Vasilij Kandinski – Bijeli križ

Bijeli križ slika je Vasilija Kandinskog iz prve polovice 1922.: na crnoj podlozi leži velika nagnuta svijetla ploha po kojoj lebde krugovi, dva srpa s duginim rubovima, šahovnica, dugačka crna dijagonala i znakovi nalik broju tri. Izvornik čuva Peggy Guggenheim Collection u Veneciji. Kod nas nastaje kao ručno slikana reprodukcija uljem na platnu, u osam dimenzija ili po vašoj mjeri, a prije otpreme dobivate fotografiju dovršenog djela na potvrdu.

Bijeli križ – Vasilij Kandinski

Što je na slici?

Podloga je crna, a preko nje leži velika svijetla, krem bijela ploha nepravilna oblika, koja se odozdo slijeva diže prema gornjem desnom kutu. Gore lijevo na njoj je crvenonarančasti krug u plavom prstenu, ispod njega manji crveni krug i krug podijeljen na crvene, zelene i plave isječke. Gore u sredini savija se srp s plavobijelim, nazubljenim rubom i duginim prugama, a drugi takav srp leži desno od sredine. Odozdo slijeva prema gore udesno plohu presijeca dugačka tanka crna dijagonala, a nju odozgo slijeva prema dolje udesno sijeku široka, mrljasto oslikana tamnoplava pruga i crveni pojas s ružičastim rubom. Gore desno je crno-bijela šahovnica. Lijevo su crni krug s crvenom okomitom crtom i dva crna znaka nalik broju tri. U sredini su crveni trokut te ružičaste, žute i ljubičaste plohe, a dolje desno okrugao oblik zelene sredine i žutonarančastog ruba, uz njega crna mreža i plavi lik. Dolje, na sivkasto točkastom tamnom polju, leži crni znak nalik slovu X.

Zašto se zove Bijeli križ?

Naslov prema zapisu muzeja izdvaja jednu jedinu pojedinost: bijeli križ gore desno, koji nastaje kao formalna posljedica šahovnice, čestog motiva toga razdoblja. Prazan prostor među poljima ovdje postaje sam oblik. Kad jednom ugledamo križ iz naslova, prema navodima muzeja počinjemo po cijeloj slici zamjećivati i druge križeve. Kandinski križ, poput Kazimira Maljeviča, koristi kao apstraktnu sastavnicu, ali muzej upozorava da on ostaje oblik koji nešto poručuje i nosi simbolički naboj.

Što je Kandinski nazivao hladnim razdobljem?

Prema muzeju rane dvadesete sam je nazivao svojim hladnim razdobljem. Tada su u njegovim djelima sve više prevladavali geometrijski oblici, koji često lebde ispred široke plohe ili u njoj, kao na ovoj slici. Ravne crte i krugovi ovdje uravnotežuju slobodnije organske oblike i nepravilne geometrijske likove, a potez kista se mijenja: neki su dijelovi vrlo živi, drugi mirniji.

Srp nalik ribi i crna dijagonala

Prema muzeju neki oblici možda potječu iz starijeg, naturalističkog rječnika. Srp nalik ribi i crna dijagonala koja ga probada pojavljuju se i na slici Crveni oval iz 1920., koju čuva Solomon R. Guggenheim Museum u New Yorku, i možda podsjećaju na čamac s veslima iz ranijih djela. Muzej pritom naglašava da su motivi lišeni prikazivačkog značenja i ne vode realističnom tumačenju cjeline. Kao apstraktna slika ne prikazuje ni čamac ni ribu: srp i dijagonala su oblik i boja, i tako ih naš slikar i slika.

Znakovi poput okrenute trojke

Kandinski prema zapisu muzeja uključuje dva znaka koji podsjećaju na okrenut broj tri pričvršćen na strelice koje pokazuju smjer. Budući da pokazuju u različitim smjerovima, stvaraju dojam da se okreće cijelo platno. Oblici koji lebde kao da se opiru sili teži i raspored znakova na plohi pred neodređenom pozadinom prema muzeju pokazuju srodnost sa suprematističkim djelima Kazimira Maljeviča.

Kako nastaje naša ručno slikana verzija?

Slikar radi prema predlošku visoke razlučivosti i sliku gradi u slojevima, kistom i uljanim bojama. Kod ovog motiva presudne su dvije stvari: čisti rubovi geometrijskih oblika i oštri kutovi šahovnice s jedne strane te meki, nazubljeni rubovi srpova i mrljasta plava pruga s druge. Crna podloga mora ostati duboka, da svijetla ploha doista lebdi. Uljana slika zadržava boje dugi niz godina, jer ulje ne blijedi kao tisak. Budući da svaka reprodukcija slike nastaje zasebno, dva se primjerka nikada ne podudaraju do u tančine; podudaraju se motiv, omjeri i boje.

Koja dimenzija za koji zid?

