Vincent van Gogh – Perunike

Perunike su slika koju je Vincent van Gogh započeo u svibnju 1889., u prvom tjednu boravka u umobolnici Saint-Paul-de-Mausole u Saint-Rémy-de-Provenceu: gredica plavih i ljubičastih perunika sa zelenim listovima u obliku mačeva, topla zemlja i lijevo jedan jedini bijeli cvijet. Original je velik 74,3 x 94,3 cm i od 1990. nalazi se u Muzeju J. Paula Gettyja u Los Angelesu. Kod nas je ručno slikamo uljem na platnu, u sedamnaest mjera od 50 x 40 do 190 x 145 cm ili po vašoj mjeri, a prije otpreme dobivate fotografiju gotovog djela na potvrdu.

Perunike – Vincent van Gogh

Što prikazuju Perunike?

Platno je od ruba do ruba ispunjeno gredicom perunika viđenom izbliza, gotovo s razine tla. Nema obzora ni neba: cvjetovi i njihovi dugi, šiljati listovi prelaze sliku dijagonalno, a biljke uz rubove odrezane su okvirom, pa se čini da se gredica nastavlja i izvan slike. Lijevo, u crvenkastosmeđoj zemlji, među plavima i ljubičastima stoji jedna jedina bijela perunika.

Cvjetovi se uvijaju, savijaju i kovrčaju, svaki na svoj način, a njihove je obrise Van Gogh povukao tamnim, valovitim linijama. Listovi su žarko zeleni, zemlja toplo narančasta i smeđa, a uz gornji rub proteže se pojas žućkastozelene livade s nekoliko narančastih cvjetova.

Zašto je Van Gogh naslikao Perunike već u prvom tjednu u umobolnici?

U svibnju 1889., nakon niza kriza i boravaka u bolnici u Arlesu, Van Gogh se sam odlučio za umobolnicu Saint-Paul-de-Mausole, nekadašnji samostan izvan Saint-Rémyja. Isprva nije smio izaći iza njezinih zidova, pa mu je ograđeni vrt s perunikama i jorgovanima bio jedina dostupna priroda. Već u prvom tjednu ondje je započeo Perunike, slikajući izravno u prirodi, među cvjetovima.

Sam je platno smatrao studijom, a crteži za njega nisu poznati. Vrt je ostavio trag čak i u boji: u površinu je zarobljen jedan od malih češera koji padaju s pinija u vrtu. U godini provedenoj u umobolnici, posljednjoj prije smrti, naslikao je gotovo 130 slika, a Perunike su među prvima.

Što znače bijela perunika i utjecaj japanskih grafika?

Van Gogh bijelu peruniku nigdje nije objasnio, pa je svako značenje samo tumačenje, a ne njegove riječi. Često je shvaćaju kao samog slikara, pojedinca koji stoji po strani od ostalih; drugi u njoj vide jednostavno svijetli naglasak uz koji plavi tonovi oko nje djeluju još dublje. Slika pak jasno pokazuje da u gredici nema dvaju jednakih cvjetova.

Najočitiji je utjecaj Japana. Van Gogh je skupljao japanske drvoreze, a Muzej Getty navodi da su odrezan pogled, velike plohe živih boja i cvjetovi koji se prelijevaju preko rubova vjerojatno nastali pod njihovim utjecajem. Perunike je povezivao s Japanom, gdje su u umjetnosti bile vrlo cijenjene, a u njegovoj su se mašti Provansa i Japan stopili u jedno sunčano, šareno mjesto. Poznavao je i tadašnju teoriju boja: ljubičasta uz žutu i narančastu pojačava obje, i upravo taj kontrast prožima cijelo platno.

Gdje visi original Perunika i za koliko je prodan?

Original visi u Muzeju J. Paula Gettyja u Los Angelesu, koji ga vodi pod inventarnim brojem 90.PA.20 i posjeduje od 1990. Dakle, nema ga ni u Muzeju Van Gogh u Amsterdamu ni u nekom od pariških muzeja.

Njegova je priča neobična. U rujnu 1889. Theo ga je poslao na Salon nezavisnih u Parizu i bratu napisao da se slika primjećuje već izdaleka te da je lijepa studija puna zraka i života. Kritičar Octave Mirbeau, jedan od prvih Van Goghovih zagovornika, platio ju je 300 franaka i poslije je opisao u svom romanu Na nebu. Godine 1987. prodana je na dražbi kuće Sotheby’s u New Yorku za 53,9 milijuna američkih dolara, što je tada bila najviša cijena ikad plaćena za sliku. Australski poslovni čovjek Alan Bond nije uspio platiti iznos, a 1990. platno je prešlo u Muzej Getty.

Perunike ili perunike u vazi – koju odabrati?

