Vasilij Kandinski – U sivom

U sivom slika je Vasilija Kandinskog iz 1919. godine: široko platno na kojem po prigušeno sivoj podlozi plutaju sitni organski oblici, šareni lukovi i oštri znakovi, a gore lijevo je crni luk iznad crvenog kruga. Izvornik čuva Centre Pompidou u Parizu, a do 14. veljače 2027. posuđen je izložbi Kandinski u Palazzu Bonaparte u Rimu. Kod nas nastaje kao ručno slikana reprodukcija uljem na platnu, u osam dimenzija ili po vašoj mjeri, a prije otpreme dobivate fotografiju dovršenog djela na potvrdu.

U sivom – Vasilij Kandinski

Što je na slici?

Cijela podloga je prigušeno siva, a po njoj se gužvaju oblici bez jasnog središta. U gornjem lijevom kutu je crveni krug, preko njega se pruža debeli crni luk, a uz njega iz kuta teče tirkizna traka. Lijevo od sredine prema vrhu se diže dugačka crvena kosa traka s bijelim rubom, a iznad sredine velik taman trokut s vrhom okrenutim prema dolje. Gore desno je ružičastocrveni oblik, a uz njega šareni lukovi poput duge. U sredini stoji crni polukružni oblik iz kojeg se udesno širi lepeza tankih crnih crta. Desno su velike crvene i tamnocrvene plohe s plavim oblikom nalik peru. Uz lijevi rub je plava mrlja sa sitnim, trnovitim likovima, a dolje lijevo točkasti i kockasti oblici. Dolje ukoso teče debela crna šipka, uz nju uska crvena okomita traka, žuta kosa traka i šarena cik-cak traka. Posvuda su posijani sitni oštri oblici nalik pticama i trnju. Dolje lijevo je monogram.

Zašto se zove U sivom?

Zbog podloge: muzej opisuje sivu pozadinu prigušenih tonova po kojoj plutaju organski oblici. Kandinski je slici isprva dao drugi naslov i poslije ga prekrižio: Kartina s tchernoï dougoï, Slika s crnim lukom. Prema muzeju taj naslov opravdava motiv u gornjem lijevom kutu, douga, crni luk oblika koji podsjeća na nebesko tijelo. Na pripremnom crtežu olovkom još ga nema, a na akvarelnoj studiji već je jasno vidljiv.

Kada je i gdje nastala?

Godine 1919., u Kandinskijevu ruskom razdoblju. Muzej je ubraja među posljednja djela Kandinskijeva ruskog razdoblja, nastala malo prije nego što se nastanio u Njemačkoj. Kompoziciju je pripremio u više radova na papiru, među kojima je akvarel koji čuva isti muzej, Studija za U sivom iz iste godine, akvarel i tuš na papiru dimenzija 25,6 x 34,4 cm. Organske oblike koji ovdje plutaju po sivom, prema riječima muzeja, uskoro će zamijeniti geometrijskiji. U katalogu Kandinskijevih slika koji su sastavili H. K. Roethel i J. K. Benjamin nosi broj 663.

Zašto je ova slika tako važna?

U listopadu 1920. prema muzeju visjela je na počasnom mjestu na posljednjoj Kandinskijevoj retrospektivi u Moskvi, u dvoranama na Dmitrovki. Zid je dijelila sa slikom Flottements aigus iz 1920., koju je Kandinski namjeravao uvrstiti među glavna djela kao Kompoziciju VIII. Tu je sliku uprava za likovne umjetnosti 1922. posudila Prvoj ruskoj umjetničkoj izložbi u berlinskoj galeriji Van Diemen. Flottements aigus je izgubljena, pa je U sivom prema riječima muzeja rijedak i ključan dokument razdoblja koje se iz komoditeta prebrzo nazvalo prijelaznim. Već ju je Will Grohmann opisao kao krajnje složenu i uznemirujuću u svojoj raskoši, a Christian Derouet ubraja je među Kandinskijeva remek-djela: složenu, punu zbivanja i uravnoteženu kontrapunktima, djelo koje se igra razlikama tonova, oblika i tekstura.

Što je o njoj zapisao Kandinski?

Godine 1936. prema zapisu muzeja pisao je Hilli Rebay da je U sivom zaključak njegova dramatičnog razdoblja, vremena kad je na platnu gomilao toliko oblika. Muzej pritom ne govori o značenju pojedinih znakova, pa ih ne tumačimo ni mi; slika govori onim što vidimo: gužvom oblika na sivom.

Kako nastaje naša ručno slikana verzija?

Slikar radi prema predlošku visoke razlučivosti i sliku gradi u slojevima, kistom i uljanim bojama. Kod ovog motiva presudna je siva podloga: nije jednolična ploha, nego niz toplih i hladnih sivih na kojima tek ožive sitni šareni oblici. Prva i jedina fotografija na vrhu stranice prikazuje naš ručno slikani primjerak u zlatnom okviru, na drvenom stalku u atelijeru među uzorcima okvira. Uljana slika zadržava boje dugi niz godina, jer ulje ne blijedi kao tisak. Budući da svaka reprodukcija slike nastaje zasebno, dva se primjerka nikada ne podudaraju do u tančine; podudaraju se motiv, omjeri i boje.