Izvornik mjeri 110,6 x 100,5 cm; kod naše mjere 111 x 101 cm širina je 4 mm veća, a visina 5 mm veća. Kao slika za dnevni boravak najbolje djeluje u mjeri 90 x 80 ili 111 x 101 cm, gdje znakovi i šahovnica dolaze do izražaja. Mjere 50 x 40 i 60 x 50 cm prikladne su za radni stol ili hodnik, 70 x 60 i 80 x 70 cm za spavaću sobu, a 130 x 120 i 150 x 140 cm za velike zidove. Budući da je podloga crna, slika lijepo djeluje na svijetlom zidu.

Dimenzije po mjeri, podokvir i okvir

Ako nijedna od osam mjera ne odgovara vašem zidu, sliku slikamo po vašim mjerama; to je naša slika po mjeri, uz koju kažemo i kako se kompozicija prilagođava promijenjenom omjeru. Svako platno napinjemo na drveni podokvir. Okvir nije obavezan i nije uključen u osnovnu cijenu. Ako želite okvir, ovom djelu najbolje pristaje uzak crni ili taman drveni okvir: nastavlja crnu podlogu, pa svijetla ploha s krugovima i srpovima još više lebdi, dok bi širok, ukrašen zlatni okvir konkurirao šarenim bojama u sredini. Djelo objesite ondje gdje dnevno svjetlo pada sa strane, a ne ravno, kako bi crna podloga ostala duboka i ne bi se sjajila.

Dostava i jamstvo

Budući da se sve slike na platnu kod nas slikaju tek nakon narudžbe, u našem atelijeru u Sloveniji, računajte na 15 do 45 dana, ovisno o odabranoj mjeri. Šaljemo ih zaštićene, osigurane i s praćenjem, po Hrvatskoj i EU bez carine. Ako po primitku nešto nije u redu, javite se i riješit ćemo. Sva djela Kandinskog kod nas okuplja galerija Vasilij Kandinski, a slikara predstavlja članak o Vasiliju Kandinskom. Srodna djela kod nas su još U crnom kvadratu, Crvena mrlja II i U sivom.

Često postavljana pitanja

Gdje je izvornik?

Čuva ga Peggy Guggenheim Collection u Veneciji, pod inventarnim brojem 76.2553.34. Muzejski zapis nalazi se na stranici muzeja Guggenheim.

Koliko je izvornik velik?

Mjeri 110,6 x 100,5 cm. Mi najprije navodimo širinu; muzej na prvo mjesto stavlja visinu, 100,5 x 110,6 cm. Kod naše mjere 111 x 101 cm širina je 4 mm veća, a visina 5 mm veća.

Kada je slika nastala?

Između siječnja i lipnja 1922., u razdoblju koje je Kandinski sam nazivao hladnim.

Što je prikazano na slici?

Ništa predmetno: svijetla ploha na crnoj podlozi, na njoj krugovi, srpovi, šahovnica, crna dijagonala i znakovi nalik broju tri; gore desno bijeli križ iz naslova.

Je li ovo tisak?

Nije. Ovo je umjetnička slika, ručno naslikana uljem na platnu; potezi kista vide se pod kosim svjetlom i mogu se opipati.

Koju dimenziju odabrati?

Za dnevni boravak najbolje su 90 x 80 i 111 x 101 cm, za radni stol ili hodnik 50 x 40 ili 60 x 50 cm. Prije odluke zalijepite na zid papir odabrane mjere i ostavite ga ondje jedan dan.

Mogu li dobiti mjeru koje nema na popisu?

Da. Slikamo i mjere izvan popisa; pritom kažemo kako se oblici raspoređuju.

Kako se isporučuje?

Osigurano i s praćenjem, po Hrvatskoj i EU bez carine. Prije otpreme dobivate fotografiju dovršene slike na potvrdu.

Gdje je na slici bijeli križ?

Gore desno, u crno-bijeloj šahovnici: prema muzeju čini ga prazan prostor među crnim poljima, a ne naslikan oblik.

Je li original na prodaju i koliko vrijedi?

Nije na prodaju i nema tržišnu cijenu. Nalazi se u muzejskoj zbirci i ondje ostaje; ono što nudimo jest ručno slikana kopija, a ne izvornik, i to dvoje nikada ne miješamo.

Je li slika prikladna za poklon?

Jest, osobito za nekoga tko voli jasne oblike i snažne kontraste. Ako niste sigurni u motiv ili mjeru, na raspolaganju je poklon bon, a odluku prepustite darovanoj osobi.

• Motiv: svijetla ploha na crnoj podlozi s krugovima, srpovima, šahovnicom, crnom dijagonalom i bijelim križem gore desno
• Izvornik: Peggy Guggenheim Collection, Venecija, inv. br. 76.2553.34, 1922., 110,6 x 100,5 cm
• Naša izvedba: ručno slikano ulje na platnu, osam dimenzija od 50 x 40 do 150 x 140 cm, na drvenom podokviru, po želji uokvireno
• Zanimljivost: križ iz naslova prema muzeju čini prazan prostor u šahovnici