{"id":24072,"date":"2021-09-02T17:52:24","date_gmt":"2021-09-02T15:52:24","guid":{"rendered":"https:\/\/svetslik.si\/Bez%20kategorije\/young-spartans-exercising\/"},"modified":"2026-10-30T10:47:16","modified_gmt":"2026-10-30T09:47:16","slug":"young-spartans-exercising","status":"publish","type":"product","link":"https:\/\/svetslik.si\/hr\/edgar-degas\/young-spartans-exercising\/","title":{"rendered":"Edgar Degas \u2013 Mladi Spartanci vje\u017ebaju"},"content":{"rendered":"
[vc_row][vc_column][vc_column_text]\n

Mladi Spartanci vje\u017ebaju rano je Degasovo djelo iz oko 1860.: lijevo stoje \u010detiri djevojke, desno pet golih dje\u010daka, a izme\u0111u njih otvara se ravnica sa Spartom i planinom Tajget. Kao umjetni\u010dka slika<\/strong> ovo je povijesni prizor, a ne vje\u017ebaonica po kojoj slikara danas poznajemo. Izvornik mjeri 109,5 x 155 cm i \u010duva ga National Gallery u Londonu pod inventarnim brojem NG3860. Kod nas nastaje kao ru\u010dno slikano ulje na platnu, u osam mjera ili po va\u0161oj mjeri, a fotografiju gotovog djela dobivate na potvrdu prije otpreme.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n<\/colgroup>\n<\/table>\n

Mladi Spartanci vje\u017ebaju \u2013 Edgar Degas<\/h2>\n

Tko je na slici?<\/h3>\n

Prizor dolazi iz Plutarhova \u017eivotopisa Likurga. Rimski pisac opisuje kako je spartanskim djevojkama bilo nalo\u017eeno tjelesno vje\u017ebanje \u2013 tr\u010danje, hrvanje, bacanje diska i koplja \u2013 te da smiju izazivati dje\u010dake. Na lijevoj strani platna stoje \u010detiri djevojke, na desnoj pet golih dje\u010daka; u srednjem planu oko ostarjelog Likurga, koji je Sparti sastavio zakone, okupljaju se majke te djece. Iza njih le\u017ei grad Sparta, nad kojim se slijeva di\u017ee planina Tajget, s koje su u Sparti bacali ne\u017eeljenu dojen\u010dad. Sve su to podaci iz zapisa londonske National Gallery o djelu NG3860<\/a>; imena pojedinih likova nema jer ih nema ni kod Plutarha ni u muzejskom zapisu.<\/p>\n

\u0160to je na platnu?<\/h3>\n

Kompozicija je \u0161iroka i niska, poput friza. Lijevu skupinu nose \u010detiri djevojke u svijetlim tkaninama skupljenima ispod grudi i oko bokova: prva ima crven pojas, druga tamnoplav, tre\u0107a svijetlo tirkizan, i upravo je taj tirkiz najzasi\u0107enija boja na cijelom platnu. Prednja djevojka pru\u017ea ruku prema desno; gesta mo\u017ee biti izazov ili poziv, sam potez to ne ka\u017ee. Desno stoji pet dje\u010daka, bez odje\u0107e, u pet razli\u010ditih dr\u017eanja \u2013 jedan di\u017ee ruke visoko iznad glave i njima sklapa luk, drugi stoji okrenut le\u0111ima, tre\u0107i \u010du\u010di na sve \u010detiri u travi. Sredina prizora ostaje prazna: samo trava koja se od zelene prema obzoru povla\u010di u sme\u0111e. Nebo je blijedo ru\u017ei\u010dasto i bez oblaka, a planina slijeva naslikana je istom ru\u017ei\u010dastom bojom kao nebo, pa djeluje vi\u0161e kao kulisa nego kao stijena. Povr\u0161ina je suha i nedovr\u0161ena; ponegdje se kroz boju vidi tkanje platna jer djelo nikada nije bilo lakirano.<\/p>\n