Van Gogh je perunike slikao više puta, pa se naslovi lako pomiješaju. Na ovoj stranici su Perunike iz svibnja 1889.: gredica živih cvjetova viđena izbliza u vrtu umobolnice, s originalom u Muzeju Getty u Los Angelesu. Muzej Van Gogh u Amsterdamu čuva drugo djelo, mrtvu prirodu rezanih perunika u vazi, naslikanu kasnije u Saint-Rémyju na žutoj pozadini. Ako želite cvjetove koji još rastu iz zemlje i platno puno pokreta, odaberite ovo.

Za još jedan cvjetni motiv s japanskim dahom tu je Cvjetanje badema iz 1890., bijeli cvjetovi na granama pred plavim nebom. Iz 1889. u Saint-Rémyju slikamo i Zvjezdanu noć, Čemprese i Pietà (prema Delacroixu).

Kako nastaju naše ručno slikane Perunike?

Slikar najprije ocrta gredicu, dijagonalu listova i bijelu peruniku, zatim nanosi zelene tonove i toplu zemlju, a na kraju latice s njihovim tamnim obrisima. Naša ručno slikana reprodukcija nastaje uljem na platnu tehnikom impasto: boju nanosimo debelo, pa potezi kista stoje iznad platna kao na Van Goghovu originalu, a svaki cvijet zadržava svoj zavoj i uvojak.

Kod ove slike javlja se pitanje: koje boje trebaju biti cvjetovi? Danas original djeluje plavo, no analiza u Muzeju Getty pokazala je da su latice isprva bile ljubičaste, miješane s crvenom koja je s vremenom izblijedjela. Perunike slikamo onakve kakav je original danas u muzeju, u plavim tonovima s ljubičastim sjenama.

Svaka slika je ručno slikana kopija izrađena posebno za vašu narudžbu, pa nijedne dvije nisu posve jednake. Tiskana reprodukcija slike pokazuje samo ravnu plohu, a na našoj su potezi i slojevi boje stvarni.

Koja mjera za koji zid?

Kratak odgovor: iznad kauča ili bračnog kreveta 120 x 90 ili 130 x 103 cm, iznad komode ili u manju sobu 70 x 50 ili 80 x 60 cm, a za velik prazan zid od 163 x 130 cm naviše. Položeni format lijepo se smješta iznad dugog, niskog namještaja, jer gredica cvjetova traži širinu.

Na raspolaganju je sedamnaest mjera: 50 x 40, 60 x 40, 60 x 43, 63 x 48, 70 x 50, 70 x 53, 80 x 60, 90 x 70, 95 x 76, 110 x 75, 120 x 90, 130 x 103, 150 x 110, 155 x 120, 163 x 130, 180 x 135 i 190 x 145 cm. Mjera 95 x 76 cm praktički je jednaka originalu, koji je širok 94,3 cm i visok 74,3 cm, pa na zidu djeluje kao u muzeju. Manja uljana slika pristaje u hodnik ili radnu sobu, a najveće mjere u velik dnevni prostor ili na stubište. Slika za dnevni boravak neka zauzme otprilike dvije trećine širine namještaja ispod nje; uz kauč širok 180 cm to je 120 cm.

Sredinu platna postavite otprilike 150 cm od poda, a iznad kauča ili uzglavlja ostavite 20 do 30 cm prostora.

Što ako trebam mjeru po narudžbi ili okvir?

Ako vam nijedna od sedamnaest mjera ne odgovara, naslikamo je po mjeri. Preporučujemo da omjer ostane blizu originalu, inače se gredica stisne ili razvuče. Pošaljite željenu širinu i visinu i javit ćemo cijenu i rok izrade. Sve naše slike na platnu napete su na drveni podokvir i spremne za vješanje.

Za okvir upotrijebite našu 3D aplikaciju: na ovom motivu prikazuje svaki naš profil okvira – aplikacija služi isključivo za izbor okvira. Ako želite vidjeti kako će slika izgledati baš na vašem zidu, to je naša zasebna usluga smještanja u prostor. Jednostavan zlatni okvir ili okvir od prirodnog drva naglašava tople tonove zemlje.

Kako izgleda dostava i kakvo je jamstvo?

Svaku sliku izrađujemo po narudžbi u našem ateljeu u Sloveniji, pa računajte na 15 do 45 dana, ovisno o odabranoj mjeri. Neke mjere imamo na zalihi i šaljemo ih za nekoliko dana; rok isporuke piše uz svaku mjeru. Šaljemo je napetu i zaštićenu za prijevoz, uokvirenu ako ste okvir odabrali, po Hrvatskoj i EU bez carine. Prije otpreme dobivate fotografiju gotovog djela na potvrdu; ako nešto ne odgovara, popravimo dok je platno još u našoj radionici. Za svaku narudžbu vrijedi naš pravilnik o povratima.

