„Dok se mjesec zrcali / na cvijeću, na zelenom drveću, / zvijeri i druge životinje osluškuju / vesele zvuke glazbala.“
Henri Rousseau
Henri Rousseau (1844–1910), kojega su suvremenici zvali Le Douanier, carinik, bio je francuski slikar samouk i danas se drži središnjom figurom naivnog slikarstva. Na ovoj se stranici nalazi 44 njegovih djela, svako ručno slikano u ulju na platnu po narudžbi i u veličini koju odaberete, uz cijene od 124 EUR.
Rousseau je do svoje četrdeset devete godine radio u pariškoj gradskoj trošarini i slikarstvu se potpuno posvetio tek nakon umirovljenja 1893. Od 1886. izlagao je u Salonu nezavisnih, jedinom pariškom salonu bez žirija, i upravo mu je taj salon omogućio da uopće dođe pred publiku. Akademsku naobrazbu nije imao; nekoliko je savjeta dobio od slikara Félixa Augustea Clémenta i Jean-Léona Gérôma.
Nikada nije napustio Francusku i nijednu džunglu koju je naslikao nije vidio. Biljke je proučavao u staklenicima pariškog Jardin des Plantes, a životinje u zoološkom vrtu, u botaničkim knjigama i ilustriranim časopisima. Njegov je guštik zato botanički točan u dijelovima i nemoguć u cjelini, a upravo je taj razmak poslije privukao nadrealiste, koji su se prepoznali u spajanju prostora koji ne pripadaju jedan drugome. Pablo Picasso otkrio je njegov rad 1908. i priredio mu banket u ateljeu Bateau-Lavoir; sliku Zaklinjačica zmija naručila je od njega Berthe, grofica Delaunay, majka slikara Roberta Delaunaya. Godine 1905. njegovo veliko platno Gladni lav se baca na antilopu visjelo je na Jesenskom salonu u istoj dvorani kao djela Matissea i Deraina; kritičar Louis Vauxcelles nazvao je prostoriju cage aux fauves, kavezom divljih zvijeri, i iz te je primjedbe nastao naziv fovizam.
Među djelima na ovoj stranici su San iz 1910., njegovo najveće i posljednje platno koje čuva Museum of Modern Art u New Yorku; Tigar u tropskoj oluji iz 1891., prva džungelska slika, danas u National Gallery u Londonu; Karnevalska večer iz 1886., s kojom je debitirao u Salonu nezavisnih; te Ekvatorijalna džungla iz 1909. iz National Gallery of Art u Washingtonu. Mrtvu prirodu Buket cvijeća čuva galerija Tate u Londonu, a Veseli šaljivci Philadelphia Museum of Art.
Uz džungle, ova stranica sadrži i veliku skupinu pariških motiva: ulice predgrađa, kanale, mostove, obale i parkove, koje je Rousseau slikao u godinama kada je na rubu Pariza radio u gradskoj trošarinskoj službi. Među džungelskim platnima jesu Lavlja gozba, Izviđači koje napada tigar i Tropski krajolik: Indijanac u borbi s gorilom; Svadba je najopsežniji figuralni prizor ove stranice, a Slap jedan od njegovih kasnih šumskih motiva.
Rousseau je umro 2. rujna 1910., nekoliko mjeseci nakon što je u Salonu izložio svoje posljednje veliko platno. Svaku reprodukciju na ovoj stranici slikar izrađuje rukom prema originalu, u ulju na platnu, napetom na drveni podokvir i spremnom za vješanje.