Opis
Plava planina slika je Vasilija Kandinskog iz 1908.–1909.: plava, tamnim točkama posuta planina stoji na sredini platna, uz nju žuto i crveno stablo, a preko prednjeg plana jašu tri konjanika. Čuva je Solomon R. Guggenheim Museum u New Yorku. Kod nas nastaje kao ručno slikana reprodukcija u ulju na platnu, u osam dimenzija ili po vašoj mjeri, a prije otpreme dobivate fotografiju dovršenog rada na potvrdu.
| Naslov: | Plava planina |
| Drugi naslovi: | Der blaue Berg · The Blue Mountain · La montagna blu |
| Slikar: | Vasilij Kandinski (1866.–1944.) |
| Godina nastanka: | 1908.–1909. |
| Izvorna veličina: | 96,6 cm x 106 cm |
| Izvorna tehnika: | Ulje na platnu |
| Stil slikanja: | Ekspresionizam |
| Nalazi se: | Solomon R. Guggenheim Museum, New York (inv. br. 41.505) |
| Naša reprodukcija: | ručno slikano ulje na platnu, 8 dimenzija od 50 x 55 cm do 150 x 170 cm, po mjeri na zahtjev |
Plava planina – Vasilij Kandinski
Ima li na slici išta prepoznatljivo?
Ima, i upravo je to razlikuje od kasnijih Kandinskijevih platna. Na sredini stoji planina, lijevo i desno stabla, a u prednjem planu konjanici i nekoliko stojećih likova. Sve se to može imenovati, iako nije naslikano onako kako bi izgledalo u prirodi: planina je plava, stablo lijevo je žuto, krošnje desno crvene su i grimizne, a konji bijeli, žuti i narančasti. Boje nisu opisne nego birane. Slika, dakle, još ima prizor, ali je taj prizor već prepušten boji – i upravo je u tome njezino mjesto na slikarevu putu.
Što je na platnu?
Platno je uspravno i gotovo kvadratno. Sredinu zauzima široka plava planina zaobljena vrha, posuta kratkim tamnim točkama koje površini daju treperenje. Lijevo stoji visoko žuto stablo, jednako gusto istočkano tamnim mrljama, a desno dvije krošnje u crvenoj, ružičastoj i grimiznoj boji, koje se dodiruju i prema dolje prelijevaju u narančastu. Između žutog stabla i planine diže se svijetao pojas – bijel, krem i blago ružičast – koji djeluje kao druga, blijeda planina iza plave. Preko donje trećine jašu tri konjanika: lijevo narančastocrveni konj pognute glave, na sredini blijedo žut konj, desno svijetli konj koji se propinje; jahači su naslikani u bijeloj, žutoj, ružičastoj i crvenoj boji i nemaju lica. U donjem lijevom kutu stoje dva lika u crvenom i zelenom, a u donjem desnom još jedan. Potezi su kratki i vidljivi, boje nanesene jedna uz drugu a ne miješane na platnu, pa cijela površina treperi.
Zašto se slika zove Plava planina?
Zato što je planina plava i zato što je plavetnilo ovdje izbor, a ne opis. Planina u prirodi nije plava; Kandinski ju je naslikao plavom jer je boju upotrebljavao kao sredstvo, a ne kao izvještaj o onome što je vidio. Naslov, dakle, kaže što je na platnu najvažnije: ne planina kao mjesto nego planina kao velika plava ploha oko koje je raspoređeno sve ostalo. Isto vrijedi za njemački naslov Der blaue Berg i engleski The Blue Mountain – sva tri imenuju boju prije predmeta.
Što znače konjanici?
Ovdje ne nagađamo nego navodimo muzej koji sliku čuva. Prema zapisu Guggenheimova muzeja motiv konja i jahača bio je kod Kandinskog znak njegove borbe protiv ustaljenih likovnih mjerila i njegove zamisli o duhovnijoj budućnosti koju bi donijela umjetnost. Jahač se kod njega pojavljuje u različitim likovima – kao bajkovita figura, kao srednjovjekovni vitez i kao sveti Juraj, koji spašava ljude od zla. Muzej uz to objašnjava da se oko 1909. njegovo slikarstvo brzo priklanjalo apstraktnom i ekspresivnom, a građa se selila od prizora iz prirode prema apokaliptičnim pripovijestima: do 1910. mnoga su se njegova platna oslanjala na Otkrivenje, a jahač je počeo značiti apokaliptične jahače. Tako stoji u muzejevu vlastitom gradivu o Kandinskom, iz kojega ovdje prenosimo: gradivo Guggenheimova muzeja.
Zašto je ova slika važna?
Zato što stoji točno na prijelazu. Prije nje Kandinski je slikao prizore, poslije nje slikat će odnose boja i oblika bez predmeta. Plava planina ima još oboje odjednom: prizor koji se može pročitati i boje koje se od tog prizora već odvajaju; apstraktna slika to još nije, ali je već na putu prema njoj. Godine 1911. s Franzom Marcom osnovao je skupinu Der Blaue Reiter – Plavi jahač –, a ime je nastalo, kako je sam poslije rekao, jer su obojica voljeli plavo, Marc plave konje a on plave jahače. Plavi jahač i plava planina tako su dio iste misli. Djelo je danas u njujorškom Solomon R. Guggenheim Museum, koji ga je dobio na dar kao dio osnivačke zbirke.
Kako nastaje naša ručno slikana verzija?
