Opis
Svi sveti I slika je Vasilija Kandinskog iz ljeta 1911.: vodoravna kompozicija u kojoj se gustim, kratkim potezima isprepleću zelene, bijele, crvene, plave i žute plohe, a slijeva gore u prizor seže dugačka zlatna traka. Izvornik čuva Lenbachhaus u Münchenu. Kod nas nastaje kao ručno slikana reprodukcija uljem na platnu, u osam dimenzija ili po vašoj mjeri, a prije otpreme dobivate fotografiju dovršenog djela na potvrdu.
| Naslov: | Svi sveti I |
| Drugi naslovi: | Allerheiligen I · All Saints I · Jüngster Tag |
| Slikar: | Vasilij Kandinski (1866.–1944.) |
| Godina nastanka: | 1911. |
| Izvorna veličina: | 64,8 cm x 50 cm |
| Izvorna tehnika: | Ulje i gvaš na kartonu |
| Stil slikanja: | Ekspresionizam (Der Blaue Reiter) |
| Nalazi se: | Lenbachhaus, München (inv. br. GMS 71) |
| Naša reprodukcija: | ručno slikano ulje na platnu, 8 dimenzija od 40 x 30 cm do 150 x 120 cm, po mjeri na zahtjev |
Svi sveti I – Vasilij Kandinski
O čemu govori slika?
Muzej je čita kao dvije teme odjednom. Blagdan Svih svetih Kandinski je prema zapisu muzeja na osebujan način spojio s Posljednjim sudom i sliku smjestio u vrijeme kraja svijeta; sam ju je nazivao i Jüngster Tag, Sudnji dan. Polazište je bila slika na staklu: u dva pisma Gabrieli Münter u ljeto 1911. Kandinski je sam navodi kao početak. Na kartonu, kaže muzej, prizor sa stakla ponavlja u prikrivenom i djelomično izmijenjenom obliku, pa likove treba tražiti. Muzej oprezno dodaje da je takvim zamagljenim oblicima možda htio izraziti posljednju istinu slike.
Što je na slici?
Na prvi pogled djeluje kao apstraktna slika: površina je gotovo sva prekrivena kratkim, debelim potezima, bez prazne podloge. Gore lijevo iz kuta se preko slike prema sredini pruža dugačka žutozlatna traka, a uz rub je taman oblik sa žutim i bijelim prugama. Gore desno savija se velik maslinastosmeđi luk. Sredinu zauzimaju velika zelena i bijela ploha, a iznad bijele je plavkastosiva glava. Lijevo od sredine stoji bijeli nazubljeni oblik, iznad njega narančastocrveni krug i plava mrlja, a niže malen plavi trokut. Dolje se vijuga tamnosmeđa, gotovo crna masa, a desno od nje žuti oblik. Uz desni rub su žuta traka, crvene i ružičaste mrlje, a u donjem lijevom kutu monogram K u trokutu. Muzej u tim oblicima prepoznaje dva velika zagrljena sveca u sredini, manje skupine ljudi uz njih, dolje ženski polulik u žutoj kuti s ispruženom rukom, lijevo naoružanog svetog Jurja na bijelom konju i pred njim čamac velik kao orah s plavim jedrom, a iznad svega tornjeve grada na brijegu koji se ruše.
Zašto dva anđela s trubama?
Prema muzeju prizor odozgo uokviruju dva anđela s golemim glazbalima, a zlatna truba lijevoga seže duboko u sliku. To je dugačka zlatna traka gore lijevo. Muzej taj motiv naziva presudnim za cijeli krug tema, jer blagdan Svih svetih povezuje s trubama Posljednjeg suda. Velik luk gore desno može se čitati kao glazbalo drugog anđela.
Kada je i gdje nastala?
Muzej sliku datira u srpanj ili kolovoz 1911. Pripada Kandinskijevim plodnim godinama u Murnauu, a prema riječima muzeja od 1910. u njegov rad ulaze kršćanski motivi: sveti Juraj, apokalipsa i Posljednji sud. Ti su motivi potom u prikrivenom obliku prešli u njegove velike apstraktne slike prije Prvoga svjetskog rata, najprije u Kompoziciju V, kasnije u Kompoziciju VI i VII. Muzej ih shvaća i kao ključ pokreta Der Blaue Reiter, koji je tražio novo, duhovno doba umjetnosti.
Tko je sve imao sliku u vlasništvu?
Muzej objavljuje put vlasništva. Kandinski ju je prepustio Gabrieli Münter, koja ju je u Murnauu čuvala od 1926. do 1957. Godine 1957. darovala ju je gradskoj galeriji Lenbachhaus u Münchenu, gdje je upisana pod inventarnim brojem GMS 71. Isti muzej čuva i Sve svete II, veće ulje na platnu iz iste godine.
Kako nastaje naša ručno slikana verzija?
Izvornik je naslikan uljem i gvašem na kartonu, a mi ga slikamo uljem na platnu, pa se površina ponešto razlikuje, dok boje i omjeri ostaju. Slikar radi prema predlošku visoke razlučivosti i sliku gradi u slojevima. Kod ovog motiva presudan je gust, nagao potez: gotovo nigdje nema mirne plohe, svaka mrlja mora zadržati smjer kista, a zlatna traka mora ostati najsvjetliji dio gore. Uljana slika zadržava boje dugi niz godina, jer ulje ne blijedi kao tisak. Budući da svaka reprodukcija slike nastaje zasebno, dva se primjerka nikada ne podudaraju do u tančine; podudaraju se motiv, omjeri i boje.
