Caravaggio – Smrt Djevice Marije

Smrt Djevice Marije velika je Caravaggiova slika, nastala oko 1604.–1606. za jednu rimsku kapelu: Djevica Marija leži na odru u jednostavnoj crvenoj haljini, bosih stopala, oko nje u tišini tuguju apostoli, neki skrivenih lica, Marija Magdalena plače na stolici u prvom planu, a iznad prizora visi golem crveni zastor. Original, ulje na platnu, visok je 369 cm i širok 245 cm, a danas se čuva u Louvreu u Parizu. Za vas je naš slikar rukom slika uljem na platnu u 6 uspravnih mjera, od 90 x 130 do 160 x 230 cm, ili po mjeri, a prije otpreme dobivate fotografiju gotovog djela.

Smrt Djevice Marije – Caravaggio

Što prikazuje Smrt Djevice Marije?

Prizor se zbiva u tamnoj, gotovo praznoj prostoriji. U sredini leži Djevica Marija u jednostavnoj crvenoj haljini, glave klonule u stranu, s rukom koja visi preko ruba odra. Stopala su joj bosa i raširena, a tijelo nateklo, kao kod pokojnika. Oko nje okupila se skupina apostola, naslikanih gotovo u prirodnoj veličini.

Muškarci stoje zbijeni i svaki tuguje na svoj način. Jedni rukama pokrivaju lice, drugi se naginju nad preminulu. Naprijed na niskoj stolici sjedi Marija Magdalena, pognuta, lica skrivena u dlanovima. Pokraj nje na podu stoji bakrena posuda.

Gornji dio platna ispunjava velik zastor krvavocrvene boje. Svjetlo pada sa strane i najjače obasjava Marijino lice i ruke. Na njezinu svetost upućuje samo tanka, jedva vidljiva aureola iznad glave.

Što znači ovaj prizor?

Slika prikazuje smrt Marije, Isusove majke, i bol njegovih učenika. Većina slikara toga doba prikazivala je Mariju u trenutku uznesenja, živu i okruženu anđelima. Caravaggio slika samu smrt, bez anđela i bez neba koje se otvara.

Ovdje nitko ne nariče. Apostoli ne podižu ruke i ne viču, njihova se tuga vidi u pognutim glavama i skrivenim licima. Promatrač tako ulazi u tihu sobu u kojoj se upravo dogodilo nešto konačno.

Zašto je ova slika toliko slavna?

Caravaggio je napustio gotovo sve znakove kojima su slikari prije njega isticali Marijinu svetost. Naslikao je stvarno mrtvo tijelo, s obješenom rukom i nateklim stopalima, i time u Rimu izazvao pravu pomutnju. Rani životopisci Giovanni Baglione i Gian Pietro Bellori odbijanje slike pripisali su upravo Marijinu izgledu.

Peter Paul Rubens smatrao ju je jednim od Caravaggiovih najboljih djela. Prema Wikipediji, to je i posljednje veliko katoličko umjetničko djelo na kojem je Marija nedvojbeno mrtva. Takav pristup svetom prizoru snažno je obilježio slikarstvo 17. stoljeća.

Povijest narudžbe i put kojim je slika kasnije prošla opisuje članak na Wikipediji (na engleskom).

Gdje je original i kako je dospio onamo?

Original visi u Louvreu u Parizu. Naručio ga je papinski pravnik Laerzio Cherubini za svoju kapelu u karmelićanskoj crkvi Santa Maria della Scala u rimskom Trastevereu. Oci te crkve odbili su ga kao neprikladnog, a na njegovo su mjesto postavili djelo Carla Saracenija, Caravaggiova sljedbenika.

Na Rubensovu preporuku kupio ga je Vincenzo Gonzaga, vojvoda od Mantove. Njegov veleposlanik Giovanni Magni nakratko ga je izložio u svojoj kući na Via del Corso, od 1. do 7. travnja 1607., a kopiranje je bilo strogo zabranjeno.

Vojvodska zbirka prodana je 1627. engleskom kralju Karlu I. Nakon njegova pogubljenja sliku je na prodaji 1649. kupio Everhard Jabach, koji ju je 1671. prodao Luju XIV. Nakon Francuske revolucije postala je državno vlasništvo, a danas je izložena u Louvreu.

Smrt Djevice Marije ili neka druga Caravaggiova slika?

Opsegom, ozbiljnošću i prirodnošću Smrt Djevice Marije podsjeća na sliku Polaganje Krista u grob iz Vatikana. Na objema su likovi gotovo u prirodnoj veličini i obje govore o rastanku.

Tražite li manji i osobniji prizor, Marija Magdalena sama je u središtu slike Pokajnica Magdalena. Za živu kompoziciju s tijelima u pokretu pogledajte sliku Bičevanje Krista, a za trenutak između sumnje i vjere sliku Nevjerni Toma.

Ostale slike Caravaggia iz naše ponude okupljene su na stranici Caravaggio. Među njima je ova umjetnička slika najviša i najsvečanija, pa joj najbolje pristaje prostorija s visokim stropom.

Kako naš slikar slika vašu Smrt Djevice Marije?