Za\u0161to je ba\u0161 taj prizor va\u017ean?<\/h3>\n

Jer je Degas njime htio postati povijesni slikar. U travnju 1859. vratio se u Pariz nakon tri godine u Italiji, gdje je prou\u010davao i precrtavao stare majstore, a u prvoj polovici \u0161ezdesetih naslikao je pet velikih povijesnih kompozicija; ova je jedna od njih. Povijesno je slikarstvo tada vrijedilo kao najvi\u0161i rod, a put do ugleda vodio je kroz pari\u0161ki Salon. Upravo onamo ovo djelo nikada nije stiglo. Ostalo je u ateljeu i Degas ga je zadr\u017eao cijeloga \u017eivota; oko 1879.\u201380. ponovno ga je prera\u0111ivao, a prema svjedo\u010denju prijatelja Daniela Hal\u00e9vyja u poznim ga je godinama stavljao na stalak pred kojim bi se \u010desto zaustavljao. Slikaru koji je slovio kao crta\u010d plesa\u010dica ovo je djelo bilo dokaz da zna i druk\u010dije.<\/p>\n

\u0160to prizor zna\u010di?<\/h3>\n

Muzejski zapis pitanje ostavlja otvorenim: mo\u017eda nije rije\u010d o natjecanju nego o udvaranju, jer se frizure i dr\u017eanja djevojaka podudaraju s Plutarhovim opisima takvih obreda. Ispru\u017eena ruka prednje djevojke jednako mo\u017ee biti mamac kao i napad. Druga stvar koju zapis navodi jest Degasova prerada: klasi\u010dne crte mladih lica poslije je zamijenio suvremenijima, tako da anti\u010dka gra\u0111a nosi glave kakve je susretao u Parizu. Upravo taj rascjep izme\u0111u starog i novog razlog je za\u0161to djelo nije zamrznuta antika. Impresionizam<\/strong> ga je dotaknuo tek kasnije: godine 1880. Degas ga je izlo\u017eio na petoj impresionisti\u010dkoj izlo\u017ebi u Parizu. Unato\u010d tome impresionisti\u010dka slika<\/strong> ovo po stilu nije \u2013 nema sun\u010deva svjetla ni trenutka uhva\u0107enog na otvorenom, nego promi\u0161ljena povijesna kompozicija koja je nastajala dva desetlje\u0107a.<\/p>\n

Motiv me\u0111u Degasovim djelima<\/h3>\n

Prvu ina\u010dicu ove kompozicije Degas nije dovr\u0161io. Napustio ju je i po\u010deo iznova; napu\u0161tena, u sivim tonovima izvedena verzija danas je u Chicagu, gdje je Art Institute vodi kao Spartanske djevojke izazivaju dje\u010dake (inv. br. 1961.334)<\/a>. Ondje je krajolik razra\u0111eniji, a u srednjem planu stoji klasi\u010dna gra\u0111evina koje u londonskoj ina\u010dici vi\u0161e nema \u2013 ravnica je prazna i prizor se time primi\u010de gledatelju. U na\u0161oj su ponudi toj ranoj, pripovjednoj strani Degasa najbli\u017ei David i Golijat<\/a>, druga biblijska odnosno anti\u010dka gra\u0111a iz istih godina, Pija\u010d absinta<\/a>, gdje se slikar ve\u0107 okrenuo suvremenom Parizu, i Prizor na pla\u017ei<\/a>, gdje figure jednako raspore\u0111uje po \u0161irokom i niskom formatu.<\/p>\n

