Vasilij Kandinski – Moskva I

Moskva I slika je Vasilija Kandinskog iz 1916. godine: gotovo kvadratno platno na kojem se grad vrtloži oko bijele građevine u sredini – crkve s lukovičastim kupolama, visoke kuće s nizovima prozora, duga, jata ptica i zrake kroz oblake. Izvornik čuva Tretjakovska galerija u Moskvi pod naslovom Moskva. Crveni trg. Kod nas nastaje kao ručno slikana reprodukcija uljem na platnu, u osam dimenzija ili po vašoj mjeri, a prije otpreme dobivate fotografiju dovršenog djela na potvrdu.

Moskva I – Vasilij Kandinski

Što je na platnu?

Preko gornjeg dijela platna u luku se razapinje duga u plavoj, crvenoj i žutoj, a iznad nje lete jata crnih ptica. Gore lijevo je taman, zelenkastocrni oblak iz kojeg se prema lijevom rubu lepezasto šire blijede zrake. Sredinu zauzima bijela, nagnuta građevina s malom crkvicom na vrhu, a ispod nje svijetli velik žutobijeli krug, poput sunca. Lijevo se diže visoka bijela kuća s nizovima prozora, a do nje crvena kuća s mnogo prozora. Odozdo se ukoso penje stup u crveno-bijelim točkama, a uz njega tamnoplavi stup s mrežom crnih crta. Na lijevom i desnom rubu stoje crkve sa zlatnim lukovičastim kupolama. Donji dio ispunjava tamnoplava masa posuta bijelim točkama, a dolje desno taman brežuljak s crvenim rubom i žutim polumjesecom. Boje su nanesene kratkim, gustim potezima, pa gotovo nema nijedne mirne plohe.

Kako je slika složena?

Kao vrtlog oko sredine. Građevine nisu postavljene usporedno, nego se naginju prema bijeloj građevini u središtu, kao da ih gledamo s više strana odjednom. Duga gore zatvara prizor poput kupole, a tamne mase dolje ga nose. Muzej bilježi da energija kojom je slika složena daje osjećaj kretanja, neprestane promjene kutova gledanja, zvonjave, huke i buke suvremenog grada, u kojem crkve stoje uz višekatne najamne kuće s početka dvadesetog stoljeća. Nije posve apstraktna slika: kuće, kupole, ptice i dugu moguće je prepoznati, ali su složene onako kako ih nijedno oko ne vidi odjednom.

Što je Kandinski htio naslikati?

Muzej navodi njegova pisma. U srpnju 1914., prije nego što ga je Prvi svjetski rat prisilio da se iz Njemačke vrati u Rusiju, zapisao je da mora nekoliko mjeseci provesti u Moskvi, koju je nazivao tlom iz kojeg crpi snagu. Nakon za njega iznimno teške 1915. prema riječima muzeja ponovno je pronašao unutarnju ravnotežu, a s okruglih prozora njegova atelijera na šestom katu pružao se pogled na Moskvu i Kremlj. Htio je naslikati veliki moskovski krajolik: uzeti dijelove odasvud, slabe i jake, pomiješati ih, kao što je i svijet sastavljen od različitih elemenata, i to je trebalo zvučati poput orkestra. Navečer je, prema opisu muzeja, otišao u Kremlj da bi crkve vidio pod kutom koji mu je bio potreban, a zatim je kod kuće na Zubovskoj radio na skici.

Kada je nastala i gdje je danas?

Godine 1916. Čuva je Tretjakovska galerija u Moskvi pod naslovom Moskva. Crveni trg i inventarnim brojem Ж-1271; galeriji ju je 1977. darovao kolekcionar G. D. Kostakis. Prema zapisu muzeja riječ je o ulju na platnu dimenzija 51,5 x 49,5 cm, s visinom navedenom na prvom mjestu. Zapis se nalazi na stranici Tretjakovske galerije.

Zašto je ova slika važna?

Zato što na jednom platnu okuplja cijeli grad. Muzej nabraja što se u njoj spaja: prepoznatljive arhitektonske spomenike i visoke kuće s mnogo prozora koje rastu poput gljiva, šarene dimove iz tvorničkih dimnjaka, sunčeve zrake kroz oblake, dugu i jata ptica nad gradom; upravo to preplitanje prema mišljenju muzeja stvara učinak orkestra u Kandinskijevu slikarstvu. Ista galerija čuva i Kompoziciju VII; kod nas je slikamo kao djelo Kompozicija VII.

Kako nastaje naša ručno slikana verzija?

Slikar radi prema predlošku visoke razlučivosti i sliku gradi u slojevima, kistom i uljanim bojama. Kod ovog motiva presudna je gustoća poteza: svaka kupola, prozor i ptica mora ostati razgovijetna, a boje moraju zadržati sjaj i u tamnim dijelovima. Uljana slika zadržava boje dugi niz godina, jer ulje ne blijedi kao tisak. Prva fotografija na ovoj stranici ne prikazuje ovu sliku: riječ je o vizualizaciji prostora s drugom uokvirenom slikom iznad plavog kauča. Druga fotografija prikazuje naš ručno slikani primjerak Moskve I u širokom srebrnom okviru, s kutovima zaštićenima folijom, postavljen na tlo pred vratima. Budući da svaka reprodukcija slike nastaje zasebno, dva se primjerka nikada ne podudaraju do u tančine; podudaraju se motiv, omjeri i boje.

