Opis
Plava planina slika je Vasilija Kandinskog iz 1908.–1909.: plava, tamnim točkama posuta planina stoji na sredini platna, uz nju žuto i crveno stablo, a preko prednjeg plana jašu tri konjanika. Čuva je Solomon R. Guggenheim Museum u New Yorku. Kod nas nastaje kao ručno slikana reprodukcija u ulju na platnu, u osam dimenzija ili po vašoj mjeri, a prije otpreme dobivate fotografiju dovršenog rada na potvrdu.
| Naslov: | Plava planina |
| Drugi naslovi: | Der blaue Berg · The Blue Mountain · La montagna blu |
| Slikar: | Vasilij Kandinski (1866.–1944.) |
| Godina nastanka: | 1908.–1909. |
| Izvorna veličina: | 96,6 cm x 106 cm |
| Izvorna tehnika: | Ulje na platnu |
| Stil slikanja: | Ekspresionizam |
| Nalazi se: | Solomon R. Guggenheim Museum, New York (inv. br. 41.505) |
| Naša reprodukcija: | ručno slikano ulje na platnu, 8 dimenzija od 50 x 55 cm do 150 x 170 cm, po mjeri na zahtjev |
Plava planina – Vasilij Kandinski
Ima li na slici išta prepoznatljivo?
Ima, i upravo je to razlikuje od kasnijih Kandinskijevih platna. Na sredini stoji planina, lijevo i desno stabla, a u prednjem planu konjanici i nekoliko stojećih likova. Sve se to može imenovati, iako nije naslikano onako kako bi izgledalo u prirodi: planina je plava, stablo lijevo je žuto, krošnje desno crvene su i grimizne, a konji bijeli, žuti i narančasti. Boje nisu opisne nego birane. Slika, dakle, još ima prizor, ali je taj prizor već prepušten boji – i upravo je u tome njezino mjesto na slikarevu putu.
Što je na platnu?
Platno je uspravno i gotovo kvadratno. Sredinu zauzima široka plava planina zaobljena vrha, posuta kratkim tamnim točkama koje površini daju treperenje. Lijevo stoji visoko žuto stablo, jednako gusto istočkano tamnim mrljama, a desno dvije krošnje u crvenoj, ružičastoj i grimiznoj boji, koje se dodiruju i prema dolje prelijevaju u narančastu. Između žutog stabla i planine diže se svijetao pojas – bijel, krem i blago ružičast – koji djeluje kao druga, blijeda planina iza plave. Preko donje trećine jašu tri konjanika: lijevo narančastocrveni konj pognute glave, na sredini blijedo žut konj, desno svijetli konj koji se propinje; jahači su naslikani u bijeloj, žutoj, ružičastoj i crvenoj boji i nemaju lica. U donjem lijevom kutu stoje dva lika u crvenom i zelenom, a u donjem desnom još jedan. Potezi su kratki i vidljivi, boje nanesene jedna uz drugu a ne miješane na platnu, pa cijela površina treperi.
Zašto se slika zove Plava planina?
Zato što je planina plava i zato što je plavetnilo ovdje izbor, a ne opis. Planina u prirodi nije plava; Kandinski ju je naslikao plavom jer je boju upotrebljavao kao sredstvo, a ne kao izvještaj o onome što je vidio. Naslov, dakle, kaže što je na platnu najvažnije: ne planina kao mjesto nego planina kao velika plava ploha oko koje je raspoređeno sve ostalo. Isto vrijedi za njemački naslov Der blaue Berg i engleski The Blue Mountain – sva tri imenuju boju prije predmeta.
Što znače konjanici?
Ovdje ne nagađamo nego navodimo muzej koji sliku čuva. Prema zapisu Guggenheimova muzeja motiv konja i jahača bio je kod Kandinskog znak njegove borbe protiv ustaljenih likovnih mjerila i njegove zamisli o duhovnijoj budućnosti koju bi donijela umjetnost. Jahač se kod njega pojavljuje u različitim likovima – kao bajkovita figura, kao srednjovjekovni vitez i kao sveti Juraj, koji spašava ljude od zla. Muzej uz to objašnjava da se oko 1909. njegovo slikarstvo brzo priklanjalo apstraktnom i ekspresivnom, a građa se selila od prizora iz prirode prema apokaliptičnim pripovijestima: do 1910. mnoga su se njegova platna oslanjala na Otkrivenje, a jahač je počeo značiti apokaliptične jahače. Tako stoji u muzejevu vlastitom gradivu o Kandinskom, iz kojega ovdje prenosimo: gradivo Guggenheimova muzeja.
Zašto je ova slika važna?
Zato što stoji točno na prijelazu. Prije nje Kandinski je slikao prizore, poslije nje slikat će odnose boja i oblika bez predmeta. Plava planina ima još oboje odjednom: prizor koji se može pročitati i boje koje se od tog prizora već odvajaju; apstraktna slika to još nije, ali je već na putu prema njoj. Godine 1911. s Franzom Marcom osnovao je skupinu Der Blaue Reiter – Plavi jahač –, a ime je nastalo, kako je sam poslije rekao, jer su obojica voljeli plavo, Marc plave konje a on plave jahače. Plavi jahač i plava planina tako su dio iste misli. Djelo je danas u njujorškom Solomon R. Guggenheim Museum, koji ga je dobio na dar kao dio osnivačke zbirke.
Kako nastaje naša ručno slikana verzija?