Kako nastaje na\u0161a ru\u010dno slikana ina\u010dica?<\/h3>\n

Nastaje kistom i uljanim bojama, a ne pisa\u010dem. Slikar radi po predlo\u0161ku visoke razlu\u010divosti i \u010duva ono \u0161to je kod izvornika najte\u017ee: suhu, nedovr\u0161enu povr\u0161inu na kojoj se pojedini potezi ne stapaju u glatku plohu, te odnos izme\u0111u blijedo ru\u017ei\u010dastog neba i zelene ravnice. Budu\u0107i da je rije\u010d o velikoj kompoziciji s devet figura u prvom planu, raspored skupina izmjeri se prije nego \u0161to boja krene. Svaka reprodukcija slike<\/strong> nastaje iznova i dva primjerka nikada nisu posve jednaka, jer ruka isti potez ne ponovi dvaput; svaka je ru\u010dno slikana kopija<\/strong> zato svoja. Za ovu obitelj nemamo fotografija na\u0161ih gotovih platna jer djelo od uvo\u0111enja atelijerskih snimaka jo\u0161 nije bilo naslikano \u2013 zato ovdje nijedan snimak ne prikazujemo ni ne opisujemo. Fotografiju va\u0161eg platna dobivate prije otpreme.<\/p>\n

Koja dimenzija za koji zid?<\/h3>\n

Ako ne znate koju: 120 x 90 cm. Format je le\u017ee\u0107i i razmjerno nizak, pa djelu treba \u0161irina; na uskom zidu friz obiju skupina se stisne i izgubi upravo onu praznu sredinu koja prizor dr\u017ei na okupu. Mjere 80 x 60 i 90 x 65 cm su za manji zid, hodnik ili skupinu manjih djela; 100 x 70 i 110 x 80 cm idu iznad komode ili radnog stola; 120 x 90 i 140 x 100 cm mjere su iznad sjede\u0107e garniture, gdje se slika za dnevni boravak<\/strong> tek razmakne i gdje ovo djelo naj\u010de\u0161\u0107e zavr\u0161i. Mjera 155 x 109,5 cm posebna je jer je to\u010dno veli\u010dina izvornika u Londonu, samo zrcalno zapisana; 180 x 130 cm najve\u0107a je i pripada visokom prostoru. Kako su zidne slike<\/strong> na zaslonu naizgled manje, odabranu mjeru radije izmjerite na zidu papirnatim izrezom \u2013 kod ovako \u0161irokog formata naj\u010de\u0161\u0107e pogrije\u0161imo ba\u0161 u \u0161irinu. Nijedna mjera nije na zalihi kao gotov proizvod: velike slike<\/strong> ove vrste nastaju tek po narud\u017ebi i svaki primjerak ostaje unikat.<\/p>\n

Mjera po narud\u017ebi, podokvir i okvir<\/h3>\n

Ako vam nijedna od osam mjera ne odgovara, djelo slikamo po va\u0161im mjerama i zadr\u017eavamo omjer prizora da skupine slijeva i zdesna ne izgube praznu sredinu me\u0111u sobom; to je na\u0161a slika po narud\u017ebi<\/a>. Svaki primjerak isporu\u010dujemo napet na drveni podokvir i spreman za vje\u0161anje. Za okvir upotrijebite na\u0161u 3D aplikaciju: na ovom motivu prikazuje sve profile koje imamo, pa mo\u017eete usporediti zlatno, srebrno, crno, bijelo i prirodno drvo \u2013 aplikacija slu\u017ei isklju\u010divo odabiru okvira. Ako \u017eelite vidjeti kako \u0107e djelo izgledati ba\u0161 na va\u0161em zidu, za to imamo zasebnu uslugu smje\u0161taja u prostor.<\/p>\n

Dostava i jamstvo<\/h3>\n

Svaki primjerak nastaje po narud\u017ebi u na\u0161em ateljeu, pa ra\u010dunajte na 15 do 45 dana, ovisno o odabranoj mjeri; kod dviju najve\u0107ih mjera rok je u pravilu na gornjoj granici. \u0160aljemo ga napetog i za\u0161ti\u0107enog za prijevoz, uokvirenog ako ste okvir odabrali, u Hrvatsku i EU bez carine. Prije otpreme dobivate fotografiju gotovog djela na potvrdu, a za svaku narud\u017ebu vrijedi na\u0161 pravilnik o povratu. Cijelu ponudu na\u0107i \u0107ete u galeriji Edgar Degas<\/a>, a slikarev put opisuje na\u0161 \u010dlanak o Edgaru Degasu<\/a>.<\/p>\n

