Opis
Crvena stijena – platno sa svega tri vlasnika
Platno je uspravno, što je kod krajolika neobično. Iz gornjega desnog kuta spušta se velika crvenonarančasta stjenovita ploha, glatka i gotovo bez pojedinosti, poput zastora od kamena. Slijeva i odozdo stoji gusto zelenilo – borova debla, grane i nisko lišće – a među njima ostaju tek uski svijetli razmaci. Neba gotovo da i nema. Ručno slikana slika na platnu donosi ovo Cézanneovo djelo s kraja 1890-ih, datirano u oko 1895. godine, koje u izvorniku mjeri 91 × 66 centimetara i čuva se u pariškom Musée de l’Orangerie pod brojem RF 1960-14.
Tri vlasnika u sto godina
Provenijencija ovoga platna izvanredno je kratka. Prvi poznati vlasnik bio je trgovac Ambroise Vollard u Parizu, koji ga je držao desetljećima. Godine 1936. djelo je prešlo gospođi Jean Walter, koja je prije bila gospođa Paul Guillaume – po obojici muževa nosi ime zbirka u kojoj je platno danas. Godine 1960. zbirka je prešla u Musée de l’Orangerie. Tri imatelja, a između prvoga i posljednjega djelo je prevalilo cijeli put s police jednoga trgovca do državnoga muzeja a da nikada nije prošlo dražbom.
Sto pedeset franaka i Vollardova izložba
U Vollardovoj skladišnoj knjizi platno nosi broj 3865 i cijenu od 150 franaka. U studenome 1933. Vollard ga je poslao u New York: galerija Knoedler priredila je izložbu naslovljenu Paintings from the Ambroise Vollard Collection, XIX-XX Centuries, na kojoj je djelo nosilo broj 12. Izložba je dakle bila predstavljanje trgovčeve vlastite zbirke, a ne muzejski izbor, i odande je otputovala još u Detroit, u Arts and Crafts Club. U katalogu je tada bilo datirano u 1897.
Izložba u korist dojenja
U veljači i ožujku 1939. platno je bilo u Parizu kod Paula Rosenberga, na izložbi za stotu obljetnicu slikareva rođenja. Njezin puni naslov govori čemu je služila: Exposition Cézanne (1839-1906), organisée à l’occasion de son centenaire au profit de l’œuvre de l’allaitement maternel – u korist ustanove za dojenje. Djelo je nosilo broj 32, posudio ga je Vollard, a u tom je katalogu bilo datirano u 1900. Poslije je dvaput bilo u Orangeriji: 1966. na izložbi zbirke Jean Walter – Paul Guillaume pod brojem 15 i 1974. na izložbi Cézanneovih djela iz nacionalnih muzeja.
Stijena kao jedna jedina ploha
Najneobičnije je na ovom platnu koliko je malo naslikano na stijeni. Crvenonarančasti zid gotovo je jedinstvena ploha boje, bez pukotina, bez sjena i bez pojedinosti koje bi mu dale strukturu kamena; vide se samo blage promjene tona i nekoliko okomitih poteza. Zelenilo uz nju, naprotiv, gusto je i pokretno, sastavljeno od desetaka kratkih dodira. Zato se stijena ne čita kao udaljen zid nego kao ploha koja visi neposredno pred gledateljem – i upravo to daje smisao uspravnomu formatu. Mjesto koje katalog navodi kamenolom je Bibémus kraj Aixa.
Što je Vollard zapisao uz broj 3865
Trgovčev je opis kratak i neobično točan: huile; paysage en hauteur à droite grand pan rouge – ulje; uspravan krajolik, zdesna velika crvena ploha. Uz to stoje mjera 92 × 65 centimetara i cijena od 150 franaka. Vollard dakle nije opisao motiv nego građu djela: format, stranu i plohu. I katalog raisonné uz ovo djelo među prirodnim motivima navodi jednu jedinu natuknicu – stijene – što je za krajolik krajnje malo.
Kako je zbirka došla u Orangeriju
Zbirka Jean Walter – Paul Guillaume prešla je u Musée de l’Orangerie 1960., i upravo ta godina stoji u inventarnom broju ovoga platna: RF 1960-14. Muzej zbirku nije sam sastavljao; preuzeo ju je u cijelosti, a s njome i odnose među djelima kakve je odredio privatni ukus. Zato je platno danas izloženo u kući u kojoj visi kao dio zaokružene zbirke, a ne kao pojedinačna kupnja.
Uspravan krajolik rijetkost je i baš zato uporabljiv: pristaje uz uske zidove, između vrata i prozora ili u hodniku, gdje vodoravno platno ne bi imalo mjesta. Slikamo ga u petnaest veličina, od 40 × 55 do 131 × 180 centimetara, međumjere napinjemo na podokvir po mjeri, a izgled u okviru unaprijed pokazuje naša 3D aplikacija. Iz istoga kraja potječu Kamenolom Bibémus i Planina Sainte-Victoire viđena iz Bibémusa, a širi pogled nudi Marsejski zaljev viđen iz L’Estaquea.
- Motiv: Crvena stijena, Paul Cézanne, oko 1895., Musée de l’Orangerie, Pariz
- Tehnika: ručno slikana slika, ulje na platnu, reprodukcija
- Veličine: 15 dimenzija, na želju i veličina po mjeri
- Zanimljivost: godine 1939. platno je bilo na pariškoj izložbi za slikarevu stotu obljetnicu čiji je prihod išao ustanovi za dojenje
