{"id":25609,"date":"2021-09-02T17:55:20","date_gmt":"2021-09-02T15:55:20","guid":{"rendered":"https:\/\/svetslik.si\/Bez%20kategorije\/in-the-black-square-im-schwarzen-viereck\/"},"modified":"2026-10-03T16:15:36","modified_gmt":"2026-10-03T14:15:36","slug":"in-the-black-square-im-schwarzen-viereck","status":"publish","type":"product","link":"https:\/\/svetslik.si\/hr\/vasilij-kandinski\/in-the-black-square-im-schwarzen-viereck\/","title":{"rendered":"Vasilij Kandinski \u2013 U crnom kvadratu"},"content":{"rendered":"
[vc_row][vc_column][vc_column_text]\n

U crnom kvadratu slika je Vasilija Kandinskog iz lipnja 1923.: nagnuta bijela ploha na crnoj podlozi, po kojoj se kri\u017eaju tanke crne crte, plutaju krugovi, trokuti i dugin luk, a uz gornji rub niz \u017eutih polukrugova. Izvornik \u010duva Solomon R. Guggenheim Museum u New Yorku. Kod nas nastaje kao ru\u010dno slikana reprodukcija uljem na platnu, u osam dimenzija ili po va\u0161oj mjeri, a prije otpreme dobivate fotografiju dovr\u0161enog djela na potvrdu.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n<\/colgroup>\n<\/table>\n

U crnom kvadratu \u2013 Vasilij Kandinski<\/h2>\n

Za\u0161to se zove U crnom kvadratu?<\/h3>\n

Zato \u0161to je sve \u0161to se na slici doga\u0111a postavljeno na bijelu plohu, a ona le\u017ei u crnom kvadratu koji je okru\u017euje sa svih strana. Bijela ploha nije pravokutnik: to je nagnuti trapez koji se gore lijevo di\u017ee, a desno spu\u0161ta, pa se \u010dini da lebdi. Muzej bilje\u017ei da taj bijeli trapez podsje\u0107a na suprematisti\u010dke slike Kazimira Maljevi\u010da. Kandinski se ipak ne zaustavlja na \u010distoj geometriji: na nj postavlja cijeli krajolik znakova.<\/p>\n

\u0160to je na slici?<\/h3>\n

Gore lijevo te\u010de tanka kosa crta, a uz nju niz \u017eutih polukrugova s crnim obrisima. Ispod njih stoji visok \u017euti trokut, a uz njegovo podno\u017eje pru\u017ea se dugin luk u crvenoj, zelenoj i plavoj, sa sivim to\u010dkastim rubom i blijedo\u017eutim sjajem u unutra\u0161njosti. Desno od sredine velik je \u017euti krug s crnim obrisom, koji presijeca debela crna dijagonala; iz kruga prema desnom rubu te\u010de to\u010dkasta crna traka. Gore desno lebde dva siva to\u010dkasta kruga, ve\u0107i i manji. U sredini se di\u017ee niz tamnozelenih nazubljenih trokuta, ispod njih crveni trokut s debelom crnom \u0161ipkom, a ni\u017ee stepenaste plohe u crnoj, crvenoj i sivoj, posute to\u010dkama, koje se dolje desno raspr\u0161uju. Iznad sredine su plavi i sme\u0111i trokut. Dolje lijevo je sivi to\u010dkasti krug, a pred njim sme\u0111i oblik nalik strelici s plavim trokutom. Preko svega teku tanke crne ravne crte, a lijevo i desno snopovi usporednih crtica. U donjem lijevom kutu je monogram.<\/p>\n

Oblaci, planine, sunce i duga?<\/h3>\n

Prema muzeju slika ima sastavnice koje podsje\u0107aju na oblake, planine, sunce i dugu, i one i dalje upu\u0107uju na krajolik. Kao apstraktna slika ne \u010dita se doslovno, ali uz zapis muzeja niz \u017eutih polukrugova gore mo\u017ee se \u010ditati kao oblaci, nazubljeni trokuti kao planine, \u017euti krug kao sunce, a \u0161areni luk kao duga. Muzej u slici vidi Kandinskijevu sintezu ruske avangardne umjetnosti i vlastite lirske apstrakcije.<\/p>\n

