{"id":207285,"date":"2026-08-27T11:31:34","date_gmt":"2026-08-27T09:31:34","guid":{"rendered":"https:\/\/svetslik.si\/nekategorizirano\/poppy-field-giverny-2\/"},"modified":"2026-09-12T09:11:29","modified_gmt":"2026-09-12T07:11:29","slug":"poppy-field-giverny","status":"publish","type":"product","link":"https:\/\/svetslik.si\/hr\/claude-monet\/poppy-field-giverny\/","title":{"rendered":"Claude Monet \u2013 Makovo polje (Giverny)"},"content":{"rendered":"
[vc_row][vc_column][vc_column_text]\n

Makovo polje (Giverny) je ru\u010dno slikana reprodukcija Monetova platna iz Art Institute of Chicago: donju polovicu zauzima gust sag crvenih to\u010daka, iznad njega te\u010de blijeda slamnata pruga nepoko\u0161ene trave, iza nje stoji red stabala s jednom jedinom vitkom jablanom desno od sredine, u pozadini le\u017ei modroljubi\u010dasti greben, a gore je plavo nebo. Izvornik mjeri 93,4 x 61,2 cm, ulje je na platnu i nosi inventarni broj 1922.4465. Muzej ga datira rasponom 1890\u201391, a na platnu je dolje desno potpis \u00bbClaude Monet 91\u00ab. Slikamo ga u osam veli\u010dina ili po va\u0161oj mjeri, uz fotografiju dovr\u0161enog djela na potvrdu prije otpreme.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Naslov:<\/td>\nMakovo polje (Giverny)<\/td>\n<\/tr>\n
Drugi naslovi:<\/td>\nChamp des Coquelicots (New York 1893) \u00b7 Coquelicots (Durand-Ruel, New York 1895) \u00b7 Landscape (Buffalo 1896) \u00b7 Red Poppies (mo\u017eda Pittsburgh 1897) \u00b7 Champ de coquelicots (knjiga pologa Durand-Ruel) \u00b7 katalog Wildenstein, br. 1253<\/td>\n<\/tr>\n
Slikar:<\/td>\nClaude Monet (1840\u20131926)<\/td>\n<\/tr>\n
Godina nastanka:<\/td>\n1890\u201391 prema zapisu muzeja, s po\u010detnom godinom 1890 i zavr\u0161nom 1891; na platnu je dolje desno potpis \u00bbClaude Monet 91\u00ab<\/td>\n<\/tr>\n
Originalna veli\u010dina:<\/td>\n93,4 cm x 61,2 cm<\/td>\n<\/tr>\n
Originalna tehnika:<\/td>\nUlje na platnu<\/td>\n<\/tr>\n
Slikarski stil:<\/td>\nImpresionizam<\/td>\n<\/tr>\n
Nalazi se:<\/td>\nArt Institute of Chicago (inv. br. 1922.4465)<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u0161a reprodukcija:<\/td>\nRu\u010dno slikano ulje na platnu, osam veli\u010dina ili po mjeri<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Makovo polje (Giverny) \u2013 Claude Monet<\/h2>\n

\u0160to je na platnu?<\/h3>\n

Donju polovicu zauzima makovo polje. Crveni cvjetovi nisu naslikani kao pojedina\u010dni cvjetovi, nego kao kratke kose to\u010dke vermilona u zelenom, a me\u0111u njima su modroljubi\u010dasti i blijedo\u017euti potezi. Prema obzoru se zgu\u0161njavaju u jednu jedinu treperavu plohu, a uz donji rub se razmi\u010du i pokazuje se zemlja. \u010covjeka na platnu nema nijednog, ni \u0161eta\u010da, ni suncobrana, ni puta.<\/p>\n

Polje gore zatvara blijeda slamnata pruga nepoko\u0161ene trave, a iza nje red stabala: lijevo \u0161iroka okrugla kro\u0161nja, na sredini par obrezanih debala s kuglastim vrhovima, desno dva visoka stabla ra\u0161irenih grana. Me\u0111u njima stoji jedna jedina vitka jablana, ne\u0161to desno od sredine, i kao tamna okomica se di\u017ee do gornje tre\u0107ine neba; jedina je stvar na platnu koja ide uvis. Iza nje le\u017ei modroljubi\u010dasti greben, a nad svime je ravno plavo nebo u \u0161irokim vodoravnim potezima.<\/p>\n

