Opis
Mrtvi Krist s anđelima velika je religiozna slika koju je Édouard Manet naslikao 1864.: blijedo Kristovo tijelo u bijelom pokrovu sjedi oslonjeno na stijenu, glava mu je klonula unatrag, a straga ga pridržavaju dva anđela, jedan u crvenom, drugi u narančastom ruhu. Original je ulje na platnu dimenzija 179,4 x 149,9 cm (visina x širina), a čuva ga The Metropolitan Museum of Art u New Yorku. Naš ga slikar ručno slika uljem na platnu, u 8 uspravnih veličina od 36 x 43 do 160 x 190 cm ili po mjeri. Fotografiju gotovog Krista s anđelima šaljemo vam prije nego što sliku zapakiramo.
| Naslov: | Mrtvi Krist s anđelima |
| Drugi naslovi: | Le Christ mort et les anges (francuski naslov) · The Dead Christ with Angels (engleski naslov) |
| Slikar: | Édouard Manet (1832–1883) |
| Godina nastanka: | 1864. |
| Izvorna veličina: | 179,4 cm x 149,9 cm (visina x širina) |
| Izvorna tehnika: | Ulje na platnu |
| Stil slikanja: | Realizam i impresionizam |
| Nalazi se: | The Metropolitan Museum of Art, New York, SAD |
| Naša reprodukcija: | Ručno slikano uljem na platnu, 8 mjera ili po narudžbi |
Mrtvi Krist s anđelima – Édouard Manet
Što prikazuje slika Mrtvi Krist s anđelima?
U središtu platna sjedi mrtvi Krist, oslonjen na stijenu u tamnoj grobnoj špilji. Oko bokova omotano mu je bijelo platno, a širok bijeli pokrov pod njim pada u velikim naborima sve do tla. Glava mu je klonula unatrag i malo u stranu, a oko kose jedva primjetno svijetli tanka zlatna aureola. Ruke mirno leže uz koljena.
Iza njega kleči anđeo u narančastožutom ruhu, s duboko plavim krilima. Rukom mu pridržava glavu i rame te tiho, tužno gleda prema dolje. Slijeva je drugi anđeo u tamnocrvenom ruhu, s tamnim, sivkastim krilima; glavu je naslonio na dlan i oborio pogled.
Dolje je golo, sivo tlo. Desno leže dva veća kamena, na jednome je ispisano poglavlje Ivanova evanđelja, a među njima vijuga mala zmija. Dolje lijevo vidi se nekoliko školjki i sitnog kamenja, a uz sam rub Manetov potpis.
Koji je prizor iz evanđelja Manet odabrao?
Slika polazi od Ivanova evanđelja, dvadesetog poglavlja i dvanaestog retka: Marija Magdalena ulazi u grob i ugleda dva anđela, no Isusova tijela ondje više nema. Manet je priču preokrenuo. Kod njega je tijelo još uvijek prisutno, a anđeli uz njega tuguju.
Ni boje se ne slažu s tekstom. Evanđelje opisuje anđele u bijelom, a Manet im je dao žarko crveno i narančasto ruho. Vladimir Gurewich smatra da je tako htio pojačati dramatičnost prizora.
Natpis na kamenu navodi poglavlje evanđelja, ali o retku se stručnjaci ne slažu. Malo slovo v napisano je tako da ga se može čitati kao rimski broj pet ili kao kraticu francuske riječi vers (redak), pa slika prikazuje ili retke od petog do dvanaestog ili samo dvanaesti.
Sliku se često povezuje s knjigom Vie de Jésus Ernesta Renana, objavljenom 1863. godine. Renan u njoj niječe uskrsnuće, a upravo je taj redak bio srž njegova dokaza. Anđele koji tuguju umjesto da radosno navješćuju uskrsnuće neki tumače kao trag tog utjecaja.
Zašto je slika izazvala toliko pitanja?
Édouard Manet (1832.–1883.) bio je jedan od prvih slikara devetnaestog stoljeća koji su slikali suvremeni život i smatra se ključnom figurom na prijelazu iz realizma u impresionizam. Religiozne prizore slikao je tek rijetko.
