{"id":207465,"date":"2026-08-27T11:33:55","date_gmt":"2026-08-27T09:33:55","guid":{"rendered":"https:\/\/svetslik.si\/nekategorizirano\/stacks-of-wheat-sunset-snow-2\/"},"modified":"2026-09-12T12:31:29","modified_gmt":"2026-09-12T10:31:29","slug":"stacks-of-wheat-sunset-snow","status":"publish","type":"product","link":"https:\/\/svetslik.si\/hr\/claude-monet\/stacks-of-wheat-sunset-snow\/","title":{"rendered":"Claude Monet \u2013 Stogovi \u017eita (zalazak sunca, snijeg)"},"content":{"rendered":"
[vc_row][vc_column][vc_column_text]\n

Stogovi \u017eita (zalazak sunca, snijeg) na\u0161a je ru\u010dno slikana reprodukcija Monetova platna iz Art Institute of Chicago: na snijegom pokrivenom polju stoje dva stoga, ve\u0107i desno od sredine i manji iza njega slijeva, a njihovi sto\u017easti vrhovi se\u017eu preko obzora u nebo koje gori od zlatne gore do lososovo ru\u017ei\u010daste nad brdima. Izvornik je ulje na platnu, mjeri 100,4 x 65,3 cm i nosi inventarni broj 1922.431. Muzej ga datira rasponom 1890\u201391, a potpis dolje desno \u010dita se \u00bbClaude Monet 91\u00ab. Slikamo ga u osam veli\u010dina ili po va\u0161oj mjeri, uz fotografiju dovr\u0161enog djela na potvrdu prije otpreme.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Naslov:<\/td>\nStogovi \u017eita (zalazak sunca, snijeg)<\/td>\n<\/tr>\n
Drugi naslovi:<\/td>\nStacks of Wheat (Sunset, Snow Effect) (ime u zapisu muzeja); u katalogu izlo\u017ebe kod Durand-Ruela u svibnju 1891. pod brojem 13 kao \u00bbMeules. (Coucher du soleil; effet de neige.)\u00ab; na izlo\u017ebi Art Institutea 1910. pod brojem 36 kao \u00bbHaystacks in winter\u00ab<\/td>\n<\/tr>\n
Slikar:<\/td>\nClaude Monet (1840\u20131926)<\/td>\n<\/tr>\n
Godina nastanka:<\/td>\n1890\u201391 prema zapisu muzeja, s po\u010detkom 1890. i krajem 1891.; na platnu je potpis \u00bbClaude Monet 91\u00ab, dakle kasniji kraj raspona<\/td>\n<\/tr>\n
Originalna veli\u010dina:<\/td>\n100,4 cm x 65,3 cm<\/td>\n<\/tr>\n
Originalna tehnika:<\/td>\nUlje na platnu<\/td>\n<\/tr>\n
Slikarski stil:<\/td>\nImpresionizam<\/td>\n<\/tr>\n
Nalazi se:<\/td>\nArt Institute of Chicago (inv. br. 1922.431)<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u0161a reprodukcija:<\/td>\nRu\u010dno slikano ulje na platnu, osam veli\u010dina ili po mjeri<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Stogovi \u017eita (zalazak sunca, snijeg) \u2013 Claude Monet<\/h2>\n

\u0160to je na platnu?<\/h3>\n

Na snijegom pokrivenom polju stoje dva stoga. Ve\u0107i je desno od sredine, sto\u017east, tamnosme\u0111e i maslinaste strane niz koju se spu\u0161taju plavi i ljubi\u010dasti nanosi; manji stoji iza njega slijeva i ve\u0107i ga dijelom zaklanja. Njihovi vrhovi se\u017eu preko dalekoga grebena i ocrtavaju se na nebu, \u0161to muzej izrijekom navodi za ovo platno i za jesenske ina\u010dice iz serije, dok su stogovi na ve\u0107ini zimskih omotani pojasevima brda i polja.<\/p>\n

Snijeg nije bijel. Sastavljen je od ru\u017ei\u010dastih, sivkasto ljubi\u010dastih i plavih poteza koji se u donjem lijevom kutu skupljaju u dugu plavu sjenu, dok su nad brdima i uz desni rub tople ru\u017ei\u010daste mrlje. Nebo je najsvjetlije gore desno, gdje je zlatno, i prelazi preko naran\u010daste i lososove u sivoljubi\u010dast oblak uz gornji lijevi rub.<\/p>\n