Kada je platno nastalo i \u0161to na njemu pi\u0161e?<\/h3>\n

Art Institute of Chicago ne navodi jednu jedinu godinu. U svojem zapisu pi\u0161e 1890\u201391, s po\u010detnom godinom 1890 i zavr\u0161nom 1891, dakle raspon. Na\u0161 stariji opis tvrdio je da je platno iz 1891; te tvrdnje ovdje vi\u0161e nema jer je muzej ne postavlja.<\/p>\n

Na samom platnu godina ipak postoji. Muzej je sam prepisuje i ka\u017ee da stoji dolje desno, \u00bbClaude Monet 91\u00ab, a isto smo pro\u010ditali na snimci izvornika u rezoluciji 3000 puta 1953 to\u010dke, u tamnim maslinastim potezima tik iznad donjeg ruba. Raspon i potpis se ne isklju\u010duju: muzej ka\u017ee da je Monet ta polja zapo\u010deo u srpnju 1890, a platno nosi godinu kada je dovr\u0161eno.<\/p>\n

\u0160to o veli\u010dini ka\u017ee zapis muzeja?<\/h3>\n

Djelo \u010duva Art Institute of Chicago<\/a> pod inventarnim brojem 1922.4465 i, prema vlastitom zapisu, izla\u017ee ga u dvorani 240. Mjere objavljuje redoslijedom visina puta \u0161irina, 61,2 x 93,4 cm; na\u0161a tablica stavlja \u0161irinu prvu, pa ovdje \u010ditate 93,4 x 61,2 cm. S okvirom navodi 109,3 x 77,5 x 7 cm, tako\u0111er preslo\u017eeno.<\/p>\n

Ovdje se muzej i zbirka Wikidata razilaze dvaput. Zbirka Wikidata navodi 61 x 96,5 cm, \u0161irinu dakle za 3,1 cm ve\u0107u od izmjerene, i godinu 1891 pri preciznosti 9, \u010dvrstu godinu ondje gdje muzej pi\u0161e raspon. Na\u0161 stariji opis oba je broja uzeo odande, a vrijedi zapis ustanove koja djelo \u010duva. U jednome se izvori podudaraju: broj u katalogu Wildenstein u oba je 1253.<\/p>\n

Omjer se mo\u017ee provjeriti i na slici. Na\u0161a snimka i muzejska plo\u010da obje su na 0,651, a izmjereno platno na 0,655, pa su obje fotografije za dlaku \u0161ire od platna, kako i daje izrez po slici.<\/p>\n

Od Monetove radionice do Chicaga<\/h3>\n

Muzej objavljuje lanac vlasnika i svaku postaju oprema izvorom, a ba\u0161 kod prve se sam ogra\u0111uje. Zapisuje da je platno slikar mo\u017eda prodao trgovcu Hammanu u Parizu, posredniku ku\u0107e Knoedler, u rujnu 1891, i to prema katalogu Wildenstein iz 1996. Rije\u010d mo\u017eda muzejska je i ovdje ostaje.<\/p>\n

Odatle je lanac \u010dvrst, ali se tri stvari zbivaju istoga dana. Platno je do 24. sije\u010dnja 1893. pripadalo Potteru Palmeru iz Chicaga, do istoga je dana bilo na pohrani kod ku\u0107e Durand-Ruel u New Yorku, i istoga je dana toj ku\u0107i prodano za 5.000 franaka. Muzej to ne obja\u0161njava pa ne obja\u0161njavamo ni mi.<\/p>\n

Zatim je 16. travnja 1901. djelo za 3.200 dolara kupio William W. Kimball iz Chicaga, a nakon njegove smrti Evaline M. Kimball ostavila ga je muzeju 1922.<\/p>\n

Pod koliko je imena platno putovalo?<\/h3>\n

Pod \u0161est koja navodi sam muzej, i nijedno nije dana\u0161nje. U New Yorku je 1893. visjelo kao Champ des Coquelicots, u sije\u010dnju 1895. kod Durand-Ruela kao Coquelicots, u Buffalu 1896. kao Landscape. Triput muzej dodaje ogradu mo\u017eda: u Bostonu 1895. opet Coquelicots, u Pittsburghu 1897. Red Poppies, u Omahi 1898. ponovno Coquelicots. U knjizi pologa stoji jo\u0161 kao Champ de coquelicots. Dana\u0161nji je naslov mla\u0111i od svih nabrojenih, i zato stara imena stoje u tablici.<\/p>\n