Kada je i gdje nastala?<\/h3>\n

U lipnju 1923., u Njema\u010dkoj. Muzej opisuje put do nje: nakon izbijanja Prvoga svjetskog rata Kandinski se vratio u rodnu Moskvu i ondje susreo utopijske pokuse ruske avangarde. Geometrijski oblici Kazimira Maljevi\u010da, Aleksandra Rod\u010denka i Ljubov Popove potaknuli su ga da pro\u0161iri svoj slikovni rje\u010dnik; od suprematizma i konstruktivizma preuzeo je plohe koje se preklapaju i jasno ome\u0111ene oblike. No budu\u0107i da je vjerovao u izra\u017eajni sadr\u017eaj apstraktnih oblika, razi\u0161ao se s ve\u0107inom ruskih kolega, koji su zagovarali racionalnija na\u010dela, i 1921. vratio se u Njema\u010dku. Dvije godine kasnije nastala je ova slika.<\/p>\n

\u0160to je Kandinski tra\u017eio na Bauhausu?<\/h3>\n

Godine 1922. postao je, prema rije\u010dima muzeja, nastavnik na Bauhausu u Weimaru, gdje je na\u0161ao okru\u017eenje sklonije svojoj umjetnosti. Ondje je nastavio istra\u017eivati kako se boje i oblici podudaraju i kako psiholo\u0161ki i duhovno djeluju. Muzej dodaje da je Bauhaus isprva polazio od njema\u010dkog, ekspresionisti\u010dkog pristupa, a zatim je njegova estetika preuzela konstruktivisti\u010dke te\u017enje, koje su sredinom dvadesetih godina ve\u0107 bile me\u0111unarodne. Isti muzej \u010duva Kompoziciju 8<\/a> iz srpnja 1923., u kojoj prema muzeju krugovi najavljuju ulogu koju \u0107e imati u kasnijim djelima, sve do slike Nekoliko krugova<\/a>. U Kompoziciji 8, prema muzeju, \u0161areni geometrijski oblici stvaraju povr\u0161inu koja pulsira i izmjenjuje pokret i mir.<\/p>\n

Kako nastaje na\u0161a ru\u010dno slikana verzija?<\/h3>\n

Slikar radi prema predlo\u0161ku visoke razlu\u010divosti i sliku gradi u slojevima, kistom i uljanim bojama. Kod ovog motiva presudna je preciznost: tanke crte moraju biti ravne i ujedna\u010dene, obrisi krugova \u010disti, a to\u010dkaste plohe nanesene sitnim, ujedna\u010denim dodirima kista. Bijela ploha mora ostati topla i mirna, a crni rub oko nje dubok. Uljana slika zadr\u017eava boje dugi niz godina, jer ulje ne blijedi kao tisak. Budu\u0107i da svaka reprodukcija slike nastaje zasebno, dva se primjerka nikada ne podudaraju do u tan\u010dine; podudaraju se motiv, omjeri i boje.<\/p>\n

Koja dimenzija za koji zid?<\/h3>\n

Izvornik mjeri 93,3 x 97,5 cm; kod na\u0161e mjere 93 x 98 cm \u0161irina je 3 mm manja, a visina 5 mm ve\u0107a. Kao slika za dnevni boravak najbolje djeluje u mjeri 80 x 80 ili 93 x 98 cm, gdje se tanke crte jo\u0161 lijepo vide. Mjere 50 x 50 i 60 x 60 cm prikladne su za radni stol ili hodnik, 70 x 70 cm za spava\u0107u sobu, a 110 x 120 cm i vi\u0161e za velike zidove. Budu\u0107i da slika sama ima crni rub, mo\u017eete je objesiti i bez okvira.<\/p>\n

Dimenzije po mjeri, podokvir i okvir<\/h3>\n

Ako nijedna od osam mjera ne odgovara va\u0161em zidu, sliku slikamo po va\u0161im mjerama; to je na\u0161a slika po mjeri<\/a>, uz koju ka\u017eemo i kako se kompozicija prilago\u0111ava promijenjenom omjeru. Svako platno napinjemo na drveni podokvir. Okvir nije obavezan i nije uklju\u010den u osnovnu cijenu.<\/p>\n

Dostava i jamstvo<\/h3>\n

Budu\u0107i da se sve slike na platnu kod nas slikaju tek nakon narud\u017ebe, u na\u0161em atelijeru u Sloveniji, ra\u010dunajte na 15 do 45 dana, ovisno o odabranoj mjeri. \u0160aljemo ih za\u0161ti\u0107ene, osigurane i s pra\u0107enjem, po Hrvatskoj i EU bez carine. Ako po primitku ne\u0161to nije u redu, javite se i rije\u0161it \u0107emo. Sva djela Kandinskog kod nas okuplja galerija Vasilij Kandinski<\/a>, a slikara predstavlja \u010dlanak o Vasiliju Kandinskom<\/a>. Srodna djela kod nas su jo\u0161 Bijeli kri\u017e<\/a> i Crvena mrlja II<\/a>.<\/p>\n

