Opis
Crna mreža slika je Vasilija Kandinskog iz 1922. godine: gotovo kvadratno platno na kojemu usred obojenih ploha, krugova i trokuta leži ukoso postavljena crna mreža s bijelim poljima, a ispod nje velik tamni vinskocrveni disk. Izvornik pripada zbirci Centra Pompidou u Parizu, a od 1986. nalazi se u pohrani u Musée d’arts de Nantes. Kod nas nastaje kao ručno slikana reprodukcija uljem na platnu, u osam dimenzija ili po vašoj mjeri, a prije otpreme dobivate fotografiju dovršenog djela na potvrdu.
| Naslov: | Crna mreža |
| Drugi naslovi: | Schwarzer Raster · Trame noire · Black Grid |
| Slikar: | Vasilij Kandinski (1866.–1944.) |
| Godina nastanka: | 1922. |
| Izvorna veličina: | 106 cm x 96 cm |
| Izvorna tehnika: | Ulje na platnu |
| Stil slikanja: | Apstraktna umjetnost |
| Nalazi se: | Centre Pompidou, Pariz, u pohrani u Musée d’arts de Nantes (inv. br. AM 81-65-44) |
| Naša reprodukcija: | ručno slikano ulje na platnu, 8 dimenzija od 50 x 40 cm do 150 x 140 cm, po mjeri na zahtjev |
Crna mreža – Vasilij Kandinski
Što je crna mreža?
Središnji znak slike, po kojemu je dobila ime. Muzej je vodi pod njemačkim naslovom Schwarzer Raster i francuskim Trame noire; oba znače crnu mrežu ili raster. Riječ je o gustoj rešetki debelih crnih prečki između kojih se u redovima otvaraju mala bijela pravokutna polja. Mreža nije postavljena vodoravno nego je zakrenuta, kao da ju je netko odložio postrance, i prekriva gornji lijevi dio velikoga tamnog vinskocrvenog diska. Ona je najpravilniji oblik na platnu: sve oko nje obojeno je, zaobljeno ili šiljato, a ona ostaje crno-bijela.
Što je na platnu?
Platno je gotovo kvadratno, tek malo šire nego što je visoko. Gornji lijevi kut ispunjava ružičasti trokut s blijedim bjelkastim oblakom. Od gornjeg ruba prema donjoj sredini dijagonalno se spušta širok blijedožuti pojas, a desno od njega otvara se plavozelena podloga. Dolje lijevo leži duboko plavo polje: uz lijevi rub u njemu se vijugaju tri bijela zavijena oblika, niže plutaju dva mala bijela izdužena oblika s ružičastim i zelenim trokutima, a u samom kutu su žuti krug i monogram. U sredini leži ukošena crna mreža s bijelim poljima. Na disku ispod nje su žute okomite letvice, zelena ploha, svijetloplavi paralelogram, crveni luk uz donji rub, tanka bijela izlomljena crta i dugi tamnozeleni šiljak koji pokazuje udesno. Iznad sredine stoje crveni trokut s vrhom prema dolje, mali žuti pravokutnik i kosa bijela letvica, a više tamnoplavi oval i ružičasti oval sa žutim rubom. Gore desno su žuti krug i sivi polukrug preko kojega prolazi tanka crna crta, a od sredine udesno pruža se dugi crni luk. Uz desni rub teče širok smeđi i ljubičasti pojas iz kojega se ulijevo izvijaju dvije bijele zakrivljene crte i završavaju kod crnog stošca s vrhom prema dolje. Lijevo od mreže križaju se tanke crne crte s malom crnom vijugom, a oko njih su zeleni trokut, sitni pastelni krugovi i crni trokut.
Gdje je slika nastala?
U Weimaru, 1922. Tako stoji u muzejskom zapisu: slika je naslikana u Weimaru i datirana dolje lijevo monogramom i godinom, VK 22. Muzej u pratećem tekstu navodi da je Kandinski nakon rata napustio Moskvu, stigao u Berlin i u lipnju 1922. počeo predavati na Bauhausu u Weimaru. Crna mreža nastala je dakle iste godine kada je došao u tu školu.
