Vasilij Kandinski – U crnom kvadratu

U crnom kvadratu slika je Vasilija Kandinskog iz lipnja 1923.: nagnuta bijela ploha na crnoj podlozi, po kojoj se križaju tanke crne crte, plutaju krugovi, trokuti i dugin luk, a uz gornji rub niz žutih polukrugova. Izvornik čuva Solomon R. Guggenheim Museum u New Yorku. Kod nas nastaje kao ručno slikana reprodukcija uljem na platnu, u osam dimenzija ili po vašoj mjeri, a prije otpreme dobivate fotografiju dovršenog djela na potvrdu.

U crnom kvadratu – Vasilij Kandinski

Zašto se zove U crnom kvadratu?

Zato što je sve što se na slici događa postavljeno na bijelu plohu, a ona leži u crnom kvadratu koji je okružuje sa svih strana. Bijela ploha nije pravokutnik: to je nagnuti trapez koji se gore lijevo diže, a desno spušta, pa se čini da lebdi. Muzej bilježi da taj bijeli trapez podsjeća na suprematističke slike Kazimira Maljeviča. Kandinski se ipak ne zaustavlja na čistoj geometriji: na nj postavlja cijeli krajolik znakova.

Što je na slici?

Gore lijevo teče tanka kosa crta, a uz nju niz žutih polukrugova s crnim obrisima. Ispod njih stoji visok žuti trokut, a uz njegovo podnožje pruža se dugin luk u crvenoj, zelenoj i plavoj, sa sivim točkastim rubom i blijedožutim sjajem u unutrašnjosti. Desno od sredine velik je žuti krug s crnim obrisom, koji presijeca debela crna dijagonala; iz kruga prema desnom rubu teče točkasta crna traka. Gore desno lebde dva siva točkasta kruga, veći i manji. U sredini se diže niz tamnozelenih nazubljenih trokuta, ispod njih crveni trokut s debelom crnom šipkom, a niže stepenaste plohe u crnoj, crvenoj i sivoj, posute točkama, koje se dolje desno raspršuju. Iznad sredine su plavi i smeđi trokut. Dolje lijevo je sivi točkasti krug, a pred njim smeđi oblik nalik strelici s plavim trokutom. Preko svega teku tanke crne ravne crte, a lijevo i desno snopovi usporednih crtica. U donjem lijevom kutu je monogram.

Oblaci, planine, sunce i duga?

Prema muzeju slika ima sastavnice koje podsjećaju na oblake, planine, sunce i dugu, i one i dalje upućuju na krajolik. Kao apstraktna slika ne čita se doslovno, ali uz zapis muzeja niz žutih polukrugova gore može se čitati kao oblaci, nazubljeni trokuti kao planine, žuti krug kao sunce, a šareni luk kao duga. Muzej u slici vidi Kandinskijevu sintezu ruske avangardne umjetnosti i vlastite lirske apstrakcije.

Kada je i gdje nastala?

U lipnju 1923., u Njemačkoj. Muzej opisuje put do nje: nakon izbijanja Prvoga svjetskog rata Kandinski se vratio u rodnu Moskvu i ondje susreo utopijske pokuse ruske avangarde. Geometrijski oblici Kazimira Maljeviča, Aleksandra Rodčenka i Ljubov Popove potaknuli su ga da proširi svoj slikovni rječnik; od suprematizma i konstruktivizma preuzeo je plohe koje se preklapaju i jasno omeđene oblike. No budući da je vjerovao u izražajni sadržaj apstraktnih oblika, razišao se s većinom ruskih kolega, koji su zagovarali racionalnija načela, i 1921. vratio se u Njemačku. Dvije godine kasnije nastala je ova slika.

Što je Kandinski tražio na Bauhausu?

Godine 1922. postao je, prema riječima muzeja, nastavnik na Bauhausu u Weimaru, gdje je našao okruženje sklonije svojoj umjetnosti. Ondje je nastavio istraživati kako se boje i oblici podudaraju i kako psihološki i duhovno djeluju. Muzej dodaje da je Bauhaus isprva polazio od njemačkog, ekspresionističkog pristupa, a zatim je njegova estetika preuzela konstruktivističke težnje, koje su sredinom dvadesetih godina već bile međunarodne. Isti muzej čuva Kompoziciju 8 iz srpnja 1923., u kojoj prema muzeju krugovi najavljuju ulogu koju će imati u kasnijim djelima, sve do slike Nekoliko krugova. U Kompoziciji 8, prema muzeju, šareni geometrijski oblici stvaraju površinu koja pulsira i izmjenjuje pokret i mir.

Kako nastaje naša ručno slikana verzija?

Slikar radi prema predlošku visoke razlučivosti i sliku gradi u slojevima, kistom i uljanim bojama. Kod ovog motiva presudna je preciznost: tanke crte moraju biti ravne i ujednačene, obrisi krugova čisti, a točkaste plohe nanesene sitnim, ujednačenim dodirima kista. Bijela ploha mora ostati topla i mirna, a crni rub oko nje dubok. Uljana slika zadržava boje dugi niz godina, jer ulje ne blijedi kao tisak. Budući da svaka reprodukcija slike nastaje zasebno, dva se primjerka nikada ne podudaraju do u tančine; podudaraju se motiv, omjeri i boje.