Svaku Smrt Djevice Marije počinjemo slikati tek po narudžbi, uljem na platnu, sloj po sloj. Slikar najprije postavlja tamnu pozadinu i velike plohe: crveni zastor gore, crvenu haljinu u sredini i tamne ogrtače apostola oko nje.

Zatim gradi svjetlo. Prvo ga stavlja na Marijino lice, ruke i stopala, potom na zatiljak Magdalene u prvom planu, a na kraju na ruke i glave apostola. Tako nastaje dubina koja pogled vodi od prednjeg ruba prema unutrašnjosti prizora. Posljednji dolaze tanka aureola, nabori tkanine i odsjaj bakrene posude.

Ručno slikana reprodukcija nosi na površini tragove kista kakve tiskana reprodukcija slike ne može imati. Crveni zastor uvečer djeluje tamnije i dublje nego u podne, jer boja nije otisnuta, nego nanesena u više slojeva. Upravo zato ova uljana slika svakog dana izgleda malo drukčije.

Koja mjera za koji zid?

Ukratko: za hodnik ili zid uz vrata 90 x 130 ili 98 x 152 cm, iznad kauča, komode ili blagovaonskog stola 113 x 165 ili 127 x 185 cm, a za visok zid, stubište ili galeriju 140 x 210 ili 160 x 230 cm.

Na izbor je 6 uspravnih mjera (širina x visina): 90 x 130, 98 x 152, 113 x 165, 127 x 185, 140 x 210 i 160 x 230 cm. Original je golem, pa mu je najbliža najveća mjera 160 x 230 cm, koja je od njega i dalje uža za 85 cm i niža za 139 cm.

Kao slika za dnevni boravak s visokim stropom dobro se pokazuje 127 x 185 cm, jer uspravni format naglašava visinu prostorije. Donji rub neka bude 20 do 30 cm iznad naslona, kako Magdalena u prvom planu ne bi nestala iza jastuka.

Mogu li odabrati drugu mjeru ili okvir?

Možete. Omjer originala je otprilike 2 : 3, pa ga bez teškoća prenosimo na drugu uspravnu mjeru, a da ne odrežemo zastor gore ni posudu na podu. Kad nam pošaljete željenu širinu i visinu, javljamo vam cijenu i rok izrade.

Smrt Djevice Marije stiže smotana, napeta na podokvir ili uokvirena. Napinjanje i uokvirivanje za sve naše slike na platnu obavlja naša radionica u Sloveniji. Za izbor okvira služi naša 3D aplikacija; kako slika izgleda na vašem zidu, pokazujemo kao zasebnu uslugu.

Crvenom zastoru i haljini lijepo pristaje taman orahov ili patinirani zlatni okvir. Svjetliji zlatni profil dodatno ističe svjetlo na Marijinu licu.

Kako stiže dostava?

S radom počinjemo kad primimo vašu narudžbu, a za 15 do 45 radnih dana slika je spremna za otpremu. Prije toga šaljemo vam fotografiju gotovog djela da provjerite pojedinosti; želite li nešto drukčije, ispravit ćemo. Unutar EU, pa tako i do Hrvatske, nema carine, a za svaku narudžbu vrijedi naš pravilnik o povratima.

Smrt Djevice Marije ozbiljan je i tih motiv, pa je prikladan dar za nekoga tko cijeni barokno slikarstvo. Ako želite da mjeru odabere sam darovani, poklonite mu poklon-bon.

Često postavljana pitanja

Gdje se može vidjeti original?

U muzeju Louvre u Parizu, gdje je slika dio francuske državne zbirke.

Tko leži na odru?

Djevica Marija, Isusova majka, a oko nje tuguju apostoli i Marija Magdalena.

Dobivam li tiskanu sliku?

Ne. Riječ je o ulju na platnu: to je ručno slikana kopija koju naš slikar izrađuje tek nakon vaše narudžbe.

Kolike su dimenzije originala?

Visok je 369 cm i širok 245 cm, a likovi su gotovo u prirodnoj veličini.

Je li motiv prikladan za spavaću sobu?

Prizor je ozbiljan i tužan, pa ga radije preporučujemo za dnevni boravak, knjižnicu, hodnik ili stubište.

Koju mjeru odabrati iznad kauča širokog 220 cm?

Iznad tako širokog kauča odaberite 113 x 165 ili 127 x 185 cm.

Zašto je crkva odbila sliku?

Oci su je smatrali neprikladnom, a rani životopisci razlog su vidjeli u načinu na koji je Marija naslikana.

Koliko traje izrada?

Od 15 do 45 radnih dana od narudžbe; fotografiju gotove Smrti Djevice Marije dobivate prije otpreme.

• Motiv: mrtva Djevica Marija u crvenoj haljini na odru, oko nje ožalošćeni apostoli, naprijed uplakana Marija Magdalena, gore crveni zastor.
• Original: oko 1604.–1606., ulje na platnu, 369 x 245 cm, Musée du Louvre, Pariz.
• Naša slika: ručno slikano ulje na platnu u 6 uspravnih mjera, od 90 x 130 do 160 x 230 cm, ili po mjeri.
• Dobro je znati: crkva za koju je nastala odbila ju je, a Rubens ju je ubrajao među najbolja Caravaggiova djela.