Ovo je umjetnička slika koja nastaje kistom i uljanim bojama, a ne pisačem. Slikar radi prema predlošku u visokoj razlučivosti i gradi površinu u slojevima. Kod ovog motiva najteže je upravo ono što izgleda najjednostavnije: gusto istočkane plohe. Točke na plavoj planini, na žutom stablu i u crvenim krošnjama nisu uzorak nego pojedinačni potezi različite veličine i smjera, i ako ih slikar nanese ujednačeno, površina se ukoči. Zato ih postavlja neujednačeno, kao i na izvorniku. Uljana slika taj odnos drži i nakon mnogo godina jer boja ne blijedi kao tisak. Prije otpreme svaki naručitelj dobiva fotografiju svojeg dovršenog platna na potvrdu. Budući da je sve rađeno ručno, svaka je ručno slikana kopija svoja i dva primjerka nikada nisu posve jednaka.
Koja dimenzija za koji zid?
Ako ne znate koju: 97 x 106 cm. Ta je mjera ujedno najbliža izvorniku, koji mjeri 96,6 x 106 cm, pa je omjer stranica kod nje gotovo jednak kao kod originala. Platno je gotovo kvadratno, što je za zid zahvalan oblik: dobro stoji iznad komode, iznad kreveta ili na užem zidu, gdje bi ležeća slika djelovala pretjerano. Mjere 50 x 55 i 60 x 70 cm idu iznad radnog stola ili u hodnik. Mjere 70 x 80 i 80 x 90 cm su za spavaću sobu ili manji dnevni boravak. Mjera 97 x 106 cm prirodna je slika za dnevni boravak iznad kauča, a 110 x 120 cm za veći zid. Najveće mjere 130 x 140 i 150 x 170 cm su za otvorene stambene prostore, predvorja i stubišta. Budući da je boja ovdje jaka i nemiješana, slici treba oko sebe malo mirnog zida.
Dimenzije po mjeri, podokvir i okvir
Ako nijedna od osam dimenzija ne odgovara vašem zidu, djelo slikamo po vašim mjerama; to je naša slika po mjeri. Kao i sve naše slike na platnu, i ovaj primjerak isporučujemo napet na drveni podokvir i spreman za vješanje. Za okvir upotrijebite našu 3D aplikaciju: na ovom motivu prikazuje svaki naš profil okvira, da možete usporediti zlatni, srebrni, crni, bijeli i prirodno drvo prije nego što odlučite – aplikacija je namijenjena isključivo izboru okvira. Uz ovako zasićene boje obično bolje djeluje uzak i miran profil nego širok i ukrašen.
Dostava i jamstvo
Svaki primjerak nastaje po narudžbi u našem atelijeru, pa računajte na 15 do 45 dana, ovisno o odabranoj mjeri. Šaljemo ga napetog i zaštićenog za prijevoz, uokvirenog ako ste okvir odabrali, po Hrvatskoj i EU bez carine. Prije otpreme dobivate fotografiju dovršenog rada na potvrdu, a za svaku narudžbu vrijedi naš pravilnik o povratu. Cijelu ponudu naći ćete u galeriji Vasilij Kandinski, a slikarev put opisuje naš članak o Vasiliju Kandinskom. Srodna djela iz iste ponude su Nekoliko krugova, Prevladavajuća krivulja i Kompozicija VII.
Često postavljana pitanja
Gdje je izvornik?
U Solomon R. Guggenheim Museum u New Yorku, kao dio osnivačke zbirke, pod inventarnim brojem 41.505.
Koliko je izvornik velik?
Mjeri 96,6 cm u širinu i 106 cm u visinu; naša mjera 97 x 106 cm dakle je gotovo jednaka.
Kada je slika nastala?
Godine 1908. i 1909., u vrijeme kad je Kandinski slikao u Murnauu i Münchenu.
Što je prikazano na slici?
Plava planina na sredini, žuto stablo lijevo, crvene i grimizne krošnje desno, a u prednjem planu tri konjanika i nekoliko stojećih likova.
Je li ovo tisak?
Ne. Ovo je reprodukcija slike, ručno slikana uljem na platnu; potezi kista se vide i opipaju.
Koju dimenziju odabrati?
Za dnevni boravak 97 x 106 cm, što je ujedno mjera izvornika; za doista velike zidove 150 x 170 cm, a za ostale zidove pogledajte vodič po dimenzijama gore.
Mogu li dobiti mjeru koje nema na popisu?
Da, slikamo po mjeri i pritom zadržavamo omjer stranica motiva.
Kako se isporučuje?
Napeto na podokvir i uokvireno ako ste tako odabrali, za 15 do 45 dana nakon što potvrdite fotografiju dovršenog rada.
O čemu slika govori ukratko?
O prijelazu: prizor s planinom, stablima i konjanicima koji boja polako odvodi od prirode.
Je li original na prodaju i koliko vrijedi?
Nije. Dio je javne zbirke Guggenheimova muzeja i nije na prodaju, pa o njegovoj vrijednosti ne nagađamo.
Je li slika prikladna za poklon?
Da, za ljubitelja moderne umjetnosti to je promišljen izbor. Ako izbor želite prepustiti obdarenome, dostupan je poklon bon.
- Motiv: plava istočkana planina između žutog i crvenog stabla, dolje tri konjanika
- Izvornik: Solomon R. Guggenheim Museum, New York, inv. br. 41.505, 1908.–1909., 96,6 x 106 cm
- Naša izvedba: ručno slikano ulje na platnu, osam dimenzija od 50 x 55 do 150 x 170 cm, napeto i po želji uokvireno
- Zanimljivost: ime skupine Plavi jahač nastalo je jer su Kandinski i Marc obojica voljeli plavo – on plave jahače, Marc plave konje









