Povjesničar umjetnosti John Hunisak pretpostavlja da je Manet na Salonu 1864. godine možda htio izložiti religiozno djelo jer su njegove suvremene teme naišle na otpor. Tradicionalna priča sa suvremenim zaokretom trebala je zadovoljiti i pristaše i kritičare.
Ishod je bio drukčiji, jer su kritičari, a i mnogi Manetovi pobornici, ostali zbunjeni. Jarko obojeni anđeli stoje pred neutralnom pozadinom, nisu međusobno poravnani, a pokrov je mjestimice naslikan stvarno, drugdje gotovo apstraktno. Zamućene ruke i stopala nose pokret tipičan za Manetov kist.
Ranu u Kristovu boku Manet je smjestio na pogrešnu stranu tijela i to primijetio tek nakon što je sliku predao Salonu. Neki su u tome vidjeli zrcalnu sliku, no izvori kažu da je pogreška bila nenamjerna, pa je takvo tumačenje samo nagađanje. Više o djelu donosi članak na engleskoj Wikipediji, pisan na engleskom.
Gdje se original nalazi danas?
Original, ulje na platnu dimenzija 179,4 x 149,9 cm (visina x širina), čuva The Metropolitan Museum of Art u New Yorku pod inventarnim brojem 29.100.51.
Publika ga je prvi put vidjela na pariškom Salonu 1864. godine. Godine 1866. ili 1867. Manet je prema njemu izradio i bakropis s akvatintom, čije otiske danas čuvaju brojne zbirke, među njima Art Institute of Chicago i Cleveland Museum of Art.
Mrtvi Krist s anđelima ili neka druga Manetova slika?
Ovo je umjetnička slika za one koji traže ozbiljno, sabrano djelo: za mirnu radnu sobu, kutak za čitanje, kućnu kapelicu ili kolekcionarski zid s religioznim motivima. Recimo otvoreno da je riječ o svečanoj slici o tugovanju, a ne o vedrom ukrasu.
Iz istih godina potječe slika Vaza s božurima, ružičasti, bijeli i tamnocrveni božuri u visokoj porculanskoj vazi. Manetova prva mrtva priroda je slika Kamenice, s otvorenim kamenicama na pladnju, prerezanim limunom i vrčićem maslaca. Kućni mir donose i slika Gospođa Manet za klavirom, na kojoj slikarova supruga Suzanne svira, te slika Žena koja čita, mlada žena u pariškoj kavani s ilustriranim novinama u rukama.
Portreti, mrtve prirode i pariški prizori: sve slike Édouarda Maneta koje slikamo za vas čekaju na stranici Édouard Manet.
Kako ručno slikamo Mrtvog Krista s anđelima?
Manetov original velika je uljana slika na platnu, visoka gotovo 180 cm. Naša je inačica ručno slikana reprodukcija na novom platnu, koju slikar uljem na platnu podiže sloj po sloj, u veličini po vašem izboru.
Najprije ocrta obris tijela, stijene i obaju anđela, jer sjedeći lik mora čvrsto stajati u sredini. Zatim nanosi tamnu špilju i sivkasto tlo, a nakon toga blijedu kožu, koju Manet modelira hladnim sivim i toplim žućkastim tonovima.
Pokrov dobiva široke bijele poteze, a plava krila brze, pernate zamahe. Zamućene ruke i stopala ne izoštravamo, jer je upravo ta mekoća dio Manetova rukopisa.
Koju veličinu odabrati za koji zid?
Ukratko: 36 x 43 ili 46 x 55 cm za kutak za čitanje ili kućnu kapelicu, 54 x 65 i 68 x 85 cm za radnu sobu, 90 x 103 i 100 x 120 cm iznad komode ili u hodnik, a 127 x 150 i 160 x 190 cm za visok zid ili zbirku.