\u010cesto postavljana pitanja<\/h3>\n

\u0160to se na slici doga\u0111a?<\/h4>\n

\u010cetiri spartanske djevojke izazivaju pet dje\u010daka na vje\u017ebanje. Prizor sa\u017eima mjesto iz Plutarhova \u017eivotopisa Likurga.<\/p>\n

Tko je starac u srednjem planu?<\/h4>\n

Likurg, zakonodavac Sparte. Oko njega stoje majke djece koja su u prvom planu.<\/p>\n

Koja je planina u pozadini?<\/h4>\n

Tajget, koji se di\u017ee nad Spartom. Muzejski zapis navodi da su s njega bacali ne\u017eeljenu dojen\u010dad.<\/p>\n

Za\u0161to su likovi goli?<\/h4>\n

Jer to gra\u0111a tra\u017ei: spartansko je vje\u017ebanje bilo bez odje\u0107e. Degas je u toj temi vidio i priliku da poka\u017ee svoje znanje crtanja tijela.<\/p>\n

Je li djelo ikada bilo na Salonu?<\/h4>\n

Nije. Nastalo je s mi\u0161lju na Salon, ali onamo nije stiglo; izlo\u017eeno je bilo 1880. na petoj impresionisti\u010dkoj izlo\u017ebi.<\/p>\n

Za\u0161to povr\u0161ina izgleda nedovr\u0161eno?<\/h4>\n

Jer to i jest. Degas je djelo prera\u0111ivao jo\u0161 oko 1879.\u201380. i nikada ga nije lakirao.<\/p>\n

Gdje je izvornik?<\/h4>\n

U londonskoj National Gallery, pod inventarnim brojem NG3860. Prva, napu\u0161tena ina\u010dica je u Art Institute of Chicago.<\/p>\n

Je li ovo tisak?<\/h4>\n

Nije. Ovo je ru\u010dno slikano djelo uljanim bojama na platnu; potezi kista se vide i opipaju.<\/p>\n

Koju mjeru odabrati?<\/h4>\n

Iznad sjede\u0107e garniture obi\u010dno 120 x 90 cm, za manji zid 100 x 70 cm. Vodi\u010d po mjerama je iznad.<\/p>\n

Mogu li dobiti mjeru koje nema na popisu?<\/h4>\n

Da, slikamo po mjeri i pritom zadr\u017eavamo omjer prizora.<\/p>\n

Je li djelo prikladno kao poklon?<\/h4>\n

Jest, osobito \u010ditatelju antike ili ljubitelju povijesnog slikarstva. Kako svaki primjerak nastaje po narud\u017ebi, ra\u010dunajte na rok izrade; ako izbor \u017eelite prepustiti onome koga darujete, dostupan je vrijednosni bon<\/a>.<\/p>\n

Naslov:<\/td>\nMladi Spartanci vje\u017ebaju<\/td>\n<\/tr>\n
Drugi naslovi:<\/td>\nPetites filles spartiates provoquant des gar\u00e7ons \u00b7 Young Spartans Exercising \u00b7 Spartanske djevojke izazivaju dje\u010dake<\/td>\n<\/tr>\n
Slikar:<\/td>\nEdgar Degas (1834.\u20131917.)<\/td>\n<\/tr>\n
Godina nastanka:<\/td>\noko 1860., s kasnijim preradama oko 1879.\u201380.<\/td>\n<\/tr>\n
Izvorna veli\u010dina:<\/td>\n109,5 cm x 155 cm<\/td>\n<\/tr>\n
Izvorna tehnika:<\/td>\nUlje na platnu<\/td>\n<\/tr>\n
Stil slikanja:<\/td>\nPovijesno slikarstvo<\/td>\n<\/tr>\n
Nalazi se:<\/td>\nThe National Gallery, London (inv. br. NG3860)<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u0161a reprodukcija:<\/td>\nru\u010dno slikana uljana slika na platnu, 8 mjera od 80 x 60 cm do 180 x 130 cm, po mjeri na zahtjev<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n