Zašto je slika tako geometrijska?
Zato što se tih godina promijenio njegov jezik. Muzej opisuje da se Kandinski između 1922. i 1923. udaljio od lirskog lebdenja slobodnih linija i manirističkih oblika svojih ranih godina te se okrenuo geometrijskijem svijetu. Na manjim slikama i akvarelima toga vremena, prema riječima muzeja, prevladavaju trokut i krug, crte su odlučne i ravne, a plohe boje manje šarene i bez debelih nanosa boje. Muzej tu korjenitu promjenu povezuje s utjecajem ruskih konstruktivista, čijim je kritikama Kandinski često bio izložen – u godinama kada se povukao u Rusiju, a zatim u Sovjetski Savez, ali i na skupnim izložbama u Njemačkoj 1923.
Zašto je ova slika važna?
Zato što pripada trenutku u kojem je Kandinski na Bauhausu prihvatio novi jezik. Muzej navodi da je na Bauhausu naslikao Crnu mrežu – u katalogu njegovih djela upisana je pod brojem 687 – te ondje izradio i makete panoa za izložbu Juryfrei, koje su danas u pohrani u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Strasbourgu; nova usmjerenost škole, prema riječima muzeja, tražila je upravo taj novi, univerzalni jezik. Kao apstraktna slika nema motiva koji bi trebalo prepoznati: na njoj su boje, crte i oblici u međusobnim odnosima. Isti muzej čuva i Gelb-Rot-Blau, naslikanu tri godine kasnije na Bauhausu, koju kod nas slikamo kao Žuto Crveno Plavo.
Kako nastaje naša ručno slikana verzija?
Slikar radi prema predlošku visoke razlučivosti i sliku gradi u slojevima, kistom i uljanim bojama. Kod ovog motiva presudna je preciznost: mreža mora ostati pravilna, prečke jednako debele, bijela polja čista, inače se red platna raspada. Plohe boje nanosimo glatko i bez debelih nanosa, kako muzej opisuje slike iz tih godina. Uljana slika zadržava boje dugi niz godina, jer ulje ne blijedi kao tisak. Fotografija ovog djela iz našeg atelijera još nemamo, pa ih na ovoj stranici nema; kada naslikamo sljedeći primjerak, fotografirat ćemo ga i snimke ćemo objaviti ovdje. Budući da svaka reprodukcija slike nastaje zasebno, dva se primjerka nikada ne podudaraju do u tančine; podudaraju se motiv, omjeri i raspon boja.
Koja dimenzija za koji zid?
Mjera 106 x 96 cm točno je veličina izvornika. Kao slika za dnevni boravak najbolje djeluje u mjeri 106 x 96 ili 130 x 120 cm, gdje se mreža i disk dobro vide i s nekoliko metara. Mjere 50 x 40 i 60 x 50 cm prikladne su za radni stol ili hodnik, 70 x 60 i 80 x 70 cm za spavaću sobu, a 90 x 80 cm za manji dnevni boravak. Najveća mjera, 150 x 140 cm, namijenjena je velikim zidovima u otvorenim prostorima i na stubištima.
Dimenzije po mjeri, podokvir i okvir
Ako nijedna od osam mjera ne odgovara vašem zidu, sliku slikamo po vašim mjerama; to je naša slika po mjeri, uz koju kažemo i gdje se motiv pri promijenjenom omjeru obrezuje. Svako platno napinjemo na drveni podokvir. Okvir nije obavezan i nije uključen u osnovnu cijenu.
Dostava i jamstvo
Budući da se sve slike na platnu kod nas slikaju tek nakon narudžbe, u našem atelijeru u Sloveniji, računajte na 15 do 45 dana, ovisno o odabranoj mjeri. Šaljemo ih zaštićene, osigurane i s praćenjem, po Hrvatskoj i EU bez carine. Ako po primitku nešto nije u redu, javite se i riješit ćemo. Sva djela Kandinskog kod nas okuplja galerija Vasilij Kandinski, a slikara predstavlja članak o Vasiliju Kandinskom. Iz bauhausovskih godina kod nas su još Poprečne linije i Nekoliko krugova, a za usporedbu s ranijim razdobljem tu je Kompozicija VII iz 1913.