Sliku slikamo u 8 uspravnih veličina (širina x visina): 36 x 43, 46 x 55, 54 x 65, 68 x 85, 90 x 103, 100 x 120, 127 x 150 i 160 x 190 cm. Original mjeri 149,9 x 179,4 cm (širina x visina), pa je svih sedam veličina do 127 x 150 cm manje od njega, a tek najveća, 160 x 190 cm, doseže ga i u obje mjere neznatno nadmašuje.
Kao slika za dnevni boravak prikladna je samo ako ondje želite tih i ozbiljan naglasak, primjerice u veličini 100 x 120 cm na mirnom zidu bez drugih slika.
Mogu li dobiti drugu veličinu ili okvir?
Možete. Ako zid traži drukčiji omjer, Krista i oba anđela ostavljamo cijele, a prilagođavamo tamni rub špilje i tlo, kako bi reprodukcija slike ostala uravnotežena. Pošaljite nam mjeru za svoj zid, a mi vam javljamo cijenu i rok izrade.
Ovo uspravno platno šaljemo smotano, napeto na podokvir ili već uokvireno. Napinjanje i uokvirivanje preuzima naša radionica u Sloveniji, koja slike na platnu brižno priprema za prijevoz. Letvicu za ovu religioznu sliku birate u našoj 3D aplikaciji, koja služi samo izboru okvira, a pregled slike na vašem vlastitom zidu posebna je usluga.
Pozlaćena letvica ponavlja zlatnu aureolu oko Kristove glave, a tamna drvena produbljuje sjenu špilje.
Kada slika stiže i kako je šaljemo?
Slikar se špilje, tijela i anđela prihvaća odmah nakon vaše potvrde, a za otpremu je slika gotova za 15 do 45 radnih dana. Prije pakiranja šaljemo vam fotografiju i po vašoj želji radimo ispravke.
Paket s Kristom i anđelima putuje u Hrvatsku i druge zemlje EU bez carine, a za narudžbu vrijede naša pravila o povratu.
Kao poklon ovo je promišljen izbor za vjernika, kolekcionara religiozne umjetnosti ili ljubitelja Maneta, primjerice za Uskrs. Ako ne znate na koji će zid doći, poklon-bon sigurniji je put, jer veličinu tada bira sam obdareni.
Često postavljana pitanja
Gdje mogu vidjeti original?
U muzeju The Metropolitan Museum of Art u New Yorku, pod inventarnim brojem 29.100.51.
Koga pridržavaju anđeli?
Mrtvog Krista, koji sjedi na bijelom pokrovu u grobnoj špilji dok anđeli uz njega tuguju.
Je li ovo tisak?
Nije. Svaki nabor pokrova i svako pero na krilima djelo su kista, jer je ovo ručno slikana kopija uljem na platnu.
Koliki je original?
Mjeri 179,4 x 149,9 cm (visina x širina); naša najveća veličina, 160 x 190 cm, neznatno je veća.
Mogu li Krista s anđelima naručiti u veličini koje nema na popisu?
Naravno. Pošaljite nam širinu i visinu svog zida, a mi pripremamo ponudu s cijenom i rokom.
Koliko traje izrada?
Od 15 do 45 radnih dana, a prije slanja dobivate i fotografiju dovršene slike.
Je li za spavaću sobu, ili radije za poklon?
Za spavaću sobu je preozbiljna. Bolje živi u radnoj sobi ili kućnoj kapelici, a kao poklon razveseli vjernika ili kolekcionara.
Što znači natpis na kamenu?
Navodi dvadeseto poglavlje Ivanova evanđelja; redak se može čitati kao peti ili dvanaesti.
- Motiv: mrtvi Krist na bijelom pokrovu, kojega u tamnoj špilji pridržavaju anđeli u crvenom i narančastom.
- Original: ulje na platnu, 1864., 179,4 x 149,9 cm, The Metropolitan Museum of Art, New York.
- Naša slika: ručno slikano uljem na platnu, 8 veličina od 36 x 43 do 160 x 190 cm ili po mjeri.
- Dobro je znati: rijetka Manetova religiozna slika, prvi put izložena na pariškom Salonu 1864. godine.









































