade sur la Falaise, iste godine u Londonu pod gotovo istim imenom, 1904. u Bruxellesu kao Falaises de Dieppe, 1905. opet u Londonu kao The Walk on the Cliffs.<\/p>\n

Jedno je od tih imena zamka. Falaises de Dieppe zna\u010di diepske litice \u2014 a katalog Wildenstein upravo pod imenom Sur la Falaise \u00e0 Dieppe vodi ono drugo, washingtonsko platno. Oba su platna dakle neko\u0107 nosila ime po liticama kod Dieppea, od kojega je Pourville udaljen nekoliko kilometara. Na\u0161 naslov slijedi ime pod kojim djelo prodajemo; povijesna imena stoje u tablici.<\/p>\n

Kako nastaje na\u0161a ru\u010dno slikana ina\u010dica?<\/h3>\n

Ru\u010dno slikana reprodukcija nastaje tako da svaku narud\u017ebu slika slikar zasebno, uljem na pamu\u010dno ili laneno platno. Tako nastaju sve na\u0161e slike na platnu: bez tiska, bez prijenosa i bez strojnog koraka izme\u0111u. Ova je umjetni\u010dka slika zahtjevna dvaput. Prvi put u rukopisu: obronak je sastavljen od tisu\u0107a kratkih zakrivljenih poteza, a more od vodoravnih crtica, i ako se ruka izme\u0111u jednoga i drugoga ne promijeni, litica postaje zeleni zid. Drugi put u crvenom suncobranu, jedinom jakom naglasku; prevelik pretvara sliku u plakat, premalen ostavlja oko bez odmori\u0161ta. Muzej bilje\u017ei da je Monet bio u Pourvilleu od velja\u010de do sredine travnja 1882.; pri takvom radu na otvorenom, en plein air, podslik ostaje svijetao, a sjena je gra\u0111ena hladnim lazurama.<\/p>\n

Koja veli\u010dina za koji zid?<\/h3>\n

Na raspolaganju je osam veli\u010dina, od 45 x 38 do 150 x 120 cm, a odgovora su dva jer se ne podudaraju. Po veli\u010dini je izvorniku najbli\u017ea 80 x 60 cm: 2,3 cm u\u017ea i 6,5 cm ni\u017ea od platna u Chicagu. Po omjeru stranica upravo je ta veli\u010dina najudaljenija od svih osam \u2014 izvornik ima omjer 0,808, a 80 x 60 cm 0,750. Najbli\u017ee su po omjeru 50 x 40 i 150 x 120 cm, obje na 0,800. U hodniku je dovoljno 50 x 40 cm, a kao slika za dnevni boravak 90 x 70 cm.<\/p>\n

Mjere po narud\u017ebi, podokvir i okvir<\/h3>\n

\u017delite li to\u010dan omjer izvornika, narud\u017eba po mjeri<\/a> jedini je put: po\u0161aljite nam \u0161irinu i visinu u centimetrima. Platno mo\u017ee sti\u0107i napeto na drveni podokvir ili smotano u tuljcu, ako ga kanite uokviriti sami; okvir nije uklju\u010den u cijenu. Ovom motivu pristaje uska letvica u prirodnom ili bijelom drvu, koja se ne natje\u010de s crvenim suncobranom, dok \u0161iroka pozlata plavetnilo i zelenilo gura u drugi plan.<\/p>\n

Dostava i jamstvo<\/h3>\n

Izrada traje dva do tri tjedna, kod najve\u0107ih veli\u010dina nekoliko dana dulje, jer se ulje mora su\u0161iti izme\u0111u slojeva. Napeta platna putuju u krutoj kutiji sa za\u0161ti\u0107enim kutovima, smotana u tuljcu. Ako djelo stigne o\u0161te\u0107eno ili se osjetno razlikuje od odobrene fotografije, zamijenit \u0107emo ga ili vratiti cijenu. Ru\u010dno slikana kopija nije tvorni\u010dki proizvod i male razlike u potezu o\u010dekivane su; o\u0161te\u0107enje ili pogre\u0161an motiv nisu.<\/p>\n

\u010cesta pitanja<\/h3>\n

Gdje je izvornik?<\/h4>\n

U Chicagu, u Art Institute of Chicago, pod inventarnim brojem 1933.443, gdje je izlo\u017een u dvorani 240.<\/p>\n

Tko su \u017eene u dugim haljinama?<\/h4>\n

Prema zapisu muzeja najvjerojatnije Marthe i Blanche Hosched\u00e9. Muzej ka\u017ee najvjerojatnije i imena ne potvr\u0111uje dokumentom.<\/p>\n

Je li Promenade sur la falaise isto djelo?<\/h4>\n

Jest. Pod tim je imenom izlo\u017eeno 1883. i pod njim ga vodi zbirka Wikidata; rije\u010d je o istom platnu.<\/p>\n

Je li ovo tisak?<\/h4>\n

Nije. Uljana slika kod nas uvijek nastaje rukom, uljem na platnu. Tiskana ni strojno prenesena djela ne prodajemo.<\/p>\n

Koju veli\u010dinu odabrati?<\/h4>\n

80 x 60 cm za veli\u010dinu izvornika, 50 x 40 cm ako vam je va\u017eniji omjer stranica. Ina\u010de uzmite oko dvije tre\u0107ine \u0161irine zida.<\/p>\n

Mogu li dobiti veli\u010dinu koje nema na popisu?<\/h4>\n

Mo\u017eete. Rad po va\u0161oj mjeri kod nas je uobi\u010dajen, a kod ovog motiva osobito, jer nijedna veli\u010dina s popisa ne poga\u0111a omjer izvornika.<\/p>\n

Kako mi djelo sti\u017ee?<\/h4>\n

Napeto na podokviru u krutoj kutiji ili smotano u tuljcu, po va\u0161em izboru, uz pra\u0107enje po\u0161iljke.<\/p>\n

\u0160to djelo ka\u017ee u jednoj re\u010denici?<\/h4>\n

Da se vjetar mo\u017ee naslikati tako da se vidi samo na travi.<\/p>\n

Je li izvornik na prodaju i koliko vrijedi?<\/h4>\n

Nije na prodaju; dio je muzejske zbirke. Vrijednost ne navodimo jer je nijedan javni zapis ne odre\u0111uje; muzej navodi samo prodaju za 1.200 franaka 1888.<\/p>\n

Koliko visoko objesiti?<\/h4>\n

Sredina oko 145 cm iznad poda; kod le\u017ee\u0107eg formata radije ne\u0161to vi\u0161e nego ni\u017ee.<\/p>\n

Je li prikladno za dar?<\/h4>\n

Jest, a ako niste sigurni u veli\u010dinu, tu je poklon bon<\/a>: obdarenik sam bira veli\u010dinu i motiv.<\/p>\n