Je li ovo serija ili nije?<\/h3>\n

Nije, i muzej to ka\u017ee izravno. U srpnju 1890. Monet je zapo\u010deo \u010detiri platna gotovo jednake veli\u010dine s makovim poljima blizu svoga doma u Givernyju, a muzej zapisuje da ih sam nije dr\u017eao serijom, druk\u010dije od dvadeset pet platna sa stogovima \u017eita zapo\u010detih nakon \u017eetve istoga ljeta. Prema njegovu zapisu pokazuju ujedna\u010deniji potez nego krajolici ranijih godina, s povr\u0161inom koja ima gusto\u0107u tapiserije.<\/p>\n

Ovdje je tre\u0107i ispravak. Na\u0161 stariji opis tvrdio je da je slikar isti motiv slikao u razli\u010dita doba dana kako bi uhvatio kako sunce mijenja istu crvenu. Toga u muzejskom zapisu nema nigdje, a muzej ka\u017ee suprotno od onoga na \u0161to re\u010denica navodi. Pri\u010da o satima pripada stogovima \u017eita, ne ovom polju.<\/p>\n

Koja su ona \u010detiri platna, muzej ne ka\u017ee. U katalogu Wildenstein uz na\u0161 broj 1253 stoje i 1251, 1252 i 1255, makova polja iste sezone i gotovo jednakih mjera, pri \u010demu zbirka Wikidata smje\u0161ta 1252 u Boston i 1255 u Ermita\u017e. Je li muzej mislio ba\u0161 na ta tri, ne znamo i ne biramo.<\/p>\n

Koja jo\u0161 Monetova makova polja prodajemo?<\/h3>\n

U na\u0161oj galeriji Claude Monet<\/a> djelo koje je s ovim najlak\u0161e zamijeniti sedamnaest je godina starije. Makovi kod Argenteuila<\/a> platno su na koje ljudi misle kada ka\u017eu Monetovi makovi. \u010cuva ga Mus\u00e9e d\u2019Orsay<\/a> pod brojem RF 1676, datira ga godinom 1873 i mjeri 65,3 x 50 cm. To je platno okomitije i ne\u0161to vi\u0161e od dvije tre\u0107ine ove \u0161irine, padinom idu dvije prilike sa suncobranom, a muzej mu dodaje i ime La promenade.<\/p>\n

Uz njega stoje jo\u0161 \u010detiri djela istoga kraja ili iste godine. Stog \u017eita (snje\u017eni u\u010dinak)<\/a> iz iste je zbirke u Chicagu i iz niza zapo\u010detog nakon \u017eetve toga ljeta. Topole<\/a> nose na platnu istu godinu i \u010duva ih Metropolitan Museum of Art. Livada u Givernyju<\/a> iz 1886. je. Polje tulipana u Nizozemskoj<\/a> drugo je cvatu\u0107e polje, ali u drugoj zemlji.<\/p>\n

Kako nastaje na\u0161a ru\u010dno slikana ina\u010dica?<\/h3>\n

Svaku narud\u017ebu slika slikar posebno, uljem na pamu\u010dno ili laneno platno. Takve su sve na\u0161e slike na platnu, bez tiska i bez strojnoga koraka. Ova je umjetni\u010dka slika zahtjevna ba\u0161 u onome \u0161to izgleda najjednostavnije: crveno polje nije ploha, nego nekoliko tisu\u0107a kratkih poteza, i ako ih ruka pola\u017ee previ\u0161e ujedna\u010deno, polje se uko\u010di u uzorak.<\/p>\n

Druga je ku\u0161nja jablana, koja mora ostati uska a ipak vidljiva pred nebom gotovo jednake svjetline, pa se ne obrubljuje tamnom crtom. Pri radu na otvorenom, en plein air, podslik ostaje svijetao, a gu\u0161\u0107i namaz ide samo u cvjetove. Takva impresionisti\u010dka slika ne podnosi visoki sjaj, pa uljana slika kod nas ostaje mat i to\u010dke zadr\u017eavaju svoj rub.<\/p>\n

