Henri Rousseau – ručno slikane reprodukcije na platnu
Henri Rousseau (1844–1910) naslikao je najpoznatije džungle europske umjetnosti, a da nikada nije izašao iz Francuske. Na ovoj su stranici 67 njegovih djela, svako slikano rukom u ulju na platnu, u veličini koju sami odaberete, od 50 x 35 cm do gotovo tri metra širine. Dolje odgovaramo na pitanja koja kupci uistinu postavljaju pred ovim motivima: od toga gdje je vidio tigrove do toga koliko visoko objesiti platno.
Je li Rousseau ikada vidio džunglu?
Nije. Londonski National Gallery, koji čuva njegovo platno Surprised! (kod nas Tigar u tropskoj oluji), u svojem zapisu navodi da su Rousseauove džungle posve izmišljene jer slikar nikada nije napustio Francusku. Od 1863. četiri je godine služio vojsku, a njegova tvrdnja da je bio s francuskom ekspedicijom u Meksiku prema istom zapisu nema podlogu. Biljke je proučavao u pariškom botaničkom vrtu Jardin des Plantes, gdje su uz tropske vrste rasle i posve obične sobne biljke, i oboje je naslikao jednako precizno. U istom je sklopu bio zapušten zoološki vrt s lavovima, tigrovima i jaguarima, a služili su mu i prepariranI primjerci te ilustrirani časopisi. Njegove su zvijeri zato složene iz više izvora odjednom – točne u pojedinostima, nemoguće u cjelini. Upravo zato Ekvatorijalna džungla djeluje istodobno kao botanički atlas i kao san.
Tko je bio Henri Rousseau?
Prema zapisu londonske galerije rođen je u Lavalu, a od 1871. do 1885. radio je kao nadzornik na trošarinskoj postaji na rubu Pariza. Odatle potječe njegov nadimak le douanier, carinik, iako u carini nikada nije bio zaposlen – gradska trošarina i carinska služba dvije su različite stvari. Slikarstvu se ozbiljno posvetio tek nakon umirovljenja, a izlagao je od 1886. na Salonu nezavisnih. Bio je samouk. Kritičari su mu se godinama rugali, dok je u pariškoj avangardi imao mali krug poštovatelja: Picassa, Légera i pjesnika Apollinairea. U prosincu 1908. mladi mu je Picasso priredio svečani banket kojemu su prisustvovala vodeća kulturna imena grada – i taj podatak stoji u londonskom zapisu. Za suvremenike je ostao ekscentrik; danas je među najprepoznatljivijim slikarima svojega doba.
Što je naivna umjetnost?
Naivna umjetnost naziv je za djela slikara bez akademske naobrazbe, koji slikaju mimo pravila koja se uče u školama. Tateov pojmovnik navodi Rousseaua kao najpoznatijeg naivnog umjetnika novijega doba i uz njega spominje isti nadimak Le Douanier, koji dolazi od njegova stalnog posla. Naivna umjetnost nije nesposobnost, nego drugi sustav pravila. Plošna boja, oštro povučeni obrisi, lišće složeno u slojeve jedno ispred drugoga i izostanak zračne perspektive protežu se kroz cijeli njegov opus. Njegov je Pariz bio Pariz nakon impresionizma, ali impresionist nije bio i njegova se platna ne mogu čitati njihovim rječnikom.
Zašto perspektiva izgleda plošno?
Zato što dubinu gradi veličinom i preklapanjem, a ne svjetlom. Listovi u pozadini naslikani su jednako oštro kao oni sprijeda, pa se šikara čita kao zid, a ne kao prostor koji se povlači. Plohe boje nemaju mekih prijelaza; ondje gdje bi akademski slikar stavio sjenu, Rousseau stavlja rub. Učinak nije nedostatak nego razlog zašto su ta platna tako mirna i tako pamtljiva: pogled nema kamo skliznuti pa ostaje na motivu. Isti postupak vidi se na Snu, njegovu posljednjem dovršenom i najvećem platnu, gdje kauč iz građanskog salona stoji usred raslinja, bez pokušaja da se dva prostora usklade.
Je li Rousseau bio nadrealist?
Nije, i to iz jednostavnog razloga: umro je 1910., a nadrealizam je došao poslije. Tate bilježi da je izraz 1917. skovao pjesnik Guillaume Apollinaire, a definirao ga je André Breton u Nadrealističkom manifestu 1924., četrnaest godina nakon Rousseauove smrti. Zanimljivo je da je upravo Apollinaire bio među onima koji su Rousseaua cijenili još za života. Njegova su platna nastala prije pokreta koji ga je poslije proglasio pretečom – a ne unutar njega.
Gdje vise izvornici?