Koja dimenzija za koji zid?

Izvornik mjeri 49,5 x 51,5 cm; naša mjera 50 x 52 cm 5 mm je šira i 5 mm viša. Sve mjere od 60 x 60 cm naviše veće su od izvornika. Kao slika za dnevni boravak najbolje djeluje u mjeri 90 x 90 ili 110 x 110 cm, gdje se sitne kupole i prozori čitaju i s nekoliko metara. Mjere 40 x 40 i 50 x 52 cm prikladne su za radni stol ili hodnik, 60 x 60 i 70 x 70 cm za spavaću sobu, a 80 x 80 cm za manji zid. Najveća mjera, 150 x 150 cm, namijenjena je otvorenim prostorima.

Dimenzije po mjeri, podokvir i okvir

Ako nijedna od osam mjera ne odgovara vašem zidu, sliku slikamo po vašim mjerama; to je naša slika po mjeri, uz koju kažemo i kako se kompozicija prilagođava promijenjenom omjeru. Svako platno napinjemo na drveni podokvir. Okvir nije obavezan i nije uključen u osnovnu cijenu.

Dostava i jamstvo

Budući da se sve slike na platnu kod nas slikaju tek nakon narudžbe, u našem atelijeru u Sloveniji, računajte na 15 do 45 dana, ovisno o odabranoj mjeri. Šaljemo ih zaštićene, osigurane i s praćenjem, po Hrvatskoj i EU bez carine. Ako po primitku nešto nije u redu, javite se i riješit ćemo. Sva djela Kandinskog kod nas okuplja galerija Vasilij Kandinski, a slikara predstavlja članak o Vasiliju Kandinskom. Srodna djela kod nas su još Plava planina, Impresija III (Koncert) i Kompozicija VI.

Često postavljana pitanja

Gdje je izvornik?

U Tretjakovskoj galeriji u Moskvi, pod inventarnim brojem Ж-1271 i pod naslovom Moskva. Crveni trg. Galeriji ga je 1977. darovao G. D. Kostakis.

Koliko je izvornik velik?

Mjeri 49,5 x 51,5 cm, dakle malo je viši nego širok. Mi najprije navodimo širinu; muzej na prvo mjesto stavlja visinu, 51,5 x 49,5 cm. Naša mjera 50 x 52 cm 5 mm je šira i 5 mm viša.

Kada je slika nastala?

Godine 1916., u vrijeme kada je Kandinski prema zapisu muzeja živio u Moskvi i imao atelijer s pogledom na grad.

Što je prikazano na slici?

Moskva sastavljena od mnogih dijelova: crkve s lukovičastim kupolama, visoke kuće s prozorima, bijela građevina u sredini, duga, ptice, sunce i zrake, sve zavrtloženo u jednu sliku.

Je li ovo tisak?

Nije. Ovo je umjetnička slika, ručno naslikana uljem na platnu; potezi kista vide se pod kosim svjetlom i mogu se opipati.

Koju dimenziju odabrati?

Za dnevni boravak najbolje su 90 x 90 i 110 x 110 cm, za radni stol ili hodnik 40 x 40 ili 50 x 52 cm. Prije odluke zalijepite na zid papir odabrane mjere i ostavite ga ondje jedan dan.

Mogu li dobiti mjeru koje nema na popisu?

Da. Slikamo i mjere izvan ljestvice, u omjeru koji vaš zid traži; pritom kažemo kako se kompozicija raspoređuje.

Kako se isporučuje?

Osigurano i s praćenjem, po Hrvatskoj i EU bez carine. Prije otpreme dobivate fotografiju dovršene slike na potvrdu.

Zašto slika ima dva naslova?

Kod nas je prodajemo kao Moskva I, a Tretjakovska galerija vodi je pod naslovom Moskva. Crveni trg. Riječ je o istoj slici, što smo provjerili i usporedbom muzejske slike s našim predloškom.

Je li original na prodaju i koliko vrijedi?

Nije na prodaju i nema tržišnu cijenu. Nalazi se u javnoj muzejskoj zbirci i ondje ostaje; ono što nudimo jest ručno slikana kopija, a ne izvornik, i to dvoje nikada ne miješamo.

Je li slika prikladna za poklon?

Jest, osobito za nekoga tko voli gradove, Moskvu ili žive boje. Ako niste sigurni u motiv ili mjeru, na raspolaganju je poklon bon, a odluku prepustite darovanoj osobi.

• Motiv: Moskva u vrtlogu: bijela građevina u sredini, crkve s kupolama, visoke kuće, duga, ptice i zrake
• Izvornik: Tretjakovska galerija, Moskva, inv. br. Ж-1271, 1916., 49,5 x 51,5 cm, dar G. D. Kostakisa 1977.
• Naša izvedba: ručno slikano ulje na platnu, osam dimenzija od 40 x 40 do 150 x 150 cm, na drvenom podokviru, po želji uokvireno
• Zanimljivost: prema muzeju Kandinski je htio sliku složiti tako da zvuči poput orkestra