{"id":229598,"date":"2026-10-05T22:31:22","date_gmt":"2026-10-05T20:31:22","guid":{"rendered":"https:\/\/svetslik.si\/?post_type=product&p=229598"},"modified":"2026-10-05T23:05:48","modified_gmt":"2026-10-05T21:05:48","slug":"the-siesta-after-millet","status":"publish","type":"product","link":"https:\/\/svetslik.si\/hr\/vincent-van-gogh\/the-siesta-after-millet\/","title":{"rendered":"Vincent van Gogh \u2013 Siesta (prema Milletu)"},"content":{"rendered":"
[vc_row][vc_column][vc_column_text]\n

Siesta (prema Milletu) slika je koju je Vincent van Gogh naslikao izme\u0111u prosinca 1889. i sije\u010dnja 1890. u Saint-R\u00e9my-de-Provenceu prema grafici crte\u017ea Jean-Fran\u00e7oisa Milleta: selja\u010dki par u podne spava u sijenu, u hladu stoga, pod duboko plavim nebom, a klompe i srpovi le\u017ee sa strane. Original je velik 73 x 91 cm i visi u muzeju Mus\u00e9e d\u2019Orsay u Parizu. Mi je ru\u010dno slikamo uljem na platnu, u 16 mjera od 50 x 40 do 150 x 120 cm ili po mjeri, a prije otpreme dobivate fotografiju gotovog djela na potvrdu.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n<\/colgroup>\n<\/table>\n

Siesta (prema Milletu) \u2013 Vincent van Gogh<\/h2>\n

\u0160to prikazuje slika Siesta (prema Milletu)?<\/h3>\n

Podne je, usred \u017eetve. Seljak i njegova \u017eena prekinuli su posao i legli u poko\u0161eno sijeno, u hlad visokog stoga s desne strane. Mu\u0161karac le\u017ei na le\u0111ima, ruke dr\u017ei pod glavom, a slamni \u0161e\u0161ir navukao je preko lica; \u017eena spava sklup\u010dana uz njega, glave pokrivene bijelom maramom. Oboje nose plavu radnu odje\u0107u i oboje su bosi. Njihova dva para drvenih klompi stoje uredno u slami ispred njih, pokraj dva srpa polo\u017eena na tlo.<\/p>\n

Iza njih se u jarko \u017eutoj boji pru\u017ea strni\u0161te. Dalje u pozadini stoje dva vola upregnuta u prazna kola, pokraj jo\u0161 dva stoga. Iznad svega je duboko plavo nebo, naneseno kratkim, debelim potezima boje. Ni\u0161ta se ne mi\u010de: prizor pokazuje mirni sat izme\u0111u jutarnjeg i poslijepodnevnog rada.<\/p>\n

Za\u0161to je Van Gogh kopirao Milletov crte\u017e?<\/h3>\n

Zimi 1889. Van Gogh je \u017eivio u lje\u010dili\u0161tu Saint-Paul kraj Saint-R\u00e9myja. Modele nije imao, a slikati vani nije mogao uvijek, pa je radio prema grafikama koje je dr\u017eao kod sebe. Jedna od njih bio je crno-bijeli drvorez Jacquesa Adriena Lavieillea prema jednom od crte\u017ea iz ciklusa \u010cetiri doba dana, koje je Millet nacrtao 1858. godine. Siesta je njegova ina\u010dica podnevnog sata.<\/p>\n

Postupak je sam opisao u rujnu 1889. u pismu bratu Theu, dok je kopirao Milletov niz seoskih poslova: crno-bijelu grafiku postavio bi pred sebe kao motiv i na njoj improvizirao boju. Usporedio se s glazbenikom koji svira Beethovenovu skladbu i dodaje joj svoju interpretaciju. Kopiranje mu je, kako je napisao, pomagalo i da bez modela ne izgubi dodir s ljudskim likom.<\/p>\n

\u0160to zna\u010di Siesta?<\/h3>\n

Slika govori o zaslu\u017eenom odmoru. Odlo\u017eeni srpovi i izuvene klompe, kola koja miruju i sunce u zenitu ka\u017eu isto: posao je na jedan sat stao, a ovo dvoje ljudi dovoljno vjeruje polju i jedno drugome da zaspi. To je podnevni sat radnog dana, vi\u0111en izbliza, bez ikakve pri\u010de osim samog odmora.<\/p>\n