Koja dimenzija za koji zid?

Izvornik mjeri 93,3 x 97,5 cm; kod naše mjere 93 x 98 cm širina je 3 mm manja, a visina 5 mm veća. Kao slika za dnevni boravak najbolje djeluje u mjeri 80 x 80 ili 93 x 98 cm, gdje se tanke crte još lijepo vide. Mjere 50 x 50 i 60 x 60 cm prikladne su za radni stol ili hodnik, 70 x 70 cm za spavaću sobu, a 110 x 120 cm i više za velike zidove. Budući da slika sama ima crni rub, možete je objesiti i bez okvira.

Dimenzije po mjeri, podokvir i okvir

Ako nijedna od osam mjera ne odgovara vašem zidu, sliku slikamo po vašim mjerama; to je naša slika po mjeri, uz koju kažemo i kako se kompozicija prilagođava promijenjenom omjeru. Svako platno napinjemo na drveni podokvir. Okvir nije obavezan i nije uključen u osnovnu cijenu.

Dostava i jamstvo

Budući da se sve slike na platnu kod nas slikaju tek nakon narudžbe, u našem atelijeru u Sloveniji, računajte na 15 do 45 dana, ovisno o odabranoj mjeri. Šaljemo ih zaštićene, osigurane i s praćenjem, po Hrvatskoj i EU bez carine. Ako po primitku nešto nije u redu, javite se i riješit ćemo. Sva djela Kandinskog kod nas okuplja galerija Vasilij Kandinski, a slikara predstavlja članak o Vasiliju Kandinskom. Srodna djela kod nas su još Bijeli križ i Crvena mrlja II.

Često postavljana pitanja

Gdje je izvornik?

Čuva ga Solomon R. Guggenheim Museum u New Yorku, gdje pripada osnivačkoj zbirci muzeja, pod inventarnim brojem 37.254. Muzejski zapis nalazi se na stranici muzeja Guggenheim.

Koliko je izvornik velik?

Mjeri 93,3 x 97,5 cm. Mi najprije navodimo širinu; muzej na prvo mjesto stavlja visinu, 97,5 x 93,3 cm. Kod naše mjere 93 x 98 cm širina je 3 mm manja, a visina 5 mm veća.

Kada je slika nastala?

U lipnju 1923., dvije godine nakon Kandinskijeva povratka iz Moskve u Njemačku.

Što je prikazano na slici?

Ništa predmetno: bijeli trapez u crnom kvadratu, na njemu krugovi, trokuti, dugin luk i tanke crte. Prema muzeju neki od njih podsjećaju na oblake, planine, sunce i dugu.

Je li ovo tisak?

Nije. Ovo je umjetnička slika, ručno naslikana uljem na platnu; potezi kista vide se pod kosim svjetlom i mogu se opipati.

Koju dimenziju odabrati?

Za dnevni boravak najbolje su 80 x 80 i 93 x 98 cm, za radni stol ili hodnik 50 x 50 ili 60 x 60 cm. Prije odluke zalijepite na zid papir odabrane mjere i ostavite ga ondje jedan dan.

Mogu li dobiti mjeru koje nema na popisu?

Da. Slikamo i mjere izvan popisa; pritom kažemo kako se oblici raspoređuju.

Kako se isporučuje?

Osigurano i s praćenjem, po Hrvatskoj i EU bez carine. Prije otpreme dobivate fotografiju dovršene slike na potvrdu.

Što je Kandinski preuzeo od suprematizma i konstruktivizma?

Prema muzeju plohe koje se preklapaju i jasno omeđene oblike. Nije pak prihvatio uvjerenje da umjetnost mora biti racionalna i sustavna; vjerovao je u izražajni sadržaj oblika.

Je li original na prodaju i koliko vrijedi?

Nije na prodaju i nema tržišnu cijenu. Nalazi se u javnoj muzejskoj zbirci i ondje ostaje; ono što nudimo jest ručno slikana kopija, a ne izvornik, i to dvoje nikada ne miješamo.

Je li slika prikladna za poklon?

Jest, osobito za nekoga tko voli jasne oblike i čiste boje. Ako niste sigurni u motiv ili mjeru, na raspolaganju je poklon bon, a odluku prepustite darovanoj osobi.

• Motiv: bijeli trapez u crnom kvadratu, na njemu krugovi, trokuti, dugin luk i tanke crne crte
• Izvornik: Solomon R. Guggenheim Museum, New York, inv. br. 37.254, 1923., 93,3 x 97,5 cm
• Naša izvedba: ručno slikano ulje na platnu, osam dimenzija od 50 x 50 do 150 x 160 cm, na drvenom podokviru, po želji uokvireno
• Zanimljivost: prema muzeju spaja rusku avangardu i Kandinskijevu lirsku apstrakciju