Opis
Mrtva priroda s jabukama i breskvama – djelo koje katalog imenuje po posudi koju nitko ne gleda
Na drvenome stolu valovita ruba, na bijelome tanjuru leži hrpa jabuka i bresaka, žutih, narančastih i crvenih. Lijevo stoji svijetao vrč s cvjetnim znakom, gore desno bijela posuda nabrana ruba, a preko prednjega ruba stola spušta se bijeli stolnjak. U pozadini se cijelom širinom pruža uzorkovana zavjesa s modrim i smeđim lišćem. Ručno slikana slika na platnu prenosi Cézanneovo djelo iz otprilike 1905. godine, koje u izvorniku mjeri 81 × 100,5 centimetara i koje se pod inventarnim brojem 1959.15.1 čuva u washingtonskoj National Gallery of Art.
Naslov koji upućuje na drugi predmet
Sva poznata imena ovoga djela govore o voću: muzej koji ga čuva naziva ga Still Life with Apples and Peaches, a među zamjenskim naslovima stoje Nature morte avec pommes et pêches, Still Life, Still Life – Peaches i Stillleben mit Äpfeln und Pfirsichen. Katalog djela ipak ga vodi pod posve drukčijim naslovom: Nature morte au vase pique-fleurs – mrtva priroda s posudom za cvijeće. Ta je posuda bijela, nabrana ruba, stoji gore desno, prazna je, i pogled je lako preskoči. Zapis i muzej, dakle, ne slažu se oko toga što je na djelu glavno.
Od Vollarda do Washingtona
Provenijencija je kratka i broji četiri stavke. Prva je pariški trgovac Ambroise Vollard. Druga je zapisana u uglatoj zagradi – Edward Steichen u New Yorku – a uglata je zagrada znak da zapis ovdje nije posve čvrst. Treća nosi točan nadnevak: 29. veljače 1912., na prijestupni dan, platno su kupili Agnes i Eugene Meyer iz Washingtona. Godine 1959. prešlo je u National Gallery of Art. U Vollardovu arhivu djelo je zabilježeno i fotografijom, pod brojem 446.
Dva djela, isti darovatelji, ista godina
Agnes i Eugene Meyer nisu muzeju predali samo ovo djelo. Godine 1959. u National Gallery of Art prešao je i Vrtlar Vallier, a oba djela danas nose inventarne brojeve iz iste godine: 1959.15.1 i 1959.2.1. I ime Edwarda Steichena stoji u uglatoj zagradi u objema provenijencijama. U bilješci o stjecanju imenovani su oboje supružnici: dar Eugenea i Agnes Ernst Meyer.
Izloženo, ali ne u katalogu
Meyerovi su djelo često posuđivali. Godine 1916. bilo je kao posudba u njujorškome Metropolitan Museum of Art, u ožujku 1917. u Arden Gallery. Od 17. travnja do 9. svibnja 1920. bilo je u Pennsylvania Academy of Fine Arts u Filadelfiji, pod naslovom Still Life i s napomenom hors catalogue: bilo je, dakle, izloženo, ali se u tiskanome katalogu nije pojavilo. Od 3. svibnja do 15. rujna 1921. bilo je ponovno u Metropolitanu, ovaj put pod brojem 17 i pod imenom Still Life – Peaches. Godine 1977. i 1978. bilo je na izložbi Cézanne: The Late Work, koju su zajedno priredili Museum of Modern Art i Réunion des Musées Nationaux.
Godina koja se pomicala i kod istoga autora
Datacija ovoga platna neobično je raspršena. Rewald ga smješta u oko 1905., Venturi u prerađenoj inačici između 1900. i 1905., a fotografija iz Vollardova arhiva nosi zabilješku circa 1899; tko ju je napisao, zapis ne kazuje. Najrječitiji je Georges Rivière: godine 1923. datirao je djelo u oko 1902., a 1931. u oko 1900. Isti je pisac, dakle, u dvjema svojim knjigama otisnuo dvije različite godine.
Dvanaest odrednica za jedan stol
Popis odrednica uz ovo je platno najpodrobniji u cijeloj skupini i broji dvanaest stavki. Među jestivim stvarima navodi voće i breskve, među posuđem vrč s cvjetnim uzorkom, vrč, tanjur i vazu, među ostalim predmetima bijeli stolnjak. Kod pokućstva navedeni su zavjesa, tkanina s modrim i smeđim lišćem, cvjetna tkanina, stol i posebno stol valovita ruba – zapis, dakle, rub stola broji kao zaseban motiv. Među ateljeima stoji adresa rue Boulegon.
Žuto, narančasto i crveno voće na bijelome tanjuru daje ovome djelu toplo, mirno svjetlo koje dobro djeluje u blagovaonici i iznad duljega stola. Dostupno je u petnaest veličina: najmanja mjeri 50 × 40, a najveća 180 × 144 centimetra; svaku međumjeru napinjemo na podokvir izrađen po narudžbi, a kako će djelo izgledati u odabranom okviru, možete unaprijed vidjeti u našoj 3D aplikaciji. Voće se vraća i u Mrtvoj prirodi s jabukama te u Cvijeću u posudi za đumbir i voću.
- Motiv: Mrtva priroda s jabukama i breskvama, Paul Cézanne, oko 1905., National Gallery of Art, Washington
- Tehnika: ručno slikana slika, ulje na platnu, reprodukcija
- Veličine: 15 dimenzija, na želju i veličina po mjeri
- Zanimljivost: katalog djela imenuje sliku po bijeloj posudi za cvijeće gore desno, dok je muzej i sva ostala imena imenuju po jabukama i breskvama
