{"id":25591,"date":"2021-09-02T17:55:20","date_gmt":"2021-09-02T15:55:20","guid":{"rendered":"https:\/\/svetslik.si\/Bez%20kategorije\/black-grid-schwarzer-raster\/"},"modified":"2026-09-23T23:43:42","modified_gmt":"2026-09-23T21:43:42","slug":"black-grid-schwarzer-raster","status":"publish","type":"product","link":"https:\/\/svetslik.si\/hr\/vasilij-kandinski\/black-grid-schwarzer-raster\/","title":{"rendered":"Vasilij Kandinski \u2013 Crna mre\u017ea"},"content":{"rendered":"
[vc_row][vc_column][vc_column_text]\n

Crna mre\u017ea slika je Vasilija Kandinskog iz 1922. godine: gotovo kvadratno platno na kojemu usred obojenih ploha, krugova i trokuta le\u017ei ukoso postavljena crna mre\u017ea s bijelim poljima, a ispod nje velik tamni vinskocrveni disk. Izvornik pripada zbirci Centra Pompidou u Parizu, a od 1986. nalazi se u pohrani u Mus\u00e9e d\u2019arts de Nantes. Kod nas nastaje kao ru\u010dno slikana reprodukcija uljem na platnu, u osam dimenzija ili po va\u0161oj mjeri, a prije otpreme dobivate fotografiju dovr\u0161enog djela na potvrdu.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n<\/colgroup>\n<\/table>\n

Crna mre\u017ea \u2013 Vasilij Kandinski<\/h2>\n

\u0160to je crna mre\u017ea?<\/h3>\n

Sredi\u0161nji znak slike, po kojemu je dobila ime. Muzej je vodi pod njema\u010dkim naslovom Schwarzer Raster<\/em> i francuskim Trame noire<\/em>; oba zna\u010de crnu mre\u017eu ili raster. Rije\u010d je o gustoj re\u0161etki debelih crnih pre\u010dki izme\u0111u kojih se u redovima otvaraju mala bijela pravokutna polja. Mre\u017ea nije postavljena vodoravno nego je zakrenuta, kao da ju je netko odlo\u017eio postrance, i prekriva gornji lijevi dio velikoga tamnog vinskocrvenog diska. Ona je najpravilniji oblik na platnu: sve oko nje obojeno je, zaobljeno ili \u0161iljato, a ona ostaje crno-bijela.<\/p>\n

\u0160to je na platnu?<\/h3>\n

Platno je gotovo kvadratno, tek malo \u0161ire nego \u0161to je visoko. Gornji lijevi kut ispunjava ru\u017ei\u010dasti trokut s blijedim bjelkastim oblakom. Od gornjeg ruba prema donjoj sredini dijagonalno se spu\u0161ta \u0161irok blijedo\u017euti pojas, a desno od njega otvara se plavozelena podloga. Dolje lijevo le\u017ei duboko plavo polje: uz lijevi rub u njemu se vijugaju tri bijela zavijena oblika, ni\u017ee plutaju dva mala bijela izdu\u017eena oblika s ru\u017ei\u010dastim i zelenim trokutima, a u samom kutu su \u017euti krug i monogram. U sredini le\u017ei uko\u0161ena crna mre\u017ea s bijelim poljima. Na disku ispod nje su \u017eute okomite letvice, zelena ploha, svijetloplavi paralelogram, crveni luk uz donji rub, tanka bijela izlomljena crta i dugi tamnozeleni \u0161iljak koji pokazuje udesno. Iznad sredine stoje crveni trokut s vrhom prema dolje, mali \u017euti pravokutnik i kosa bijela letvica, a vi\u0161e tamnoplavi oval i ru\u017ei\u010dasti oval sa \u017eutim rubom. Gore desno su \u017euti krug i sivi polukrug preko kojega prolazi tanka crna crta, a od sredine udesno pru\u017ea se dugi crni luk. Uz desni rub te\u010de \u0161irok sme\u0111i i ljubi\u010dasti pojas iz kojega se ulijevo izvijaju dvije bijele zakrivljene crte i zavr\u0161avaju kod crnog sto\u0161ca s vrhom prema dolje. Lijevo od mre\u017ee kri\u017eaju se tanke crne crte s malom crnom vijugom, a oko njih su zeleni trokut, sitni pastelni krugovi i crni trokut.<\/p>\n

Gdje je slika nastala?<\/h3>\n

U Weimaru, 1922. Tako stoji u muzejskom zapisu: slika je naslikana u Weimaru i datirana dolje lijevo monogramom i godinom, VK 22. Muzej u prate\u0107em tekstu navodi da je Kandinski nakon rata napustio Moskvu, stigao u Berlin i u lipnju 1922. po\u010deo predavati na Bauhausu u Weimaru. Crna mre\u017ea nastala je dakle iste godine kada je do\u0161ao u tu \u0161kolu.<\/p>\n

