Henri Rousseau – Ekvatorijalna džungla

Ekvatorijalna džungla (The Equatorial Jungle) – Henri Rousseau

Ekvatorijalna džungla uspravno je platno Henrija Rousseaua iz 1909. godine na kojem se šuma zatvara u stijenu lišća i ostavlja otvorenim samo jedno svijetlo mjesto u dubini. Izvornik čuva National Gallery of Art u Washingtonu pod inventarnim brojem 1963.10.213, kao dio zbirke Chestera Dalea. Kod nas nastaje kao ručno naslikana reprodukcija u ulju, na platnu, u osam veličina od 50 x 55 cm do 150 x 160 cm ili po vašoj mjeri. Prije otpreme šaljemo vam fotografiju gotova platna na potvrdu.

Što je na platnu?

Platno je uspravno i do ruba ispunjeno raslinjem. Nema nijedne životinje koja bi držala prizor i nema događaja koji se upravo zbio; pred gledateljem je gusta zavjesa listova, grana i debala. Rousseau je prizor gradio u slojevima: dolje veliki, oštro ocrtani listovi, iza njih pojas debala i grana, posve straga svjetlija pukotina kroz koju pada sunce. Upravo ta pukotina jedina djeluje kao dubina; sve ostalo stoji tijesno uz gledatelja. Tko pred platnom zastane dulje, počne među lišćem razabirati sitne oblike koje na prvi pogled nije primijetio. Boja je položena u plohama, bez mekih prijelaza između jednog i drugog zelenog tona, a toga je ovdje mnogo: zeleno uz zeleno, odvojeno samo obrisom.

Je li Rousseau ikada vidio džunglu?

Nije je vidio. To je pitanje koje pred svakom njegovom šumom postavi gotovo svaki gledatelj, a odgovor je dokumentiran: slikar nikada nije napustio Francusku, a njegove su džungle u cijelosti sastavljene. Biljke je promatrao u pariškom botaničkom vrtu Jardin des Plantes, gdje su u staklenicima rasle tropske vrste, a uz njih posve domaće lončanice. Oboje je naslikao s jednakom pomnjom i oboje stoji na istom platnu. Zato je ova šuma u pojedinostima uvjerljiva, a kao cjelina nemoguća: pojedini je list prepoznatljiv, ali odnosi među biljkama nisu onakvi kakvi bi bili u pravoj tropskoj šumi. Isti postupak, doveden do kraja, vidljiv je na platnu San.

Kako je građena dubina bez perspektive?

Rousseau nije upotrijebio zračnu perspektivu. Listovi u pozadini jednako su oštri i jednako jaki po boji kao oni sprijeda, pa se guštara čita kao stijena, a ne kao prostor koji se udaljava. Dubinu je postigao dvama sredstvima: veličinom, jer su listovi u prvom planu veći, i preklapanjem, jer svaki sloj dijelom zaklanja onaj iza sebe. Rezultat je šuma koja se čini istodobno bliskom i beskrajnom. Ta odluka nije nespretnost, nego način po kojem su ova platna prepoznatljiva – i zbog nje slika na zidu djeluje kao tkanina razapeta preko cijele površine, a ne kao prozor u daljinu. Tko želi vidjeti isti zahvat u prizoru sa životinjom, neka pogleda Tigar u tropskoj oluji.

Zašto je baš ovo platno važno?

Nastalo je 1909., godinu dana prije slikareve smrti, i pripada posljednjim velikim šumskim platnima koja je naslikao. U njima je napustio dramatični događaj: nema više napada, nema munje, nema životinje koja se bori za život. Ostaje samo raslinje i svjetlost koja se probija kroz njega. Dio gledatelja drži upravo ova mirna, kasna platna njegovim vrhuncem, drugi više vole ranije prizore sa zvijerima; oboje se može braniti, a slika se sama ni za jednu stranu ne opredjeljuje. Suprotan, glasniji pol istog motiva prikazuje Gladni lav se baca na antilopu.

Što slika znači?

