Edgar Degas – Balet iz opere Robert le Diable

Balet iz opere Robert le Diable prikazuje kazališni prizor gledan sa sjedala u dvorani: dolje tamni niz glava i leđa muškaraca u crnim sakoima s bijelim ovratnicima, među njima vrat kontrabasa, nad njima uska svijetla crta pozornice, a na pozornici tamna arkada i među njezinim lukovima blijedi bijeli i plavkasti likovi. Gotovo je cijelo platno tamno; svijetlo je samo ondje gdje je pozornica. Izvornik je naslikan uljem na platnu i čuva ga Metropolitan Museum of Art u New Yorku pod inventarnim brojem 29.100.552. Kod nas nastaje kao ručno slikano djelo, u mjerama od 30 x 40 do 120 x 160 cm ili po vašoj mjeri, a prije otpreme dobivate fotografiju dovršenog djela na potvrdu.

Balet iz opere Robert le Diable – Edgar Degas

Tko je na prizoru?

Dvije skupine ljudi, razdvojene crtom pozornice. Dolje su publika i orkestar: desetak muških glava, viđenih s leđa i sa strane, u tamnim sakoima s bijelim ovratnicima. Jedan slijeva okrenut je gotovo u profil i lice mu je osvijetljeno; drugi su ćelavi, jedan nosi šešir. Među njima se diže vrat kontrabasa. Gore su na pozornici blijedi likovi u bijelom i plavkastom koji se kreću među lukovima; lica im ne vidimo, jedva su više od svijetlih poteza. Nitko nije imenovan.

Što je na platnu?

Prizor je uspravan i uvelike taman. Donja je polovica gotovo crna: glave, leđa, sjena dvorane. Sredinu presijeca uska svijetla crta pozorničkih svjetala. Gornja je polovica pozornica — tamna arkada s visokim lukovima, niz blijedih stupova i svjetlije zasvođene otvore, a gore desno niz svijetlih niša. Među arkadom se razlijevaju bijeli i blijedo plavi likovi. Ljestvica je boja skromna: smeđa, crna, prljavo bijela, jedno jedino hladno plavetnilo. Dolje desno djelo je potpisano.

Zašto je baš ovaj prizor važan?

Jer to nije prizor baleta, nego prizor gledanja baleta. Degas je prizor postavio ondje gdje je i sam sjedio i nije uklonio ništa što ondje smeta: glave pred nama zaklanjaju donji dio pozornice, vrat kontrabasa diže se preko prizora, dvorana je tamna i pozornica je daleko. Upravo tako predstava izgleda sa sjedala. Drugo je odnos svjetla: ljudi koji plaćaju za pogled sjede u tami, a plesačice su toliko daleko da gube lica. Naslov govori koja se opera igra, što Degasa zanima manje od toga kako je vidimo.

Što prizor znači?

Kazalište kao iskustvo, a ne kao događaj. Impresionizam kod Degasa nije značio sunce, nego isječak uhvaćen onako kako ga oko doista vidi, pa i kad je pogled zaklonjen. Impresionistička slika te vrste bliža je stoga sjećanju na večer nego snimku predstave. Kao umjetnička slika tamna je i traži svijetao zid ili dobro svjetlo; nagrada je dubina koja se pokaže tek kad se oko privikne. Među zidne slike za mirnu sobu s glazbom spada vrlo dobro.

Motiv među Degasovim djelima

Opera je Degasu bila jedna jedina velika tema, gledana s obiju strana rampe. Orkestar u operi pokazuje istu jamu s glazbenicima izbliza, Glazbenici u orkestru stavlja njihove glave pred plesačice na pozornici, a Baletna proba na pozornici istu pozornicu pokazuje bez publike. Kako je Degas vidio plesačicu iz lože pokazuje Zvijezda u Art Institute of Chicago, a kako je istu pozornicu vidio preko glava orkestra Balet u pariškoj Operi na istom mjestu.

Kako nastaje naša ručno slikana izvedba?

Kistom i uljanim bojama, ne pisačem, a tehnika izvornika ovdje je ista kao naša: ulje na platnu. Svako naše platno nastaje sloj po sloj, a kod ovog je motiva najteža tama. Tamna polovica ne smije postati jedinstvena crna ploha: u njoj moraju ostati razdvojene glave, ovratnici i obrisi ramena, inače prizor gubi dvoranu. To se postiže s više tankih tamnih nanosa, a ne s jednim gustim. Likove na pozornici slikamo rijetkim, brzim potezom, jer moraju ostati neodređeni — naslikamo li im lica, prizor više nije pogled s udaljenosti. Svaka reprodukcija slike nastaje iznova i dva primjerka nikad nisu posve jednaka, jer ruka isti potez ne ponavlja dvaput; svaka je ručno slikana kopija stoga svoja. Za ovo djelo nemamo fotografija naših dovršenih platna, pa ih ovdje ne prikazujemo i ne opisujemo. Fotografiju svojeg platna dobivate prije otpreme.

Koja mjera za koji zid?