Ovo je umjetnička slika koja nastaje kistom i uljanim bojama, a ne pisačem. Slikar radi prema predlošku u visokoj razlučivosti i gradi površinu u slojevima. Kod ovog motiva najteže je upravo ono što izgleda najjednostavnije: gusto istočkane plohe. Točke na plavoj planini, na žutom stablu i u crvenim krošnjama nisu uzorak nego pojedinačni potezi različite veličine i smjera, i ako ih slikar nanese ujednačeno, površina se ukoči. Zato ih postavlja neujednačeno, kao i na izvorniku. Uljana slika taj odnos drži i nakon mnogo godina jer boja ne blijedi kao tisak. Za ovo djelo još nemamo vlastitih fotografija iz atelijera pa ih na ovoj stranici nećete naći – kad bude naslikan sljedeći primjerak, fotografirat ćemo ga i snimke dolaze ovamo. Prije otpreme svaki naručitelj dobiva fotografiju svojeg dovršenog platna na potvrdu. Budući da je sve rađeno ručno, svaka je ručno slikana kopija svoja i dva primjerka nikada nisu posve jednaka.
Koja dimenzija za koji zid?
Ako ne znate koju: 97 x 106 cm. Ta je mjera ujedno najbliža izvorniku, koji mjeri 96,6 x 106 cm, pa je omjer stranica kod nje gotovo jednak kao kod originala. Platno je gotovo kvadratno, što je za zid zahvalan oblik: dobro stoji iznad komode, iznad kreveta ili na užem zidu, gdje bi ležeća slika djelovala pretjerano. Mjere 50 x 55 i 60 x 70 cm idu iznad radnog stola ili u hodnik. Mjere 70 x 80 i 80 x 90 cm su za spavaću sobu ili manji dnevni boravak. Mjera 97 x 106 cm prirodna je slika za dnevni boravak iznad kauča, a 110 x 120 cm za veći zid. Najveće mjere 130 x 140 i 150 x 170 cm su za otvorene stambene prostore, predvorja i stubišta. Budući da je boja ovdje jaka i nemiješana, slici treba oko sebe malo mirnog zida.
Dimenzije po mjeri, podokvir i okvir
Ako nijedna od osam dimenzija ne odgovara vašem zidu, djelo slikamo po vašim mjerama; to je naša slika po mjeri. Kao i sve naše slike na platnu, i ovaj primjerak isporučujemo napet na drveni podokvir i spreman za vješanje. Za okvir upotrijebite našu 3D aplikaciju: na ovom motivu prikazuje svaki naš profil okvira, da možete usporediti zlatni, srebrni, crni, bijeli i prirodno drvo prije nego što odlučite – aplikacija je namijenjena isključivo izboru okvira. Uz ovako zasićene boje obično bolje djeluje uzak i miran profil nego širok i ukrašen.
Dostava i jamstvo
Svaki primjerak nastaje po narudžbi u našem atelijeru, pa računajte na 15 do 45 dana, ovisno o odabranoj mjeri. Šaljemo ga napetog i zaštićenog za prijevoz, uokvirenog ako ste okvir odabrali, po Hrvatskoj i EU bez carine. Prije otpreme dobivate fotografiju dovršenog rada na potvrdu, a za svaku narudžbu vrijedi naš pravilnik o povratu. Cijelu ponudu naći ćete u galeriji Vasilij Kandinski, a slikarev put opisuje naš članak o Vasiliju Kandinskom. Srodna djela iz iste ponude su Nekoliko krugova, Prevladavajuća krivulja i Kompozicija VII.
Često postavljana pitanja
Gdje je izvornik?
U Solomon R. Guggenheim Museum u New Yorku, kao dio osnivačke zbirke, pod inventarnim brojem 41.505.
Koliko je izvornik velik?
Mjeri 96,6 cm u širinu i 106 cm u visinu; naša mjera 97 x 106 cm dakle je gotovo jednaka.
Kada je slika nastala?
Godine 1908. i 1909., u vrijeme kad je Kandinski slikao u Murnauu i Münchenu.
Što je prikazano na slici?
Plava planina na sredini, žuto stablo lijevo, crvene i grimizne krošnje desno, a u prednjem planu tri konjanika i nekoliko stojećih likova.
Je li ovo tisak?
Ne. Ovo je reprodukcija slike, ručno slikana uljem na platnu; potezi kista se vide i opipaju.
Koju dimenziju odabrati?
Za dnevni boravak 97 x 106 cm, što je ujedno mjera izvornika; za doista velike zidove 150 x 170 cm, a za ostale zidove pogledajte vodič po dimenzijama gore.
Mogu li dobiti mjeru koje nema na popisu?
Da, slikamo po mjeri i pritom zadržavamo omjer stranica motiva.
Kako se isporučuje?
Napeto na podokvir i uokvireno ako ste tako odabrali, za 15 do 45 dana nakon što potvrdite fotografiju dovršenog rada.
O čemu slika govori ukratko?
O prijelazu: prizor s planinom, stablima i konjanicima koji boja polako odvodi od prirode.
Je li original na prodaju i koliko vrijedi?
Nije. Dio je javne zbirke Guggenheimova muzeja i nije na prodaju, pa o njegovoj vrijednosti ne nagađamo.
Je li slika prikladna za poklon?
Da, za ljubitelja moderne umjetnosti to je promišljen izbor. Ako izbor želite prepustiti obdarenome, dostupan je poklon bon.
- Motiv: plava istočkana planina između žutog i crvenog stabla, dolje tri konjanika
- Izvornik: Solomon R. Guggenheim Museum, New York, inv. br. 41.505, 1908.–1909., 96,6 x 106 cm
- Naša izvedba: ručno slikano ulje na platnu, osam dimenzija od 50 x 55 do 150 x 170 cm, napeto i po želji uokvireno
- Zanimljivost: ime skupine Plavi jahač nastalo je jer su Kandinski i Marc obojica voljeli plavo – on plave jahače, Marc plave konje