Raspršeni su po zbirkama u Europi i Americi. Dva smo zapisa za ovu stranicu pročitali sami: londonski National Gallery vodi Surprised! pod inventarnim brojem NG6421, a Art Institute of Chicago Slap pod brojem 1926.262. Tate u Londonu čuva njegov buket cvijeća iz razdoblja oko 1909.–1910., a istu zbirku navodi i naša stranica tog motiva. Drugi veliki džungelski prizori nalaze se u javnim zbirkama u New Yorku, Washingtonu i Parizu; te zapise ovdje ne navodimo jer ih s ovog poslužitelja nismo mogli pročitati, a prazno je mjesto bolje od podatka koji nismo vidjeli. Gdje je pojedini izvornik, piše na stranici svakog djela.
Kako nastaje ručno slikana reprodukcija?
Platno započinjemo tek nakon vaše narudžbe. Slikar nanosi uljne boje u slojevima, onim redom kojim je građen izvornik, što je kod Rousseaua važno: najprije lišće, zatim životinja, na kraju vrijeme preko svega. Ne tiskamo i ne koristimo strojni nanos; nijedna naša izvedba nije posve jednaka drugoj jer je radi ljudska ruka. Platno napinjemo na drveni podokvir i šaljemo ga spremno za vješanje. Prije pakiranja gotovo djelo fotografiramo i fotografiju vam šaljemo na potvrdu.
Koju veličinu odabrati i kako se odnosi prema izvorniku?
Svako djelo nudimo u više veličina koje zadržavaju omjer stranica izvornika, pa motiv ostaje isti, a mijenja se samo mjerilo. Kod velikih džungelskih platna izvornik je često širok metar i pol ili više, pa manje veličine preporučujemo samo ondje gdje zid ne podnosi širinu; ispod 90 cm sitno se lišće počinje stapati. Kod malih pariških prizora obrnuto je: izvornik mjeri manje od pola metra, a naša je srednja veličina već veća od njega. Veličine na ovoj stranici idu od 50 x 35 cm do 300 x 221 cm, a cijene počinju od 124 EUR. Ako željene mjere nema na popisu, izradit ćemo je po narudžbi preko stranice izrada po narudžbi.
Koliko visoko objesiti djelo?
Sredina platna neka bude oko 145 cm iznad poda, što je visina očiju gledatelja koji stoji. Iznad kauča djelo neka zauzme oko dvije trećine širine namještaja, uz 20 do 25 cm između naslona i donjeg ruba. Džungelski motivi nose velike zidove i mirne prostore; pariški prizori i portreti bolje stoje u užim hodnicima i nišama. Motivi s ove stranice često se vješaju po dva ili tri zajedno, primjerice Gladni lav se baca na antilopu uz Zaklinjačicu zmija.
Što možete očekivati pri narudžbi?
Dostavljamo u Sloveniju, Hrvatsku, Italiju, Austriju, Mađarsku i Njemačku. Platno putuje smotano u tvrdom tuljcu ili napeto na podokviru, ovisno o veličini, uvijek u zaštitnom omotu. Rok izrade ovisi o veličini i potvrđujemo ga pri narudžbi; jedno je djelo s ove stranice trenutačno na zalihi, sva ostala nastaju po narudžbi. Jamčimo da je svako platno slikano rukom i da fotografiju gotova djela vidite prije otpreme. Pozadinu njegova rada opisuje naš članak o Henriju Rousseauu.
Česta pitanja
Je li ovo tisak na platnu?
Nije. Svako djelo slika se uljanim bojama na platnu, po narudžbi. Nanos boje stoji na površini i može se opipati, što tisak ne nudi.
Koliko djela Henrija Rousseaua nudite?
Trenutačno 67, od velikih džungelskih platna do pariških krajolika i portreta. Svako je dostupno u više veličina.
Zašto njegove životinje izgledaju neobično?
Zato što ih nije slikao prema prirodi. Slagao ih je od životinja iz pariškog zoološkog vrta, prepariranih primjeraka i ilustracija iz časopisa, pa su točne u detalju i neobične u omjerima.
Mogu li dobiti mjeru koje nema na popisu?
Možete. Mjera po narudžbi nema doplatu za nestandardnu veličinu; preporučujemo da zadržite omjer stranica izvornika.
Koje je djelo najtraženije?
Najviše se traže Ekvatorijalna džungla i Tigar u tropskoj oluji, a odmah za njima San.
Koliko traje izrada?
Ovisi o veličini i motivu, a rok potvrđujemo pri narudžbi. Gusto slikane džungle traže više vremena od mirnih krajolika.
Je li okvir uključen?
Nije. Platno je napeto na drveni podokvir i spremno za vješanje; okvir birate zasebno.
Kako se djelo dostavlja?
Smotano u tuljcu ili napeto na podokviru, uz praćenu pošiljku i zaštitni omot.
Jesu li dvije izvedbe istog motiva jednake?
Nisu. Svako platno nastaje rukom, pa se potezi i tonovi između dviju izvedbi uvijek pomalo razlikuju.
Je li prikladno za dar?
Jest. Želite li izbor prepustiti obdarenome, tu je vrijednosni bon.
Gdje nalazim podatke o pojedinom djelu?
Na stranici svakog djela: godina nastanka, veličina izvornika, tehnika i zbirka koja ga čuva, uz opis motiva.