Ovdje je prvi ispravak. Na\u0161 je stariji opis govorio o suncu tik pred zalaskom i o najkrajnjem satu u seriji. Sunca na platnu nema: naslikano je svjetlo koje je ostavilo, a ne samo sunce. Koji je sat u seriji najkrajniji, nismo brojili. Sat koji navodimo onaj je iz naslova muzeja.<\/p>\n

\u0160to pi\u0161e na platnu?<\/h3>\n

Dolje desno, preko ru\u017ei\u010dastog i plavog snijega, stoji potpis u tamnosme\u0111im potezima. \u010cita se bez muke, Claude Monet, a za imenom stoji godina 91.<\/p>\n

Isto pi\u0161e i muzej, koji u polju za natpise navodi \u00bbInscribed lower right: Claude Monet 91\u00ab. Pogledali smo ga na na\u0161oj snimci izvornika, koja mjeri 3000 puta 1929 to\u010daka, i vidjeli isto. To je zapis muzeja i ujedno ono \u0161to se na platnu vidi, a godina 91 kasniji je kraj raspona koji muzej navodi.<\/p>\n

Za\u0161to muzej navodi raspon 1890\u201391?<\/h3>\n

Zato \u0161to djelo nije nastalo u jednoj godini i muzej to ka\u017ee izravno. U svojem zapisu platno datira rasponom 1890\u201391, s po\u010detkom 1890. i krajem 1891., i obja\u0161njava kako je serija nastajala: kroz 1890. i 1891. slikar je na njoj radio u polju, gdje je slikao istodobno na vi\u0161e stalaka, i u ateljeu, gdje je dora\u0111ivao odnose boja.<\/p>\n

Ovdje je drugi ispravak. Na\u0161 je stariji opis navodio ravnu godinu 1890. Muzej je ne navodi; navodi raspon, pa ni mi ravnu godinu ne zapisujemo nigdje na ovoj stranici, ni u podacima za tra\u017eilice. Istu ravnu godinu 1890. objavljuje Zbirka Wikidata pod natuknicom Q20268630, a gdje se zapis muzeja i zbirka podataka ne sla\u017eu, vrijedi muzej, jer djelo \u010duva. Kod mjera se zbirka s muzejem sla\u017ee, jednako kao i kod broja 1278 u katalogu Wildenstein.<\/p>\n

\u0160to o veli\u010dini ka\u017ee zapis muzeja?<\/h3>\n

Djelo \u010duva Art Institute of Chicago<\/a> pod inventarnim brojem 1922.431 i prema vlastitom zapisu izla\u017ee ga u dvorani 243. Mjere objavljuje redom visina puta \u0161irina, 65,3 x 100,4 cm, a uz njih i u in\u010dima, 25 11\/16 puta 39 1\/2. S okvirom navodi 119,7 x 84,2 x 8,9 cm.<\/p>\n

Ovdje je tre\u0107i ispravak. Na\u0161 je stariji opis imao to\u010dne brojke, ali u muzejskom redoslijedu, s visinom na prvom mjestu, ispod tablice koja svugdje stavlja \u0161irinu naprijed. Brojke su ostale, redoslijed je ispravljen.<\/p>\n

I tu je rijetkost koju vrijedi re\u0107i naglas. Mjera 100 x 65 cm s na\u0161ega popisa od izvornika je udaljena \u010detiri milimetra po \u0161irini i tri po visini, a muzej istom platnu u svojem zapisu pripisuje zaokru\u017eene mjere 100 i 65 centimetara. Na\u0161a ljestvica dakle ima mjeru koja je to\u010dno zaokru\u017eena mjera izvornika.<\/p>\n

Tri stoga u istoj dvorani<\/h3>\n

Art Institute prema vlastitom zapisu \u010duva najve\u0107u skupinu Monetovih stogova \u017eita na svijetu, a tri su od njih i u na\u0161oj galeriji Claude Monet<\/a>. Uz na\u0161, to su Stog \u017eita (snje\u017eni u\u010dinak)<\/a> pod inventarnim brojem 1933.1155 i Stogovi \u017eita (kraj dana, jesen)<\/a> pod brojem 1933.444.<\/p>\n

