{"id":24934,"date":"2021-09-02T18:04:53","date_gmt":"2021-09-02T16:04:53","guid":{"rendered":"https:\/\/svetslik.si\/Bez%20kategorije\/in-the-waves-dans-les-vagues\/"},"modified":"2026-08-15T20:43:50","modified_gmt":"2026-08-15T18:43:50","slug":"in-the-waves-dans-les-vagues","status":"publish","type":"product","link":"https:\/\/svetslik.si\/hr\/paul-gauguin\/in-the-waves-dans-les-vagues\/","title":{"rendered":"Paul Gauguin \u2013 U valovima"},"content":{"rendered":"
[vc_row][vc_column][vc_column_text]\n

Paul Gauguin \u2013 U valovima \u2013 ru\u010dno slikana slika na platnu<\/h2>\n

Gola prilika le\u0111ima klizi u val, crvena joj kosa pada preko ramena, a more pod njom zeleno je poput stakla. Djelo je nastalo 1889.<\/strong> u Pont-Avenu u Bretanji, ulje na platnu, 92,5 \u00d7 72,4 cm<\/strong>, a \u010duva ga Cleveland Museum of Art<\/strong> pod inventarnim brojem 1978.63<\/strong> (dar supru\u017enika Powell Jones). Kod nas ovaj val dobiva boju pod kistom: ru\u010dno slikana slika na platnu<\/strong>, ulje na platnu, bez tiska. Muzej mjeru navodi kao visinu puta \u0161irinu.<\/p>\n

Ovo nije Tahiti, nego Bretanja<\/h3>\n

Sliku \u010desto \u010ditaju kao tropski prizor, no nastala je dvije godine prije prvog odlaska na Tahiti<\/strong>, na bretonskoj obali. Kupa\u010dica je Bretonka, voda je Atlantik, i upravo je u tome poanta: Gauguin je motiv koji poznajemo s ju\u017enih mora najprije slo\u017eio kod ku\u0107e, na hladnome. Djelo nosi i drugi naslov, L\u2019Ondine (Bretagne)<\/em> \u2013 ondina je vodeni duh europske predaje, a ne polinezijsko bo\u017eanstvo.<\/p>\n

Boja nije promatrana nego izmi\u0161ljena<\/h3>\n

More nije plavo. Gauguin ga je naslikao zelenim<\/strong> i to zeleno stavio odmah uz naran\u010dastu kosu<\/strong>, tako da boje jedna drugoj nasr\u0107u. Muzejski zapis govori o linijama i bojama koje djeluju izmi\u0161ljeno, a ne promatrano po prirodi<\/strong>: obris je pojednostavnjen, sjene gotovo nema, tijelo je ploha izme\u0111u dvaju bojenih polova. Slika stoga ne pokazuje kakvo je more, nego \u0161to bi gledatelj trebao osjetiti.<\/p>\n

Caf\u00e9 Volpini, 1889.<\/h3>\n

Iste je godine Gauguin djelo izlo\u017eio u Caf\u00e9 Volpiniju<\/strong> u Parizu, na izlo\u017ebi koju je uz svjetsku izlo\u017ebu priredio sam sa svojim krugom. Upravo ga je taj nastup postavio na \u010delo simbolisti\u010dkoga slikarstva. Postoji i druga, manje dovr\u0161ena ina\u010dica istoga motiva; mi slikamo clevelandsku.<\/p>\n

Ru\u010dno naslikana reprodukcija za va\u0161 dom<\/h3>\n

Na fotografijama iznad teksta ovaj je motiv onakav kakvim smo ga naslikali. Slikamo ga u osam veli\u010dina; 72 \u00d7 92 cm<\/strong> to\u010dno je mjera izvornika, a za ve\u0107i zid \u010desto se bira 100 \u00d7 130 cm. Zelena i naran\u010dasta sna\u017ene su, pa slika podnosi svijetlu sobu i prazan zid. Iz istih bretonskih godina potje\u010du Bretonske djevojke ple\u0161u, Pont-Aven<\/a>, gdje su prilike odjevene, a prizor je javan, te \u017duti Krist<\/a>; bretonsku obalu u vjerskom prizoru nalazimo u Zeleni Krist<\/a>.<\/p>\n