Koja dimenzija za koji zid?
Izvornik mjeri 64,8 x 50 cm; kod naše mjere 65 x 50 cm širina je 2 mm veća, a visina ista. Kao slika za dnevni boravak najbolje djeluje u mjeri 80 x 60 ili 90 x 70 cm, gdje se potezi lijepo vide iz daljine. Mjere 40 x 30 i 50 x 40 cm prikladne su za radni stol ili hodnik, 65 x 50 i 70 x 50 cm za spavaću sobu, a 120 x 90 i 150 x 120 cm za velike zidove. Budući da je slika vrlo šarena, treba joj miran zid bez drugih slika uz nju.
Dimenzije po mjeri, podokvir i okvir
Ako nijedna od osam mjera ne odgovara vašem zidu, sliku slikamo po vašim mjerama; to je naša slika po mjeri, uz koju kažemo i kako se prizor prilagođava promijenjenom omjeru. Svako platno napinjemo na drveni podokvir. Okvir nije obavezan i nije uključen u osnovnu cijenu.
Dostava i jamstvo
Budući da se sve slike na platnu kod nas slikaju tek nakon narudžbe, u našem atelijeru u Sloveniji, računajte na 15 do 45 dana, ovisno o odabranoj mjeri. Šaljemo ih zaštićene, osigurane i s praćenjem, po Hrvatskoj i EU bez carine. Ako po primitku nešto nije u redu, javite se i riješit ćemo. Sva djela Kandinskog kod nas okuplja galerija Vasilij Kandinski, a slikara predstavlja članak o Vasiliju Kandinskom. Srodna djela kod nas su još Kompozicija V, Kompozicija VI i Kompozicija VII.
Često postavljana pitanja
Gdje je izvornik?
Čuva ga Städtische Galerie im Lenbachhaus u Münchenu, pod inventarnim brojem GMS 71, kao dio dara Gabriele Münter iz 1957. Muzejski zapis nalazi se na stranici Lenbachhausa.
Koliko je izvornik velik?
Mjeri 64,8 x 50 cm. Mi najprije navodimo širinu; muzej na prvo mjesto stavlja visinu, 50 x 64,8 cm. Kod naše mjere 65 x 50 cm širina je 2 mm veća, a visina ista.
Kada je slika nastala?
U srpnju ili kolovozu 1911., u Kandinskijevim godinama u Murnauu. Dolje lijevo potpisana je monogramom K u trokutu.
Što je prikazano na slici?
Prema muzeju Svi sveti i Posljednji sud odjednom: dva zagrljena sveca, sveti Juraj na bijelom konju, čamac s plavim jedrom, tornjevi koji se ruše i dva anđela s trubama, sve skriveno u gustim obojenim potezima.
Je li ovo tisak?
Nije. Ovo je umjetnička slika, ručno naslikana uljem na platnu; potezi kista vide se pod kosim svjetlom i mogu se opipati.
Koju dimenziju odabrati?
Za dnevni boravak najbolje su 80 x 60 i 90 x 70 cm, za radni stol ili hodnik 40 x 30 ili 50 x 40 cm. Prije odluke zalijepite na zid papir odabrane mjere i ostavite ga ondje jedan dan.
Mogu li dobiti mjeru koje nema na popisu?
Da. Slikamo i mjere izvan popisa; pritom kažemo kako se oblici raspoređuju.
Kako se isporučuje?
Osigurano i s praćenjem, po Hrvatskoj i EU bez carine. Prije otpreme dobivate fotografiju dovršene slike na potvrdu.
Zašto je izvornik na kartonu, a vaša slika na platnu?
Kandinski je to djelo naslikao uljem i gvašem na karton. Mi slikamo uljem na napetom platnu, koje je trajnije i može se uokviriti bez stakla.
Je li original na prodaju i koliko vrijedi?
Nije na prodaju i nema tržišnu cijenu. Nalazi se u javnoj muzejskoj zbirci i ondje ostaje; ono što nudimo jest ručno slikana kopija, a ne izvornik, i to dvoje nikada ne miješamo.
Je li slika prikladna za poklon?
Jest, osobito za nekoga tko voli žive boje i slike s pričom. Ako niste sigurni u motiv ili mjeru, na raspolaganju je poklon bon, a odluku prepustite darovanoj osobi.
- Motiv: Svi sveti i Posljednji sud: zagrljeni sveci, sveti Juraj na bijelom konju, anđeli s trubama, u gustim obojenim potezima
- Izvornik: Lenbachhaus, München, inv. br. GMS 71, 1911., ulje i gvaš na kartonu, 64,8 x 50 cm
- Naša izvedba: ručno slikano ulje na platnu, osam dimenzija od 40 x 30 do 150 x 120 cm, na drvenom podokviru, po želji uokvireno
- Zanimljivost: Kandinski ju je nazivao i Sudnji dan; polazi od njegove slike na staklu









