Slika ne pripovijeda priču i ne pokušava je ispričati. Nema junaka, nema trenutka u kojem bi se nešto odlučilo, i upravo zato gledatelja zadržava dulje nego prizor s jasnim događajem. Ono što nudi jest stanje: ulazak u gust, tih, posve naseljen prostor u kojem je jedini izlaz svjetlost u pozadini. Značenje koje slika dopušta više je raspoloženje nego poruka, i svaki ga gledatelj dopunjuje sam. Vidite li u njoj mir, to je njezina istina; vidite li u njoj tjeskobu zatvorena prostora, i to je njezina istina.

Tko je imao ovu sliku prije Washingtona?

Put ovoga platna zapisan je u zbirci koja ga danas čuva i neobično je dobro dokumentiran. Od slikara je djelo prešlo pariškom slikaru Robertu Delaunayu. Zapis dopušta i da je neko vrijeme bilo kod trgovca Paula Guillaumea. Zatim ga je imao pariški trgovac Ambroise Vollard, koji ga je 1925. prodao gospođi Juliani Force; ona mu ga je iste godine vratila. Slijedila je pariška Galerie Étienne Bignou, koja je platno 1928. prodala njujorškom sakupljaču Chesteru Daleu. Njegovom je ostavštinom djelo 1963. došlo u washingtonsku galeriju, gdje je i danas. Ondje gdje zapis ostavlja otvoreno pitanje, ostavljamo ga otvorenim i mi.

Što naivna umjetnost znači kod ovog djela?

Naivna umjetnost naziv je za slikarstvo samouka koji se nisu školovali u akademskim radionicama i nisu se držali njihovih pravila o perspektivi, sjenčanju i anatomiji. Rousseau je bio samouk i do kraja je ostao izvan akademske predaje, a slikanje je uzimao vrlo ozbiljno. Na ovom se platnu naivnost vidi u točno dvije stvari: u plošnoj boji bez modeliranja i u perspektivi koje nema. Sve je ostalo promišljeno – redoslijed slojeva, položaj svijetle pukotine, veličina listova u prvom planu. Zato oznaka naivna umjetnost ovdje ne znači neznanje, nego stil koji se prepoznaje na prvi pogled. Više o slikarevu putu naći ćete u našem članku o slikaru.

Kako nastaje vaše platno kod nas?

Platno započinjemo tek nakon vaše narudžbe i izrađujemo ga u našoj radionici u Sloveniji. Ulje nanosimo u slojevima, od donjih, većih listova prema svjetlosnoj pukotini u pozadini, tako da se slojevi čitaju istim redoslijedom kao na slici. Ne tiskamo i ne koristimo strojni nanos; ručno naslikano platno razlikuje se od otiska već na dodir, jer je nanos boje vidljiv i opipljiv, a nijedna izvedba nije posve jednaka drugoj. Platno napinjemo na drveni podokvir, spremno za vješanje. Prije pakiranja djelo fotografiramo i fotografiju vam šaljemo na potvrdu; tek nakon toga kreće na put. Cijelu ponudu ovog slikara nalazite u galeriji Henri Rousseau.

Koja veličina za koji zid?

Dostupno je osam veličina: 50 x 55, 60 x 65, 70 x 80, 80 x 90, 90 x 100, 110 x 120, 130 x 141 i 150 x 160 cm. Budući da je riječ o uspravnom platnu, traži visinu, a ne širinu: dobro stoji na uskom zidu, između vrata i ugla, ili u predsoblju gdje ležeći motiv ne bi imao mjesta. Za dnevni boravak najčešći je izbor 110 x 120 cm ili više. Ispod 60 x 65 cm sitni se oblici među lišćem počinju stapati i šuma gubi ono zbog čega je vrijedi gledati izbliza. Veličina 130 x 141 cm posebna je zato što odgovara mjeri izvornika, zaokruženoj na pune centimetre. Iznad kauča slika neka bude oko dvije trećine širine namještaja; iznad kreveta neka bude uža od uzglavlja.

Kako naručujem mjeru po narudžbi, podokvir i okvir?