Koja veli\u010dina za koji zid?<\/h3>\n

Na raspolaganju je osam veli\u010dina, od 60 x 40 do 240 x 150 cm, a odgovora su ovaj put dva i proturje\u010de si. Po veli\u010dini je najbli\u017ea 100 x 60 cm, 6,6 cm \u0161ira i 1,2 cm ni\u017ea od platna u Chicagu. Po omjeru stranica najbli\u017ea je najmanja mjera s popisa, 60 x 40 cm, pri 0,667 prema izvornikovih 0,655, dok 100 x 60 cm ima omjer 0,600 i od izvornika je udaljenija od svih ostalih.<\/p>\n

\u017delite li opseg izvornika, uzmite 100 x 60 cm; ako vam je va\u017eniji omjer, uzmite 60 x 40 cm. U hodniku je dovoljno 60 x 40 cm, nad blagovaoni\u010dkim stolom prava je 100 x 60 cm, a na velikom zidu 160 x 100 cm. Kao slika za blagovaonicu ovaj motiv djeluje zato \u0161to se crvena pod toplim ve\u010dernjim svjetlom ne gasi.<\/p>\n

Mjere po narud\u017ebi, podokvir i okvir<\/h3>\n

\u017delite li mjeru koje nema na popisu, mjere po narud\u017ebi<\/a> jedini su put, i ovdje vi\u0161e nego kod ve\u0107ine motiva, jer su obje najbolje mjere s popisa kompromis. Napi\u0161ite nam \u0161irinu i visinu u centimetrima. Okvir nije uklju\u010den u cijenu; motivu pristaje uska letvica u svijetlom hladnom drvu, a \u0161irok zlatni okvir crvenu gura prema cigli.<\/p>\n

Dostava i jamstvo<\/h3>\n

Izrada traje dva do tri tjedna, kod najve\u0107ih mjera nekoliko dana vi\u0161e, jer se ulje mora osu\u0161iti me\u0111u slojevima. Napeta platna putuju u krutoj kutiji, smotana u tuljcu. Ako djelo stigne o\u0161te\u0107eno ili se osjetno razlikuje od potvr\u0111ene fotografije, mijenjamo ga ili vra\u0107amo cijenu. Ru\u010dno slikana kopija nije tvorni\u010dki proizvod i male su razlike u potezu o\u010dekivane; o\u0161te\u0107enje nije.<\/p>\n

\u010cesta pitanja<\/h3>\n

Gdje je izvornik?<\/h4>\n

U Art Institute of Chicago, pod inventarnim brojem 1922.4465, prema zapisu muzeja u dvorani 240.<\/p>\n

Ima li na platnu ljudi?<\/h4>\n

Nema. Nema nijedne prilike ni puta, a muzej u svojem zapisu ne imenuje nikoga.<\/p>\n

Je li Champ des Coquelicots isto djelo?<\/h4>\n

Jest. Pod tim je imenom bilo izlo\u017eeno u New Yorku 1893. godine.<\/p>\n

Je li ovo tisak?<\/h4>\n

Nije. Reprodukcija slike kod nas uvijek nastaje ru\u010dno, uljem na platnu; tiskana djela ne prodajemo.<\/p>\n

Koju veli\u010dinu odabrati?<\/h4>\n

100 x 60 cm ako \u017eelite veli\u010dinu izvornika, a 60 x 40 cm ako \u017eelite njegov omjer.<\/p>\n

Mogu li dobiti veli\u010dinu koje nema na popisu?<\/h4>\n

Mo\u017eete, i ovdje vi\u0161e nego kod ve\u0107ine motiva, jer nijedna mjera s popisa ne poga\u0111a omjer izvornika.<\/p>\n

Kako mi djelo sti\u017ee?<\/h4>\n

Napeto na podokviru u krutoj kutiji ili smotano u tuljcu, s pra\u0107enjem po\u0161iljke.<\/p>\n

\u0160to djelo ka\u017ee u jednoj re\u010denici?<\/h4>\n

Da je polje crveno samo onda kada ga ne gleda\u0161 izbliza.<\/p>\n

Je li izvornik na prodaju i koliko vrijedi?<\/h4>\n

Nije na prodaju jer je dio muzejske zbirke. Vrijednost ne navodimo; muzej navodi samo cijene iz 1893. i 1901. godine.<\/p>\n

Koliko visoko objesiti?<\/h4>\n

Sredina otprilike 145 cm nad podom, tako da red stabala do\u0111e u visinu o\u010diju.<\/p>\n

Je li prikladno za dar?<\/h4>\n

Jest, a ako niste sigurni u mjeru, postoji vrijednosni bon<\/a>, pri kojem obdareni bira sam.<\/p>\n