Sva su tri sli\u010dnija nego \u0161to bi se o\u010dekivalo. Muzej ih sva tri datira istim rasponom 1890\u201391 i kod sva tri navodi potpis s godinom 91, kod na\u0161ega i kod obla\u010dnoga u zapisu muzeja<\/a> dolje desno, kod jesenskoga dolje lijevo. Sva su tri prema zapisu muzeja izlo\u017eena u dvorani 243. Razlikuju se po mjeri: na\u0161 mjeri 100,4 x 65,3 cm, jesenski 101 x 65,8 cm, a obla\u010dni 93 x 66 cm.<\/p>\n

Od slikara do Chicaga, s cijenama<\/h3>\n

Muzej objavljuje cijeli lanac vlasnika i pripisuje ga zalihnim knjigama ku\u0107e Durand-Ruel, koje su 2013. potvrdili Paul-Louis i Flavie Durand-Ruel. Na ovoj je stranici to rijetkost: lanac u sebi ima dvije cijene.<\/p>\n

Dana 20. srpnja 1891. ku\u0107a Durand-Ruel u Parizu kupila je platno od slikara za 3.200 franaka, 30. listopada iste godine pre\u0161lo je njezinoj njujor\u0161koj podru\u017enici, a 29. velja\u010de 1892. za 1.300 dolara kupio ga je Potter Palmer iz Chicaga. Naslje\u0111ivanjem je ostalo u obitelji i 1922. darovano je Art Instituteu, odakle u zapisu muzeja potje\u010de ime zbirke, Potter Palmer Collection.<\/p>\n

Isti se Potter Palmer na ovoj polici pojavljuje tre\u0107i put: imao je i Makovo polje (Giverny)<\/a> iz Chicaga te platno Vrbe, koje je danas u Washingtonu. Sva tri podatka potje\u010du iz zapisa muzeja koji ta djela \u010duvaju.<\/p>\n

Svibanj 1891., jedna jedina soba kod Durand-Ruela<\/h3>\n

Ovo je platno u svibnju 1891. bilo na izlo\u017ebi novijih djela Claudea Moneta u pari\u0161kim galerijama Durand-Ruel, pod katalo\u0161kim brojem 13. Muzej o toj izlo\u017ebi pi\u0161e da je slikar petnaest platna iz te serije objesio jedno uz drugo u jednoj maloj sobi i da je odjek bio bez presedana, i kod kritike i u prodaji.<\/p>\n

Nakon stogova do\u0161lo je drugo. Muzej u istom zapisu nabraja \u0161to je slijedilo: topole, pro\u010delje katedrale u Rouenu i kasnije slikarev vlastiti vrt. Prva dva prodajemo i mi, Topole<\/a> i Katedralu u Rouenu, portal i toranj Saint-Romain<\/a>, pa se redoslijed serija na na\u0161oj polici mo\u017ee prohodati.<\/p>\n

Kako nastaje na\u0161a ru\u010dno slikana ina\u010dica?<\/h3>\n

Svaku narud\u017ebu slika slikar zasebno, uljem na pamu\u010dno ili laneno platno. Takve su sve na\u0161e slike na platnu, bez tiska i bez strojnog koraka. Ova je umjetni\u010dka slika zahtjevna u snijegu, koji nije bijel: sastavljen je od ru\u017ei\u010dastih, ljubi\u010dastih i plavih poteza koji moraju ostati svaki za sebe, ina\u010de polje posivi i stog izgubi tlo pod sobom.<\/p>\n

Druga je ku\u0161nja prijelaz na nebu. Od zlatne gore desno do sivoljubi\u010dastog oblaka gore lijevo te\u010de prijelaz bez ruba; pomije\u0161aju li se boje prerano, zalazak se uko\u010di u plohu. Takva impresionisti\u010dka slika ne podnosi visok sjaj, pa uljana slika kod nas ostaje mat.<\/p>\n

Koja veli\u010dina za koji zid?<\/h3>\n

Na raspolaganju je osam veli\u010dina, od 70 x 45 do 200 x 130 cm, a ovaj put su odgovori isti. Po veli\u010dini je izvorniku najbli\u017ea 100 x 65 cm, \u010detiri milimetra u\u017ea i tri milimetra ni\u017ea od platna u Chicagu. Po omjeru stranica najbli\u017ea je ista mjera, s 0,6500 prema izvornikovih 0,6504; omjer na tri decimale poga\u0111aju dvije mjere, 100 x 65 i 200 x 130 cm.<\/p>\n