Mjeru po narudžbi naručujete preko stranice izrada po narudžbi, gdje upisujete željenu širinu i visinu. Omjer stranica kod ovog je motiva važan: šuma je građena u vodoravnim slojevima koji se odozdo prema gore slažu jedan na drugi, pa ako platno jako razvučete u širinu, ti se slojevi splošte. Zato kod nestandardnih mjera predlažemo da zadržimo omjer izvornika i promijenimo samo veličinu. Platno je uvijek napeto na drveni podokvir. Okvir nije uključen u cijenu i birate ga zasebno; bez okvira je djelo spremno za vješanje odmah po primitku.

Kako teče dostava i što jamčimo?

Dostavljamo u Sloveniju, Hrvatsku, Italiju, Austriju, Mađarsku i Njemačku. Platno putuje smotano u tvrdom tuljcu ili napeto na podokviru, ovisno o veličini, uvijek u zaštitnom omotu. Jamčimo da je svako djelo naslikano rukom i da ćete fotografiju gotova rada vidjeti prije otpreme; ako na fotografiji nešto nije po vašoj želji, ispravljamo djelo prije nego što napusti radionicu. Ovaj je motiv kod kupaca omiljen upravo zbog mirna, gusta zelenila koje u prostoru djeluje smireno i pri velikoj veličini.

Česta pitanja

Gdje je izvornik?

U washingtonskoj National Gallery of Art, pod inventarnim brojem 1963.10.213. Zapis navodi 1909., ulje na platnu i mjere 140,6 x 129,5 cm.

Zašto na slici nema nijedne životinje?

Jer je riječ o kasnom platnu u kojem je slikar napustio događaj. Na drugim njegovim šumskim prizorima ima zvijeri; ovdje je šuma sama jedini junak.

Je li šuma na slici stvarno mjesto?

Nije. Sastavljena je od biljaka koje je slikar vidio u pariškim staklenicima i na ilustracijama, složenih u prizor koji u prirodi ne postoji.

Je li ovo tisak?

Nije. Svako je platno naslikano rukom, uljanim bojama, po narudžbi. Nanos boje je vidljiv i opipljiv, što tisak ne može oponašati.

Koju veličinu odabrati?

Za dnevni boravak 110 x 120 cm ili više, za uži zid ili predsoblje 70 x 80 cm. Uspravni format traži visinu, a ne širinu.

Mogu li dobiti mjeru koje nema na popisu?

Da, mjeru po narudžbi izrađujemo bez doplate za nestandardnu veličinu. Preporučujemo da zadržite omjer stranica izvornika.

Koja je veličina najbliža izvorniku?

Veličina 130 x 141 cm, koja odgovara mjeri izvornika zaokruženoj na pune centimetre. Izvornik mjeri 129,5 x 140,6 cm.

Kako se slika dostavlja?

Smotana u tuljcu ili napeta na podokviru, uz pošiljku koja se može pratiti. Rok izrade ovisi o veličini i potvrđujemo ga pri narudžbi.

Što slika poručuje u jednoj rečenici?

Da se iz pariškog staklenika može sastaviti šuma kakve nigdje na svijetu nema i da je upravo zato pred njom teško otići dalje.

Je li izvornik na prodaju?

Nije. Djelo je u javnoj zbirci washingtonske galerije i nije u prodaji; vrijednost djela ne navodimo jer o njoj nemamo izvor.

Je li prikladna za dar?

Mirno zelenilo zahvalan je izbor za dar. Želite li izbor prepustiti obdarenom, dostupan je poklon bon.

• Motiv: gusta tropska guštara u uspravnom formatu, sa svjetlosnom pukotinom u pozadini i bez pojedinačne životinje
• Izvornik: 1909., ulje na platnu, 129,5 x 140,6 cm, National Gallery of Art u Washingtonu, inv. 1963.10.213, zbirka Chestera Dalea
• Naša izvedba: ručno naslikano ulje, osam veličina od 50 x 55 do 150 x 160 cm ili po mjeri, fotografija na potvrdu prije otpreme
• Zanimljivost: slikar nikada nije napustio Francusku – ova je šuma sastavljena od staklenika pariškog botaničkog vrta