Za\u0161to je slika tako geometrijska?<\/h3>\n

Zato \u0161to se tih godina promijenio njegov jezik. Muzej opisuje da se Kandinski izme\u0111u 1922. i 1923. udaljio od lirskog lebdenja slobodnih linija i maniristi\u010dkih oblika svojih ranih godina te se okrenuo geometrijskijem svijetu. Na manjim slikama i akvarelima toga vremena, prema rije\u010dima muzeja, prevladavaju trokut i krug, crte su odlu\u010dne i ravne, a plohe boje manje \u0161arene i bez debelih nanosa boje. Muzej tu korjenitu promjenu povezuje s utjecajem ruskih konstruktivista, \u010dijim je kritikama Kandinski \u010desto bio izlo\u017een \u2013 u godinama kada se povukao u Rusiju, a zatim u Sovjetski Savez, ali i na skupnim izlo\u017ebama u Njema\u010dkoj 1923.<\/p>\n

Za\u0161to je ova slika va\u017ena?<\/h3>\n

Zato \u0161to pripada trenutku u kojem je Kandinski na Bauhausu prihvatio novi jezik. Muzej navodi da je na Bauhausu naslikao Crnu mre\u017eu \u2013 u katalogu njegovih djela upisana je pod brojem 687 \u2013 te ondje izradio i makete panoa za izlo\u017ebu Juryfrei, koje su danas u pohrani u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Strasbourgu; nova usmjerenost \u0161kole, prema rije\u010dima muzeja, tra\u017eila je upravo taj novi, univerzalni jezik. Kao apstraktna slika nema motiva koji bi trebalo prepoznati: na njoj su boje, crte i oblici u me\u0111usobnim odnosima. Isti muzej \u010duva i Gelb-Rot-Blau<\/a>, naslikanu tri godine kasnije na Bauhausu, koju kod nas slikamo kao \u017duto Crveno Plavo<\/a>.<\/p>\n

Kako nastaje na\u0161a ru\u010dno slikana verzija?<\/h3>\n

Slikar radi prema predlo\u0161ku visoke razlu\u010divosti i sliku gradi u slojevima, kistom i uljanim bojama. Kod ovog motiva presudna je preciznost: mre\u017ea mora ostati pravilna, pre\u010dke jednako debele, bijela polja \u010dista, ina\u010de se red platna raspada. Plohe boje nanosimo glatko i bez debelih nanosa, kako muzej opisuje slike iz tih godina. Uljana slika zadr\u017eava boje dugi niz godina, jer ulje ne blijedi kao tisak. Fotografija ovog djela iz na\u0161eg atelijera jo\u0161 nemamo, pa ih na ovoj stranici nema; kada naslikamo sljede\u0107i primjerak, fotografirat \u0107emo ga i snimke \u0107emo objaviti ovdje. Budu\u0107i da svaka reprodukcija slike nastaje zasebno, dva se primjerka nikada ne podudaraju do u tan\u010dine; podudaraju se motiv, omjeri i raspon boja.<\/p>\n

Koja dimenzija za koji zid?<\/h3>\n

Mjera 106 x 96 cm to\u010dno je veli\u010dina izvornika. Kao slika za dnevni boravak najbolje djeluje u mjeri 106 x 96 ili 130 x 120 cm, gdje se mre\u017ea i disk dobro vide i s nekoliko metara. Mjere 50 x 40 i 60 x 50 cm prikladne su za radni stol ili hodnik, 70 x 60 i 80 x 70 cm za spava\u0107u sobu, a 90 x 80 cm za manji dnevni boravak. Najve\u0107a mjera, 150 x 140 cm, namijenjena je velikim zidovima u otvorenim prostorima i na stubi\u0161tima.<\/p>\n

Dimenzije po mjeri, podokvir i okvir<\/h3>\n

Ako nijedna od osam mjera ne odgovara va\u0161em zidu, sliku slikamo po va\u0161im mjerama; to je na\u0161a slika po mjeri<\/a>, uz koju ka\u017eemo i gdje se motiv pri promijenjenom omjeru obrezuje. Svako platno napinjemo na drveni podokvir. Okvir nije obavezan i nije uklju\u010den u osnovnu cijenu.<\/p>\n

Dostava i jamstvo<\/h3>\n

Budu\u0107i da se sve slike na platnu kod nas slikaju tek nakon narud\u017ebe, u na\u0161em atelijeru u Sloveniji, ra\u010dunajte na 15 do 45 dana, ovisno o odabranoj mjeri. \u0160aljemo ih za\u0161ti\u0107ene, osigurane i s pra\u0107enjem, po Hrvatskoj i EU bez carine. Ako po primitku ne\u0161to nije u redu, javite se i rije\u0161it \u0107emo. Sva djela Kandinskog kod nas okuplja galerija Vasilij Kandinski<\/a>, a slikara predstavlja \u010dlanak o Vasiliju Kandinskom<\/a>. Iz bauhausovskih godina kod nas su jo\u0161 Popre\u010dne linije<\/a> i Nekoliko krugova<\/a>, a za usporedbu s ranijim razdobljem tu je Kompozicija VII<\/a> iz 1913.<\/p>\n

