Opis

Sijač I slika je koju je Vincent van Gogh naslikao u lipnju 1888. u Arlesu: seljak korača preko ljubičaste njive i sije sjeme, a iznad njega iza pojasa zrele pšenice zalazi golemo žuto sunce. Naslikao ju je kao svoj suvremeni odgovor na Sijača Jeana-Françoisa Milleta. Original je velik 64,2 x 80,3 cm i visi u muzeju Kröller-Müller (Kröller-Müller Museum) u Otterlou. Mi je slikamo ručno, uljem na platnu, u 15 mjera od 40 x 30 do 150 x 115 cm ili po vašoj mjeri, a prije otpreme šaljemo vam fotografiju gotove slike na potvrdu.
| Naslov: | Sijač I |
| Drugi naslovi: | De zaaier · The Sower · Sijač pri zalasku sunca |
| Slikar (1853.–1890.): | Vincent van Gogh |
| Godina nastanka: | lipanj 1888., Arles |
| Izvorna veličina: | 64,2 cm x 80,3 cm |
| Izvorna tehnika: | Ulje na platnu |
| Stil slikanja: | Postimpresionizam |
| Nalazi se: | Kröller-Müller Museum, Otterlo (inv. br. KM 106.399) |
| Naša reprodukcija: | Ručno slikano ulje na platnu, 15 mjera ili po mjeri |
Sijač I – Vincent van Gogh
Što prikazuje Sijač I?
Seljak u plavoj radnoj odjeći odlučno korača preko svježe preorane njive. O boku mu visi vreća sa sjemenom, a širokim zamahom desne ruke rasipa zrnje po zemlji. Za njim lete crne ptice koje kljucaju sjeme. U pozadini se proteže pojas zrele žute pšenice, lijevo su mala seoska kuća i nekoliko stabala, a iznad svega na obzoru stoji sunce kao golem žuti disk koji svjetlom ispunjava cijelo nebo.
Najviše pažnje zaslužuje njiva. Van Gogh je grude zemlje naslikao debelo nanesenim plavoljubičastim i narančastim bojama, gotovo kao reljef, a put koji vodi prema vama žari se žuto u niskom svjetlu. Na nebu se potezi kista u krugovima vijugaju oko sunca, kao da se svjetlost iz njega širi preko cijelog krajolika.
Zašto je Van Gogh naslikao sijača po uzoru na Milleta?
Jean-François Millet, francuski slikar seoskog života, naslikao je svog Sijača 1850., a Van Gogh mu se divio cijeli život; između 1881. i 1885. u Nizozemskoj je već crtao i slikao vlastite sijače. U ljeto 1888. u Arlesu odlučio je napraviti novu, suvremenu verziju istog motiva. Milletov Sijač taman je i siv, s malo boje. Van Goghov ima blistave boje i oštre kontraste.
Nije mu bilo lako. Oko 17. lipnja 1888. pisao je prijatelju, australskom slikaru Johnu Peteru Russellu: „Radim na Sijaču. Velika njiva sva ljubičasta, nebo i sunce vrlo žuti. Težak je to motiv.” U pismo je nacrtao malu skicu kompozicije. Samo platno nastalo je otprilike između 17. i 28. lipnja 1888.
Što je sijač značio Van Goghu?
Za Van Gogha sijač je bio znak kruga prirode i života. Zato iza čovjeka koji sije još uvijek stoji zrela pšenica: žetva i sjetva, kraj i novi početak, dijele istu njivu. Sunce nisko na obzoru vječni je izvor svjetla i energije koji će sjeme potaknuti na rast.
Lik je za njega imao i vjersko značenje: u sijaču je vidio sijača Božje riječi iz prispodobe u evanđeljima. To ne morate znati da bi vas slika dirnula, ali objašnjava zašto je tako jednostavan prizor seoskog rada naslikan s toliko snage i boje.
Gdje visi original?
Original visi u muzeju Kröller-Müller u Otterlou u Nizozemskoj, gdje je izložen u zbirci pod inventarnim brojem KM 106.399. Velik je 64,2 puta 80,3 cm, pa izbliza možete pratiti svaku debelu grudu boje na njivi.
Isti muzej čuva i uljanu skicu za sliku Jedači krumpira, Van Goghovu seljačku večeru iz Nuenena iz 1885. U jednom posjetu tako vidite koliko je daleko njegova boja stigla u tri godine: od zemljanih smeđih tonova uz uljanicu do žutog sunca nad ljubičastom njivom. Pismo u kojem je ovu sliku prvi put opisao, zajedno s malom skicom, možete pročitati u mrežnom izdanju Van Goghovih pisama.
Sijač I ili Sijač – koji odabrati?