Francuski naslov La M\u00e9ridienne zna\u010di podnevni drijeme\u017e. Van Gogh je to ljetno podne naslikao u lje\u010dili\u0161tu, usred zime, prema grafici bez ijedne boje. \u0160to je tim kontrastom mislio, nije zapisao, pa neka govori slika sama.<\/p>\n

Gdje visi original i kako je stigao u Pariz?<\/h3>\n

Original visi u muzeju Mus\u00e9e d\u2019Orsay u Parizu pod inventarnim brojem RF 1952 17. Vlasni\u0161tvo je francuske dr\u017eave i u muzeju Mus\u00e9e d\u2019Orsay nalazi se od 1986. godine.<\/p>\n

Nakon slikareve smrti platno je pripadalo Jo van Gogh-Bonger, udovici njegova brata. Zatim je pro\u0161lo kroz nekoliko francuskih zbirki: bilo je u zbirci Charlesa Pacquementa, koji ga je 12. prosinca 1932. prodao na dra\u017ebi u Parizu, potom kod trgovca \u00c9tiennea Bignoua i kod gospo\u0111e Fernand Halphen. Godine 1952. darovano je francuskoj dr\u017eavi, uz pravo darovatelja da ga do\u017eivotno zadr\u017ei, a dr\u017eavne evidencije kao godine ulaska navode 1952. i 1963.<\/p>\n

Siesta ili druga Van Goghova slika \u2013 koju odabrati?<\/h3>\n

Siesta je miran prizor: dva lika odmaraju se na sun\u010danom polju. Me\u0111u njegovim seoskim motivima usporedite je sa slikom Sija\u010d<\/a>, jo\u0161 jednim seoskim likom koji je preuzeo od Milleta i naslikao 1888. u Arlesu, te sa slikom Crveni vinograd<\/a>, berbom gro\u017e\u0111a pri zalasku sunca iz iste jeseni, punom ljudi na poslu.<\/p>\n

Iz istog boravka u lje\u010dili\u0161tu u Saint-R\u00e9myju slikamo i sliku Piet\u00e0 (prema Delacroixu)<\/a>, prvu od njegovih kopija prema drugim umjetnicima, i sliku Perunike<\/a>, naslikanu u vrtu lje\u010dili\u0161ta. Za miran, topao prizor odaberite Siestu; za pokret Crveni vinograd; za cvije\u0107e Perunike.<\/p>\n

Kako nastaje na\u0161a ru\u010dno slikana Siesta?<\/h3>\n

Slikar najprije skicira oba usnula lika, stogove, kola i liniju obzora te provjeri omjere prema originalu. Zatim nanese nebo plavim potezima, \u017euto polje i sijeno dugim potezima koji prate slamu, plavu odje\u0107u s naborima i na kraju lica, ruke i klompe. Na\u0161a ru\u010dno slikana reprodukcija nastaje uljem na platnu u tehnici impasto: boju nanosimo debelo, pa potezi kista kao na originalu stoje iznad platna i hvataju svjetlo.<\/p>\n

Kod ove je slike to posebno va\u017eno, jer je svaka povr\u0161ina u prizoru tekstura: slama pod parom, strni\u0161te i nebo sagra\u0111eni su od zasebnih, izdignutih poteza. Tiskana reprodukcija slike pokazuje samo ravnu plohu, a na na\u0161oj su slici potezi i slojevi boje stvarni.<\/p>\n

Svaka je slika ru\u010dno slikana kopija, izra\u0111ena posebno za va\u0161u narud\u017ebu, pa nijedne dvije nisu sasvim jednake. Prije otpreme je snimimo i snimku vam po\u0161aljemo na potvrdu.<\/p>\n

Koja dimenzija za koji zid?<\/h3>\n

Kratki odgovor: iznad komode ili radnog stola 70 x 56 ili 82 x 65 cm, iznad kau\u010da ili kreveta 93 x 75 ili 100 x 80 cm, a za velik prazan zid 120 x 100 ili 150 x 120 cm. Polo\u017eeni format lijepo se smje\u0161ta na \u0161irok zid iznad dugog namje\u0161taja.<\/p>\n

Na raspolaganju je 16 mjera: 50 x 40, 55 x 45, 60 x 50, 70 x 56, 70 x 60, 82 x 65, 85 x 68, 85 x 70, 90 x 70, 93 x 75, 100 x 80, 100 x 85, 105 x 84, 105 x 88, 120 x 100 i 150 x 120 cm (\u0161irina x visina). Original je \u0161irok 91 cm i visok 73 cm; na\u0161a mjera 93 x 75 cm najbli\u017ea mu je, pa je slika na va\u0161em zidu jednako velika kao u muzeju. Manja uljana slika, 50 x 40 ili 60 x 50 cm, pristaje u radnu sobu ili hodnik. Slika za dnevni boravak neka zauzme otprilike dvije tre\u0107ine \u0161irine namje\u0161taja ispod nje, a u spava\u0107oj sobi dvije tre\u0107ine \u0161irine kreveta.<\/p>\n