Često postavljana pitanja
Gdje je izvornik?
Pripada zbirci Musée national d’art moderne u Centru Pompidou u Parizu, pod inventarnim brojem AM 81-65-44; muzeju ga je 1981. oporučno ostavila slikareva udovica Nina Kandinski. Od 2. prosinca 1986. u pohrani je u Musée d’arts de Nantes, pa se nalazi u Nantesu, a ne u Parizu. Muzejski zapis nalazi se na stranici Centra Pompidou, ali bez fotografije djela.
Koliko je izvornik velik?
Mjeri 106 x 96 cm. Mi najprije navodimo širinu; muzej na prvo mjesto stavlja visinu, 96 x 106 cm. Naša mjera 106 x 96 cm stoga je točno veličina izvornika.
Kada je slika nastala?
1922. u Weimaru, u prvoj godini u kojoj je Kandinski predavao na Bauhausu. Monogram i godina, VK 22, nalaze se dolje lijevo.
Što je prikazano na slici?
Ništa predmetno: crna mreža na vinskocrvenom disku, a oko nje trokuti, krugovi i crte.
Je li ovo tisak?
Nije. Ovo je umjetnička slika, ručno naslikana uljem na platnu; potezi kista vide se pod kosim svjetlom i mogu se opipati.
Koju dimenziju odabrati?
Ako želite sliku u veličini izvornika, odaberite 106 x 96 cm. Za dnevni boravak dobre su i 90 x 80 i 130 x 120 cm, za radni stol ili hodnik 50 x 40 ili 60 x 50 cm. Prije odluke zalijepite na zid papir odabrane mjere i ostavite ga ondje jedan dan.
Mogu li dobiti mjeru koje nema na popisu?
Da. Slikamo i mjere izvan ljestvice, u omjeru koji vaš zid traži; pritom kažemo gdje se motiv obrezuje.
Kako se isporučuje?
Osigurano i s praćenjem, po Hrvatskoj i EU bez carine. Prije otpreme dobivate fotografiju dovršene slike na potvrdu.
Što je Kandinski predavao na Bauhausu?
Prema navodima muzeja privremeno je vodio radionicu zidnog slikarstva i predavao teoriju boja. Kao polazište uzeo je tri osnovne boje – crvenu, žutu i plavu – i tri osnovna oblika: krug, trokut i kvadrat.
Je li original na prodaju i koliko vrijedi?
Nije na prodaju i nema tržišnu cijenu. Nalazi se u javnoj muzejskoj zbirci i ondje ostaje; ono što nudimo jest ručno slikana kopija, a ne izvornik, i to dvoje nikada ne miješamo.
Je li slika prikladna za poklon?
Jest, osobito za nekoga tko voli red i boju u isti mah. Ako niste sigurni u motiv ili mjeru, na raspolaganju je poklon bon, a odluku prepustite darovanoj osobi.
- Motiv: ukošena crna mreža s bijelim poljima na tamnom vinskocrvenom disku, oko nje trokuti, krugovi i lukovi
- Izvornik: Centre Pompidou, Pariz, inv. br. AM 81-65-44, 1922., 106 x 96 cm, ostavština Nine Kandinski 1981., od 1986. u pohrani u Nantesu
- Naša izvedba: ručno slikano ulje na platnu, osam dimenzija od 50 x 40 do 150 x 140 cm, napeto i po želji uokvireno
- Zanimljivost: muzejski zapis nema fotografije djela; slika je nastala u Weimaru one godine kada je Kandinski počeo predavati na Bauhausu









