Ako ne znate koja: 60 x 80 cm. Izvornik mjeri 66 x 54,3 cm; naša mjera 50 x 70 cm najbliža mu je po veličini, a po omjeru je najbliža 40 x 50 cm, jer su naše mjere nešto uže od izvornika. Mjere 30 x 40 i 40 x 50 cm za manju su prostoriju ili hodnik, gdje se glave dolje već stapaju u jedno. Mjere 50 x 70 i 60 x 80 cm najčešći su izbor iznad komode ili uz glazbeni kutak. Mjera 70 x 90 cm za dnevni je prostor, gdje slika za dnevni boravak traži dovoljno svjetla da se tamna polovica otvori. Mjere 80 x 110 i 100 x 130 cm za veći su zid, a kod 120 x 160 cm smo kod mjera u kojima velike slike doista dišu i glave publike su u naravnoj veličini. Odabranu mjeru prije odmjerite na zidu papirnatim izrezom; kod uspravnog formata pogreška se obično dogodi u visini. Nijedna mjera nije na zalihi kao gotov proizvod: svaki primjerak nastaje po narudžbi i ostaje jedan jedini komad.

Mjera po narudžbi, slijepi okvir i okvir

Ako vam nijedna od osam mjera ne odgovara ili želite omjer izvornika, slikamo po vašoj mjeri i pritom čuvamo omjere prizora, da crta pozornice ostane na istoj visini i da vrat kontrabasa ne padne s ruba; to je naša slika po narudžbi. Svaki primjerak dobivate napet na drveni slijepi okvir, spreman za vješanje. Za okvir upotrijebite našu 3D aplikaciju: na ovom motivu pokazuje sve profile letvica koje imamo, pa možete usporediti zlatnu, srebrnu, crnu, bijelu i prirodno drvo — namijenjena je izboru okvira i ničemu drugom. Želite li vidjeti kako djelo izgleda na vašem zidu, to je naša zasebna usluga postavljanja u prostor.

Dostava i jamstvo

Svaki primjerak nastaje po narudžbi u našem ateljeu u Sloveniji, pa računajte na 15 do 45 dana ovisno o odabranoj mjeri; kod najvećih je mjera vrijeme obično pri gornjoj granici. Šaljemo ga napetog i zaštićenog za prijevoz, uokvirenog ako ste okvir odabrali, u Hrvatsku i petnaest drugih zemalja Europske unije, bez carine. Prije otpreme dobivate fotografiju dovršenog djela na potvrdu, a za svaku narudžbu vrijedi naša politika povrata. Cijela je ponuda ovog slikara u galeriji Edgar Degas, a život slikara opisuje naš članak o Edgaru Degasu.

Česta pitanja

Što se na prizoru događa?

Predstava teče. Dolje gledaju publika i glazbenici, gore se na pozornici među lukovima kreću blijedi likovi.

Zašto su glave sprijeda tako velike?

Jer prizor gledamo s jednog od sjedala. Ljudi pred nama zaklanjaju donji dio pozornice, jednako kao i u stvarnosti.

Što je onaj svijetli predmet u sredini?

Vrat i glava kontrabasa, koji se diže iz orkestralne jame i siječe prizor po sredini.

Tko su likovi na pozornici?

Plesačice u bijeloj i blijedo plavoj odjeći, gledane s udaljenosti. Lica nemaju — Degas ih je naslikao brzim potezima.

Gdje se izvornik nalazi?

U muzeju Metropolitan Museum of Art u New Yorku, pod inventarnim brojem 29.100.552.

Koliko je izvornik velik?

66 x 54,3 cm, dakle prilično malen. Naša mu je mjera 50 x 70 cm po veličini najbliža.

Jesu li vaše mjere u omjeru izvornika?

Ne posve — naše su nešto uže. Po omjeru je najbliža 40 x 50 cm; želite li omjer izvornika, naslikamo ga po vašoj mjeri.

Je li ovo tisak?

Nije. Djelo je slikano rukom uljanim bojama; potezima kista vidi se i osjeća trag.

Je li djelo vrlo tamno?

Jest. Donja je polovica gotovo crna i otvara se tek uz dovoljno svjetla; na svijetlom zidu ili s usmjerenim svjetlom djeluje najbolje.

Mogu li dobiti mjeru koje nema na popisu?

Da, slikamo po mjeri i pritom čuvamo omjere prizora.

Je li prikladno za dar?

Da, osobito za nekoga tko ide u operu ili kazalište. Budući da svaki primjerak nastaje po narudžbi, računajte na vrijeme izrade; želite li izbor prepustiti njemu, tu je naš poklon bon.

• Prizor: tamna dvorana s glavama publike i vratom kontrabasa dolje, nad njima osvijetljena pozornica s arkadom i blijedim likovima
• Izvornik: Edgar Degas, uljana slika, 66 x 54,3 cm, Metropolitan Museum of Art u New Yorku (29.100.552)
• Naše: ručno slikano uljem, osam mjera od 30 x 40 do 120 x 160 cm, napeto i po želji uokvireno
• Zanimljivost: ovo nije prizor baleta, nego prizor gledanja baleta — oni koji plaćaju za pogled sjede u tami, a plesačice su toliko daleko da nemaju lica