\u010cesto postavljana pitanja<\/h3>\n

Gdje je izvornik?<\/h4>\n

Pripada zbirci Mus\u00e9e national d\u2019art moderne u Centru Pompidou u Parizu, pod inventarnim brojem AM 81-65-44; muzeju ga je 1981. oporu\u010dno ostavila slikareva udovica Nina Kandinski. Od 2. prosinca 1986. u pohrani je u Mus\u00e9e d\u2019arts de Nantes, pa se nalazi u Nantesu, a ne u Parizu. Muzejski zapis nalazi se na stranici Centra Pompidou<\/a>, ali bez fotografije djela.<\/p>\n

Koliko je izvornik velik?<\/h4>\n

Mjeri 106 x 96 cm. Mi najprije navodimo \u0161irinu; muzej na prvo mjesto stavlja visinu, 96 x 106 cm. Na\u0161a mjera 106 x 96 cm stoga je to\u010dno veli\u010dina izvornika.<\/p>\n

Kada je slika nastala?<\/h4>\n

1922. u Weimaru, u prvoj godini u kojoj je Kandinski predavao na Bauhausu. Monogram i godina, VK 22, nalaze se dolje lijevo.<\/p>\n

\u0160to je prikazano na slici?<\/h4>\n

Ni\u0161ta predmetno: crna mre\u017ea na vinskocrvenom disku, a oko nje trokuti, krugovi i crte.<\/p>\n

Je li ovo tisak?<\/h4>\n

Nije. Ovo je umjetni\u010dka slika, ru\u010dno naslikana uljem na platnu; potezi kista vide se pod kosim svjetlom i mogu se opipati.<\/p>\n

Koju dimenziju odabrati?<\/h4>\n

Ako \u017eelite sliku u veli\u010dini izvornika, odaberite 106 x 96 cm. Za dnevni boravak dobre su i 90 x 80 i 130 x 120 cm, za radni stol ili hodnik 50 x 40 ili 60 x 50 cm. Prije odluke zalijepite na zid papir odabrane mjere i ostavite ga ondje jedan dan.<\/p>\n

Mogu li dobiti mjeru koje nema na popisu?<\/h4>\n

Da. Slikamo i mjere izvan ljestvice, u omjeru koji va\u0161 zid tra\u017ei; pritom ka\u017eemo gdje se motiv obrezuje.<\/p>\n

Kako se isporu\u010duje?<\/h4>\n

Osigurano i s pra\u0107enjem, po Hrvatskoj i EU bez carine. Prije otpreme dobivate fotografiju dovr\u0161ene slike na potvrdu.<\/p>\n

\u0160to je Kandinski predavao na Bauhausu?<\/h4>\n

Prema navodima muzeja privremeno je vodio radionicu zidnog slikarstva i predavao teoriju boja. Kao polazi\u0161te uzeo je tri osnovne boje \u2013 crvenu, \u017eutu i plavu \u2013 i tri osnovna oblika: krug, trokut i kvadrat.<\/p>\n

Je li original na prodaju i koliko vrijedi?<\/h4>\n

Nije na prodaju i nema tr\u017ei\u0161nu cijenu. Nalazi se u javnoj muzejskoj zbirci i ondje ostaje; ono \u0161to nudimo jest ru\u010dno slikana kopija, a ne izvornik, i to dvoje nikada ne mije\u0161amo.<\/p>\n

Je li slika prikladna za poklon?<\/h4>\n

Jest, osobito za nekoga tko voli red i boju u isti mah. Ako niste sigurni u motiv ili mjeru, na raspolaganju je poklon bon<\/a>, a odluku prepustite darovanoj osobi.<\/p>\n

Naslov:<\/td>\nCrna mre\u017ea<\/td>\n<\/tr>\n
Drugi naslovi:<\/td>\nSchwarzer Raster \u00b7 Trame noire \u00b7 Black Grid<\/td>\n<\/tr>\n
Slikar:<\/td>\nVasilij Kandinski (1866.\u20131944.)<\/td>\n<\/tr>\n
Godina nastanka:<\/td>\n1922.<\/td>\n<\/tr>\n
Izvorna veli\u010dina:<\/td>\n106 cm x 96 cm<\/td>\n<\/tr>\n
Izvorna tehnika:<\/td>\nUlje na platnu<\/td>\n<\/tr>\n
Stil slikanja:<\/td>\nApstraktna umjetnost<\/td>\n<\/tr>\n
Nalazi se:<\/td>\nCentre Pompidou, Pariz, u pohrani u Mus\u00e9e d\u2019arts de Nantes (inv. br. AM 81-65-44)<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u0161a reprodukcija:<\/td>\nru\u010dno slikano ulje na platnu, 8 dimenzija od 50 x 40 cm do 150 x 140 cm, po mjeri na zahtjev<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n