Slikamo dva Van Goghova sijača, koje je lako razlikovati. Sijač I je lipanjska slika: širok, otvoren krajolik, sijač u srednjem planu, golemo žuto sunce na obzoru i njiva u ljubičastoj i narančastoj. Slika Sijač kasnije je i znatno manje platno iz iste godine, danas u Muzeju Van Gogh: dijagonalno je presijeca kvrgavo deblo, boje su svijetle i neprirodne, a kompozicija najvjerojatnije duguje japanskim grafikama.
Za mirnu, sunčanu njivu s puno prostora i svjetla odaberite Sijača I, a za odvažnu, grafičku kompoziciju s jakim kontrastima Sijača; obje su položenog formata. Iz iste godine u Arlesu potječu slike Suncokret I i Zvjezdana noć nad Rhonom, s istim jakim žutim i plavim tonovima, ako želite u istu prostoriju još jednu sliku iz Arlesa.
Kako nastaje naš ručno slikani Sijač I?
Slikar najprije skicira obzor, sunce i lik, zatim nanosi nebo i njivu, a na kraju dodaje sijača, ptice i posljednje poteze svjetla na putu. Naša ručno slikana reprodukcija nastaje uljem na platnu u tehnici impasto: boju nanosimo debelo, pa potezi kista kao na originalu stoje iznad platna, a grude na njivi dobivaju istu izdignutu, gotovo kiparsku površinu.
Na prvoj fotografiji je gotov Sijač I u širokom svijetlozlatnom okviru, na stalku u našoj radionici, onakav kakav ćete ga primiti. Vide se krugovi žutih poteza oko sunca i kratki, gusti nanosi plave, ljubičaste i narančaste na njivi.
Svaka slika je ručno slikana kopija izrađena posebno za vašu narudžbu, pa nijedne dvije nisu posve jednake. Tiskana reprodukcija slike pokazuje samo ravnu plohu, dok su potezi kista na našoj slici stvarni.
Koja veličina Sijača I za koji zid?
Kratki odgovor: iznad kauča ili niskog ormarića 120 x 90 ili 130 x 97 cm, iznad komode ili u manju sobu 80 x 60 ili 90 x 67 cm, a za velik prazan zid 150 x 112 ili 150 x 115 cm. Format je položen, pa lijepo stoji iznad dugog namještaja, a jaka žuta boja neba vidi se i s drugog kraja sobe.
Na raspolaganju je 15 mjera, od 40 x 30 do 150 x 115 cm. Original je širok oko 80 cm i visok 64 cm, pa je naša mjera 80 x 60 cm blizu slici u Otterlou, samo malo niža. Slika za dnevni boravak trebala bi zauzeti otprilike dvije trećine širine namještaja ispod nje: iznad kauča širokog oko 200 cm to je 130 x 97 cm. Najmanja uljana slika, 40 x 30 cm, pristaje u hodnik, na policu ili iznad radnog stola.
Sredinu platna postavite otprilike 150 cm od poda, a iznad kauča ili ormarića ostavite 20 do 30 cm razmaka.
Što ako trebam mjeru po narudžbi ili okvir?
Ako nijedna od 15 mjera ne odgovara vašem zidu, naslikat ćemo sliku po mjeri, pa i u točnoj veličini originala. Preporučujemo da omjer ostane blizu originala, inače se sijač i sunce stisnu ili razvuku. Pošaljite željenu širinu i visinu i javit ćemo cijenu i rok izrade. Sve naše slike na platnu napete su na drveni podokvir i spremne za vješanje.
Za okvir upotrijebite našu 3D aplikaciju: na ovom motivu prikazuje svaki naš profil okvira – aplikacija služi isključivo za izbor okvira. Ako želite vidjeti kako će slika izgledati baš na vašem zidu, to je naša zasebna usluga smještanja u prostor. Žutom nebu dobro pristaje svijetlozlatni okvir, kakav vidite na prvoj fotografiji.
Kako izgleda dostava i kakvo jamstvo dobivam?
Svaku sliku izrađujemo po narudžbi u našem ateljeu u Sloveniji, pa računajte na 15 do 45 dana, ovisno o odabranoj mjeri. Šaljemo je napetu i zaštićenu za prijevoz, uokvirenu ako ste okvir odabrali, po Hrvatskoj i EU bez carine. Prije otpreme dobivate fotografiju gotovog djela na potvrdu; ako nešto ne odgovara, popravimo dok je platno još u našoj radionici. Za svaku narudžbu vrijedi naš pravilnik o povratima.
Ostale slike Van Gogha naći ćete u galeriji Vincent van Gogh, a više o slikaru u našem članku o Vincentu van Goghu. Za poklon postoji poklon-bon: obdareni sam bira mjeru i motiv.