Ostale slike Van Gogha naći ćete u galeriji Vincent van Gogh, a više o slikaru u našem članku o Vincentu van Goghu. Ako sliku poklanjate, tu je poklon-bon: obdareni sam bira mjeru i motiv.

Često postavljana pitanja

Gdje su danas originalne Perunike Van Gogha?

U Muzeju J. Paula Gettyja u Los Angelesu, koji ih je stekao 1990. i vodi pod brojem 90.PA.20. U Muzeju Van Gogh u Amsterdamu nisu: ondje su druge perunike, mrtva priroda rezanog cvijeća u vazi. Tko želi vidjeti vrtne perunike iz 1889., mora dakle otputovati u Kaliforniju.

Kada i gdje je Van Gogh naslikao Perunike?

U svibnju 1889., u vrtu umobolnice Saint-Paul-de-Mausole u Saint-Rémy-de-Provenceu, u koju je otišao svojevoljno. Prema Muzeju Getty započeo ih je već u prvom tjednu, slikajući izravno u prirodi među cvjetovima. Jedna su od prvih slika iz godine koju je proveo u umobolnici, posljednje prije njegove smrti.

Što znači bijela perunika na slici Perunike?

Van Gogh to nikada nije objasnio. Jedini bijeli cvijet lijevo često tumače kao samog slikara, pojedinca koji stoji po strani od drugih, dok neki u njemu vide samo svijetli naglasak među plavim tonovima. Oboje je tumačenje; sama slika pokazuje da svaka perunika u gredici ima svoj oblik.

Zašto su Perunike na slici plave, a ne ljubičaste?

Zato što je boja izblijedjela. Restauratori u Muzeju Getty utvrdili su da su latice bile naslikane ljubičasto, mješavinom plave i crvenog laka koji je s vremenom izgubio boju, pa je ostala uglavnom plava. Ispod plavog gornjeg sloja ljubičasta je i dalje tu, a neke smećkaste mrlje u cvjetovima nekoć su bile žarko crvene.

Za koliko su Perunike prodane 1987.?

Na dražbi kuće Sotheby’s u New Yorku 1987. za 53,9 milijuna američkih dolara, što je tada bila najviša cijena za neku sliku; rekord je trajao dvije i pol godine. Australski poslovni čovjek Alan Bond, koji je dobio dražbu, nije je mogao platiti, pa je 1990. prodana dalje Muzeju Getty.

Kako su japanski drvorezi utjecali na Perunike?

Van Gogh je skupljao japanske drvoreze i divio se njihovim velikim ravnim plohama boje, oštrim dijagonalama i prvim planovima viđenima izbliza. Sve troje ima i ova slika: gredicu režu rubovi, vidimo je s vrlo male udaljenosti, a presijeca je dijagonala listova. I same perunike povezivao je s Japanom, gdje su bile vrlo cijenjene u umjetnosti.

Je li Van Gogh naslikao i druge perunike?

Jest. U Saint-Rémyju naslikao je i rezane perunike u vazi, mrtvu prirodu koja je danas u Muzeju Van Gogh u Amsterdamu. Perunike na ovoj stranici pak prikazuju cvjetove koji još rastu na vrtnoj gredici, viđene s tla i okružene zemljom, a njihov je original u Los Angelesu.

Zašto su Perunike toliko poznate?

Ugled je počeo rano: Theo ih je nazvao studijom punom zraka i života, a Mirbeau je zapisao da je Van Gogh razumio profinjenu narav cvijeća. Godine 1987. postale su najskuplja ikad prodana slika, što je njihovo ime pronijelo daleko izvan muzeja. Više o povijesti slike piše hrvatska Wikipedija.

Jesu li vaše Perunike tisak?

Nisu. Svaku sliku ručno slika slikar, uljem na platnu i s debelim, reljefnim nanosom boje, kakav je koristio Van Gogh. Tako je to prava umjetnička slika, napeta i spremna za vješanje, koju prije otpreme fotografiramo i fotografiju vam šaljemo na potvrdu.

Imaju li vaše Perunike reljefne poteze kista kao original?

Imaju. Perunike slikamo tehnikom impasto, pa potezi kista stoje iznad platna kao na Van Goghovu originalu, u uvijenim laticama i u dugim potezima listova. Pogledate li sliku sa strane, reljef hvata svjetlo. Tiskana kopija to nema jer joj je površina posve ravna, ma koliko boje bile dobre.

• Motiv: gredica plavih i ljubičastih perunika sa zelenim listovima, viđena izbliza, s jednom bijelom perunikom lijevo.
• Original: svibanj 1889., 74,3 x 94,3 cm, Muzej J. Paula Gettyja, Los Angeles.
• Naša slika: ručno slikano ulje na platnu u sedamnaest mjera, od 50 x 40 do 190 x 145 cm, ili po mjeri.
• Dobro je znati: prije otpreme dobivate fotografiju gotovog djela na potvrdu.