Izbor je zato ovdje jednostavan, \u0161to kod ovih motiva nije pravilo. Za sobu srednje veli\u010dine prava je 100 x 65 cm, za velik zid 150 x 100 cm, koja zadr\u017eava isti oblik, a u uskom prostoru dovoljna je 92 x 60 cm. Kao slika za dnevni boravak motiv djeluje nave\u010der, jer su u njemu topli tonovi koje umjetno svjetlo ne ubija.<\/p>\n

Mjere po narud\u017ebi, podokvir i okvir<\/h3>\n

\u017delite li mjeru koje nema na popisu, mjere po narud\u017ebi<\/a> jedini su put; javite nam \u0161irinu i visinu u centimetrima. Platno mo\u017ee sti\u0107i napeto na drveni podokvir ili smotano u tuljcu. Okvir nije uklju\u010den u cijenu; ovom motivu pristaje topla drvena letvica, dok hladan srebrn okvir zalasku oduzima toplinu.<\/p>\n

Dostava i jamstvo<\/h3>\n

Izrada traje dva do tri tjedna, kod najve\u0107ih mjera nekoliko dana vi\u0161e, jer se ulje mora osu\u0161iti me\u0111u slojevima. Napeta platna putuju u krutoj kutiji, smotana u tuljcu. Ako djelo stigne o\u0161te\u0107eno ili se vidljivo razlikuje od potvr\u0111ene fotografije, mijenjamo ga ili vra\u0107amo cijenu. Ru\u010dno slikana kopija nije tvorni\u010dki proizvod i male su razlike u potezu o\u010dekivane; o\u0161te\u0107enje nije.<\/p>\n

\u010cesta pitanja<\/h3>\n

Gdje je izvornik?<\/h4>\n

U Chicagu, u Art Institute of Chicago, pod inventarnim brojem 1922.431, prema zapisu muzeja u dvorani 243.<\/p>\n

Za\u0161to je godina zapisana kao raspon?<\/h4>\n

Zato \u0161to je tako navodi muzej. Djelo je nastajalo kroz 1890. i 1891., u polju i u ateljeu, pa ravnu godinu ne zapisujemo.<\/p>\n

Koliko je stogova na platnu?<\/h4>\n

Dva. Ve\u0107i stoji desno od sredine, manji iza njega slijeva i ve\u0107i ga dijelom zaklanja.<\/p>\n

Jesu li to stogovi sijena?<\/h4>\n

Nisu. Muzej ih naziva stogovima \u017eita, premda je isti muzej djelo 1910. izlo\u017eio pod naslovom \u00bbHaystacks in winter\u00ab.<\/p>\n

Je li ovo tisak?<\/h4>\n

Nije. Reprodukcija slike kod nas uvijek nastaje ru\u010dno, uljem na platnu; tiskana djela ne prodajemo.<\/p>\n

Koju veli\u010dinu odabrati?<\/h4>\n

100 x 65 cm, jer je ujedno najbli\u017ea po veli\u010dini i po omjeru; za velik zid 150 x 100 cm s istim omjerom.<\/p>\n

Mogu li dobiti veli\u010dinu koje nema na popisu?<\/h4>\n

Mo\u017eete. Djelo po va\u0161oj mjeri kod nas je uobi\u010dajeno i daje vam omjer izvornika pri bilo kojoj \u0161irini.<\/p>\n

Kako mi djelo sti\u017ee?<\/h4>\n

Napeto na podokviru u krutoj kutiji ili smotano u tuljcu, uz pra\u0107enje po\u0161iljke.<\/p>\n

Koliko visoko objesiti?<\/h4>\n

Sredina otprilike 145 cm iznad poda, tako da je obzor blizu visine o\u010diju.<\/p>\n

Je li izvornik na prodaju i koliko vrijedi?<\/h4>\n

Nije na prodaju jer je dio muzejske zbirke. Muzej objavljuje dvije povijesne cijene, 3.200 franaka 1891. i 1.300 dolara 1892.; dana\u0161nju vrijednost ne navodimo.<\/p>\n

Je li prikladno za dar?<\/h4>\n

Jest, a niste li sigurni u mjeru, postoji vrijednosni bon<\/a> pri kojem obdareni bira sam.<\/p>\n