Sredinu platna postavite otprilike 150 cm od poda. Iznad kau\u010da ili uzglavlja ostavite 20 do 30 cm izme\u0111u namje\u0161taja i donjeg ruba platna.<\/p>\n

\u0160to ako trebam mjeru po narud\u017ebi ili okvir?<\/h3>\n

Ako vam nijedna od 16 mjera ne odgovara, naslikamo je po mjeri. Preporu\u010dujemo da omjer ostane blizu originalu, ina\u010de se usnuli likovi stisnu ili razvuku. Po\u0161aljite \u017eeljenu \u0161irinu i visinu i javit \u0107emo cijenu i rok izrade<\/a>. Sve na\u0161e slike na platnu napete su na drveni podokvir i spremne za vje\u0161anje.<\/p>\n

Za okvir upotrijebite na\u0161u 3D aplikaciju: na ovom motivu prikazuje svaki na\u0161 profil okvira, pa mo\u017eete usporediti zlatni, srebrni, crni, bijeli i prirodni drveni prije nego \u0161to odlu\u010dite \u2013 aplikacija slu\u017ei isklju\u010divo za izbor okvira. Ako \u017eelite vidjeti kako \u0107e slika izgledati ba\u0161 na va\u0161em zidu, to je na\u0161a zasebna usluga smje\u0161tanja u prostor. Zlatnom sijenu dobro pristaje topao zlatni profil ili prirodno drvo; jednostavan bijeli ili svijetli okvir u svijetloj prostoriji \u010duva svje\u017einu plavog neba.<\/p>\n

Kako izgleda dostava i kakvo je jamstvo?<\/h3>\n

Svaku sliku izra\u0111ujemo po narud\u017ebi u na\u0161em ateljeu u Sloveniji, pa ra\u010dunajte na 15 do 45 dana, ovisno o odabranoj mjeri. \u0160aljemo je napetu i za\u0161ti\u0107enu za prijevoz, uokvirenu ako ste okvir odabrali, po Hrvatskoj i EU bez carine. Prije otpreme dobivate fotografiju gotovog djela na potvrdu; ako ne\u0161to ne odgovara, popravimo dok je platno jo\u0161 u na\u0161oj radionici. Za svaku narud\u017ebu vrijedi na\u0161 pravilnik o povratima.<\/p>\n

Ostale slike Van Gogha na\u0107i \u0107ete u galeriji Vincent van Gogh<\/a>, a vi\u0161e o slikaru u na\u0161em \u010dlanku o Vincentu van Goghu<\/a>. Par koji spava jedno uz drugo nje\u017ean je poklon za vjen\u010danje, godi\u0161njicu ili umirovljenje; ako ne znate pravu mjeru, tu je poklon-bon<\/a>: obdareni sam bira mjeru i motiv.<\/p>\n

\u010cesto postavljana pitanja<\/h3>\n

Gdje visi original slike Siesta (prema Milletu)?<\/h4>\n

U muzeju Mus\u00e9e d\u2019Orsay u Parizu, pod inventarnim brojem RF 1952 17. Slika je vlasni\u0161tvo francuske dr\u017eave, koja ju je 1952. dobila na dar, a u muzeju Mus\u00e9e d\u2019Orsay nalazi se od 1986. Dr\u017eavne evidencije vode je i uz odjel slika muzeja Louvre, koji ju je \u010duvao prije otvaranja muzeja Orsay.<\/p>\n

Kada i gdje je Van Gogh naslikao Siestu?<\/h4>\n

Izme\u0111u prosinca 1889. i sije\u010dnja 1890. u lje\u010dili\u0161tu Saint-Paul kraj Saint-R\u00e9my-de-Provencea, gdje je \u017eivio od svibnja 1889. Pripada nizu kopija koje je ondje zimi naslikao prema grafikama djela drugih umjetnika, u vrijeme kad nije imao modele i \u010desto nije mogao slikati na otvorenom.<\/p>\n

