Opis
Gustav Klimt – Beethoven frieze-II (detail)
| Godina nastanka: | 1902 |
| Izvorna veličina: | 636 cm x 220 cm |
| Stil slikanja: | Secesija |
| Izvorna tehnika: | Ulje na platnu |
| Nalazi se: | Secesijska palača, Beč |
Godine 1902. Klimt je stvorio jedno od svojih najpoznatijih djela, Beethovenov friz, za izložbu u stilu Art Nouveau u Beču. Cijela izložba bila je posvećena skladatelju Ludwigu van Beethovenu, a Klimtov divovski friz krasio je zid ulaznog hodnika. Ova ukrasna simfonija mjerila je 34 metra u širinu i 2 metra u visinu. Na njoj je Klimt želio prikazati i ovjekovječiti Beethovenovu Devetu simfoniju prema Wagnerovoj interpretaciji.
“Beethovenov friz II (detalj)”, koji je 1902. godine naslikao austrijski umjetnik Gustav Klimt, smatra se jednim od umjetnikovih najvažnijih i najambicioznijih djela. Slika je dio većeg ciklusa likovne umjetnosti poznatog kao Beethovenov friz, stvorenog za 14. stoljeće. Izložba bečke secesije. Beethovenov friz bio je posveta skladatelju Ludwigu van Beethovenu i prikazuje scene iz njegove Devete simfonije, temeljene na “Odi radosti” Friedricha Schillera.
Slika je izvrstan primjer Klimtovog secesijskog stila, koji je karakterizirala upotreba kitnjastih uzoraka, hrabrih boja i senzualne teme Likovi na slici prikazani su na visoko stiliziran način, s izduženim udovima i pojednostavljenim crtama lica, što slici daje nezemaljski i snoviti karakter. Korištenje kićenih uzoraka, hrabrih boja i senzualnih tema
Jedna od najupečatljivijih značajki “Beethovenovog friza II (detalj)” je korištenje hrabrih boja i zamršenih uzoraka. Slika je bujna boja, s figurama, pozadinom i ukrasnim elementima koji se sastoje od uskovitlanih, isprepletenih uzoraka. Korištenje boje i uzorka stvara osjećaj pokreta i fluidnosti, što je prikladno s obzirom na temu slike, glazbu i slavlje.
Bogata je i simbolika slike. Likovi na slici često se vide kao simboli humanosti, jedinstva i slavljenja života. Ornamentalni elementi na slici mogli bi predstavljati vezu između glazbe i prirode, kao i vezu između umjetnosti i života. Pozadina slike također je ispunjena simbolima prirode, poput cvijeća, koje također ima duboko simboličko značenje na slici.
Sliku su kritičari dobro prihvatili na prvoj izložbi i smatrali su je remek-djelom secesije. Beethovenov friz smatran je Klimtovim najambicioznijim i najvažnijim djelom te se smatra jednim od najvažnijih djela bečkog secesionističkog pokreta. Nažalost, slika je uništena 1945. godine tijekom bombardiranja Beča, ali postoje njene reprodukcije i fotografije.