Koja dimenzija za koji zid?

Izvornik mjeri 176 x 129 cm, i to je ujedno naša najveća mjera: u mjeri 176 x 129 cm sliku slikamo u izvornoj veličini. Kao slika za dnevni boravak najbolje djeluje u mjeri 110 x 80 ili 130 x 100 cm, gdje se sitni oblici još lijepo vide. Mjere 60 x 45 i 70 x 50 cm prikladne su za radni stol ili hodnik, 80 x 60 i 90 x 70 cm za spavaću sobu, a 150 x 110 cm za veći zid. Budući da je slika vrlo gusta, treba joj miran zid.

Dimenzije po mjeri, podokvir i okvir

Ako nijedna od osam mjera ne odgovara vašem zidu, sliku slikamo po vašim mjerama; to je naša slika po mjeri, uz koju kažemo i kako se kompozicija prilagođava promijenjenom omjeru. Svako platno napinjemo na drveni podokvir. Okvir nije obavezan i nije uključen u osnovnu cijenu.

Dostava i jamstvo

Budući da se sve slike na platnu kod nas slikaju tek nakon narudžbe, u našem atelijeru u Sloveniji, računajte na 15 do 45 dana, ovisno o odabranoj mjeri. Šaljemo ih zaštićene, osigurane i s praćenjem, po Hrvatskoj i EU bez carine. Ako po primitku nešto nije u redu, javite se i riješit ćemo. Sva djela Kandinskog kod nas okuplja galerija Vasilij Kandinski, a slikara predstavlja članak o Vasiliju Kandinskom. Srodna djela kod nas su još Moskva I, Bijeli križ i Crvena mrlja II.

Često postavljana pitanja

Gdje je izvornik?

Pripada zbirci Musée national d’art moderne u Centru Pompidou u Parizu, pod inventarnim brojem AM 81-65-43, kao ostavština Nine Kandinski iz 1981. Do 14. veljače 2027. posuđen je izložbi Kandinski u Palazzu Bonaparte u Rimu. Muzejski zapis nalazi se na stranici Centra Pompidou.

Koliko je izvornik velik?

Mjeri 176 x 129 cm. Mi najprije navodimo širinu; muzej na prvo mjesto stavlja visinu, 129 x 176 cm. Naša mjera 176 x 129 cm izvorna je veličina.

Kada je slika nastala?

1919. godine, u Kandinskijevu ruskom razdoblju. Dolje lijevo potpisana je s VK i godinom 19.

Što je prikazano na slici?

Ništa predmetno; kao apstraktna slika prikazuje sitne organske oblike, šarene lukove i oštre znakove na sivoj podlozi, a gore lijevo crni luk iznad crvenog kruga.

Je li ovo tisak?

Nije. Ovo je umjetnička slika, ručno naslikana uljem na platnu; potezi kista vide se pod kosim svjetlom i mogu se opipati.

Koju dimenziju odabrati?

Za dnevni boravak najbolje su 110 x 80 i 130 x 100 cm, za radni stol ili hodnik 60 x 45 ili 70 x 50 cm. Prije odluke zalijepite na zid papir odabrane mjere i ostavite ga ondje jedan dan.

Mogu li dobiti mjeru koje nema na popisu?

Da. Slikamo i mjere izvan popisa; pritom kažemo kako se oblici raspoređuju.

Kako se isporučuje?

Osigurano i s praćenjem, po Hrvatskoj i EU bez carine. Prije otpreme dobivate fotografiju dovršene slike na potvrdu.

Što znači riječ douga?

Muzej njome naziva crni luk u gornjem lijevom kutu, koji prema njegovu opisu podsjeća na nebesko tijelo. Po njemu se slika najprije zvala Slika s crnim lukom.

Je li original na prodaju i koliko vrijedi?

Nije na prodaju i nema tržišnu cijenu. Nalazi se u javnoj muzejskoj zbirci i ondje ostaje; ono što nudimo jest ručno slikana kopija, a ne izvornik, i to dvoje nikada ne miješamo.

Je li slika prikladna za poklon?

Jest, osobito za nekoga tko voli slike s mnogo sitnih pojedinosti. Ako niste sigurni u motiv ili mjeru, na raspolaganju je poklon bon, a odluku prepustite darovanoj osobi.

• Motiv: organski oblici, šareni lukovi i oštri znakovi na sivoj podlozi, gore lijevo crni luk iznad crvenog kruga
• Izvornik: Centre Pompidou, Pariz, inv. br. AM 81-65-43, 1919., 176 x 129 cm; do 14. 2. 2027. u Rimu
• Naša izvedba: ručno slikano ulje na platnu, osam dimenzija od 60 x 45 do 176 x 129 cm, na drvenom podokviru, po želji uokvireno
• Zanimljivost: Kandinski ju je isprva nazvao Slika s crnim lukom