\u010cesto postavljana pitanja<\/h3>\n

Gdje je izvornik?<\/h4>\n

\u010cuva ga Solomon R. Guggenheim Museum u New Yorku, gdje pripada osniva\u010dkoj zbirci muzeja, pod inventarnim brojem 37.254. Muzejski zapis nalazi se na stranici muzeja Guggenheim<\/a>.<\/p>\n

Koliko je izvornik velik?<\/h4>\n

Mjeri 93,3 x 97,5 cm. Mi najprije navodimo \u0161irinu; muzej na prvo mjesto stavlja visinu, 97,5 x 93,3 cm. Kod na\u0161e mjere 93 x 98 cm \u0161irina je 3 mm manja, a visina 5 mm ve\u0107a.<\/p>\n

Kada je slika nastala?<\/h4>\n

U lipnju 1923., dvije godine nakon Kandinskijeva povratka iz Moskve u Njema\u010dku.<\/p>\n

\u0160to je prikazano na slici?<\/h4>\n

Ni\u0161ta predmetno: bijeli trapez u crnom kvadratu, na njemu krugovi, trokuti, dugin luk i tanke crte. Prema muzeju neki od njih podsje\u0107aju na oblake, planine, sunce i dugu.<\/p>\n

Je li ovo tisak?<\/h4>\n

Nije. Ovo je umjetni\u010dka slika, ru\u010dno naslikana uljem na platnu; potezi kista vide se pod kosim svjetlom i mogu se opipati.<\/p>\n

Koju dimenziju odabrati?<\/h4>\n

Za dnevni boravak najbolje su 80 x 80 i 93 x 98 cm, za radni stol ili hodnik 50 x 50 ili 60 x 60 cm. Prije odluke zalijepite na zid papir odabrane mjere i ostavite ga ondje jedan dan.<\/p>\n

Mogu li dobiti mjeru koje nema na popisu?<\/h4>\n

Da. Slikamo i mjere izvan popisa; pritom ka\u017eemo kako se oblici raspore\u0111uju.<\/p>\n

Kako se isporu\u010duje?<\/h4>\n

Osigurano i s pra\u0107enjem, po Hrvatskoj i EU bez carine. Prije otpreme dobivate fotografiju dovr\u0161ene slike na potvrdu.<\/p>\n

\u0160to je Kandinski preuzeo od suprematizma i konstruktivizma?<\/h4>\n

Prema muzeju plohe koje se preklapaju i jasno ome\u0111ene oblike. Nije pak prihvatio uvjerenje da umjetnost mora biti racionalna i sustavna; vjerovao je u izra\u017eajni sadr\u017eaj oblika.<\/p>\n

Je li original na prodaju i koliko vrijedi?<\/h4>\n

Nije na prodaju i nema tr\u017ei\u0161nu cijenu. Nalazi se u javnoj muzejskoj zbirci i ondje ostaje; ono \u0161to nudimo jest ru\u010dno slikana kopija, a ne izvornik, i to dvoje nikada ne mije\u0161amo.<\/p>\n

Je li slika prikladna za poklon?<\/h4>\n

Jest, osobito za nekoga tko voli jasne oblike i \u010diste boje. Ako niste sigurni u motiv ili mjeru, na raspolaganju je poklon bon<\/a>, a odluku prepustite darovanoj osobi.<\/p>\n

Naslov:<\/td>\nU crnom kvadratu<\/td>\n<\/tr>\n
Drugi naslovi:<\/td>\nIn the Black Square \u00b7 Im schwarzen Viereck<\/td>\n<\/tr>\n
Slikar:<\/td>\nVasilij Kandinski (1866.\u20131944.)<\/td>\n<\/tr>\n
Godina nastanka:<\/td>\n1923.<\/td>\n<\/tr>\n
Izvorna veli\u010dina:<\/td>\n93,3 cm x 97,5 cm<\/td>\n<\/tr>\n
Izvorna tehnika:<\/td>\nUlje na platnu<\/td>\n<\/tr>\n
Stil slikanja:<\/td>\nApstraktna umjetnost<\/td>\n<\/tr>\n
Nalazi se:<\/td>\nSolomon R. Guggenheim Museum, New York (inv. br. 37.254)<\/td>\n<\/tr>\n
Na\u0161a reprodukcija:<\/td>\nru\u010dno slikano ulje na platnu, 8 dimenzija od 50 x 50 cm do 150 x 160 cm, po mjeri na zahtjev<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n