Je li Van Goghova Siesta kopija Milletova djela?<\/h4>\n

Djelomi\u010dno. Van Gogh nije vidio Milletovu sliku: radio je prema crno-bijelom drvorezu Jacquesa Adriena Lavieillea, izra\u0111enom prema jednom od Milletovih crte\u017ea \u010cetiri doba dana iz 1858. Kompoziciju je zadr\u017eao, a boje su posve njegove, improvizirane na grafici, kako je to opisao Theu u pismu.<\/p>\n

\u0160to se doga\u0111a na slici Siesta?<\/h4>\n

Selja\u010dki par usred \u017eetve uzima podnevni odmor. Mu\u0161karac le\u017ei na le\u0111ima sa slamnim \u0161e\u0161irom preko lica, \u017eena spava sklup\u010dana uz njega, a oboje le\u017ee u sijenu u hladu stoga. Pokraj njih su drvene klompe i dva srpa, a na polju iza \u010dekaju kola s volovima. Prizor je tih, bez drame i bez pri\u010de.<\/p>\n

Za\u0161to je Siesta naslikana u \u017eutoj i plavoj?<\/h4>\n

Slika je sagra\u0111ena od dviju boja koje jedna drugu poja\u010davaju: \u017eute sijena i polja te plave neba i radne odje\u0107e. Postavljene jedna uz drugu, obje djeluju svjetlije, \u0161to prizoru daje sna\u017eno podnevno svjetlo. Grafika prema kojoj je radio bila je crno-bijela, pa je svaku od tih boja odabrao sam.<\/p>\n

Za\u0161to se Siesta zove i La M\u00e9ridienne?<\/h4>\n

Zato \u0161to je francuska evidencija zbirke vodi kao La m\u00e9ridienne ou La sieste. La m\u00e9ridienne stara je francuska rije\u010d za kratak san usred dana, podnevni odmor koji je Millet nacrtao kao jedno od svoja \u010detiri doba dana. Kod nas se slika zove jednostavno Siesta, prema drugom francuskom naslovu.<\/p>\n

Koliko je velik original slike Siesta (prema Milletu)?<\/h4>\n

Original je visok 73 cm i \u0161irok 91 cm, polo\u017eeni format koji lijepo visi iznad kau\u010da, kreveta ili komode. Na\u0161a mjera 93 x 75 cm najbli\u017ea je originalu, a na raspolaganju su i manje i ve\u0107e mjere od 50 x 40 do 150 x 120 cm te izrada po mjeri za odre\u0111eni zid.<\/p>\n

U koji prostor pristaje Siesta?<\/h4>\n

U prostor za odmor. Par koji spava u toplom \u017eutom sijenu pristaje iznad kreveta, u dnevni boravak ili u ku\u0107u za odmor, a polo\u017eeni format lijepo se smje\u0161ta iznad kau\u010da ili komode. Budu\u0107i da je prizor miran, a ne dramati\u010dan, takva umjetni\u010dka slika ugodna je za svaki dan, i kad zauzme cijeli zid.<\/p>\n

Ima li va\u0161a Siesta reljefne poteze kista kao original?<\/h4>\n

Da. Na\u0161u Siestu slikamo u tehnici impasto: boju nanosimo debelo, pa potezi kista stoje iznad platna kao na Van Goghovu originalu. Najbolje se to vidi u slami stoga, na strni\u0161tu i u kratkim potezima plavog neba, gdje svaki potez hvata svjetlo. Tiskana kopija nema takav reljef, jer joj je povr\u0161ina posve ravna.<\/p>\n

Naslov:<\/td>\nSiesta (prema Milletu)<\/td>\n<\/tr>\n
Drugi naslovi:<\/td>\nLa M\u00e9ridienne \u00b7 La Sieste \u00b7 The Siesta (after Millet) \u00b7 Siesta (po Milletu)<\/td>\n<\/tr>\n
Slikar:<\/td>\nVincent van Gogh (1853\u20131890)<\/td>\n<\/tr>\n
Godina nastanka:<\/td>\nprosinac 1889. \u2013 sije\u010danj 1890., Saint-R\u00e9my-de-Provence<\/td>\n<\/tr>\n
Izvorna veli\u010dina:<\/td>\n73 cm x 91 cm<\/td>\n<\/tr>\n
Izvorna tehnika:<\/td>\nUlje na platnu<\/td>\n<\/tr>\n
Stil slikanja:<\/td>\nPostimpresionizam<\/td>\n<\/tr>\n
Nalazi se:<\/td>\nMus\u00e9e d\u2019Orsay<\/a>, Pariz (inv. br. RF 1952 17)<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u0161a reprodukcija:<\/td>\nRu\u010dno slikano ulje na platnu, 16 mjera ili po narud\u017ebi<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n