Često postavljana pitanja
Gdje se danas nalazi Sijač I Vincenta van Gogha?
U muzeju Kröller-Müller u Otterlou u Nizozemskoj, gdje je izložen u zbirci pod inventarnim brojem KM 106.399. Muzej ga vodi pod nazivom De zaaier, Sijač. Kasniji, manji sijač s deblom nalazi se u Muzeju Van Gogh u Amsterdamu, pa obje slike možete vidjeti na istom putovanju po Nizozemskoj.
Kada i gdje je Van Gogh naslikao sliku Sijač I?
U Arlesu na jugu Francuske, otprilike između 17. i 28. lipnja 1888. Oko 17. lipnja pisao je prijatelju Johnu Peteru Russellu da radi na Sijaču, da je velika njiva sva ljubičasta, a nebo i sunce vrlo žuti, te da je to težak motiv. Pismu je priložio malu skicu kompozicije.
Što znači Sijač I?
Govori o krugu prirode i života. Sijač polaže novo sjeme u zemlju, a iza njega još stoji zrela pšenica, pa se sjetva i žetva susreću na istoj njivi. Za Van Gogha sijač je bio i vjerski lik, sijač Božje riječi iz prispodobe, a sunce iznad njega izvor svjetla i energije.
Zašto je sunce na slici Sijač I tako veliko?
Zato što je sunce jednako važno kao čovjek. Van Gogh je zalazeće sunce naslikao kao golem žuti disk koji vlada prizorom, kao vječni izvor svjetla i energije za njivu i sjeme. Nebo oko njega slikao je zakrivljenim potezima koji prate okrugli oblik diska, pa se čini da svjetlost zrači preko cijelog krajolika.
Kako je Millet nadahnuo sliku Sijač I?
Jean-François Millet naslikao je svog Sijača 1850., a Van Gogh je po njemu crtao i slikao sijače već od 1881. U Arlesu je htio suvremenu verziju: Milletova slika tamna je i siva, s malo boje, a njegova ima blistave boje i oštre kontraste, žuto nebo nad ljubičastom njivom. Lik koji korača sa širokim zamahom ruke i dalje potječe od Milleta.
Zašto su njiva i nebo na slici Sijač I ljubičasti i žuti?
Zato što su žuta i ljubičasta komplementarne boje: jedna uz drugu međusobno se pojačavaju. Van Gogh je plan sam opisao u lipnju 1888., velika njiva sva ljubičasta, nebo i sunce vrlo žuti. Nebo i zemlja zamijenili su uobičajene boje, njiva je u plavim i ljubičastim tonovima pod žutim nebom, i upravo taj kontrast daje slici njezin sjaj.
Je li Sijač I ista slika kao Sijač?
Nije, riječ je o dva različita platna iz 1888. Sijač I je lipanjska slika u muzeju Kröller-Müller, sa sijačem na otvorenoj ljubičastoj njivi pod velikim suncem. Sijač je kasnija i znatno manja slika u Muzeju Van Gogh, na kojoj kvrgavo deblo u prvom planu dijagonalno presijeca prizor. Obje slike slikamo ručno.
Je li vaš Sijač I tisak?
Nije. Svaku sliku ručno slika slikar, uljem na platnu i s debelim nanosom boje na njivi i nebu, kakav je koristio Van Gogh. Na prvoj fotografiji vidite gotovu sliku na stalku u našoj radionici. Ono što primate je dakle prava umjetnička slika, koju prije otpreme fotografiramo i fotografiju vam šaljemo na potvrdu.
Ima li vaš Sijač I reljefne poteze kista kao original?
Ima. Slikamo ga u tehnici impasto: boju nanosimo debelo, pa potezi kista stoje iznad platna kao na Van Goghovu originalu, a debele grude boje na njivi i krugovi oko sunca hvataju svjetlo vaše sobe. Tiskana kopija nema taj reljef jer joj je površina ravna. Reljef se najbolje vidi kad slika dobiva svjetlo sa strane.
- Motiv: sijač rasipa sjeme po ljubičastoj njivi pod golemim žutim zalazećim suncem, iza njega zrela pšenica.
- Original: lipanj 1888., Arles, 64,2 x 80,3 cm, muzej Kröller-Müller, Otterlo.
- Naša slika: ručno slikano ulje na platnu u 15 mjera, od 40 x 30 do 150 x 115 cm, ili po mjeri.
- Dobro je znati: prije otpreme dobivate fotografiju gotovog djela na potvrdu.









































