Opis
Violončelist Pilet prikazuje glazbenika u profilu, okrenutog ulijevo, koji sjedi za stolom sklopljenih ruku; pred njim leže bijeli notni listovi i gudalo, a preko sredine se koso diže vrat violončela. Desno stoje dva tamna uspravna oblika, a gore visi uokvireni crtež sa skupinom muškaraca u tamnim odijelima. Kao umjetnička slika ovo je ležeći, tih unutarnji prizor prije probe. Izvornik je ulje na platnu i nalazi se u Musée d’Orsay u Parizu pod inventarnim brojem RF 2582. Kod nas nastaje kao ručno slikana slika na platnu, u mjerama od 50 x 40 do 150 x 120 cm ili po vašoj mjeri, a fotografiju dovršenog djela prije otpreme dobivate na odobrenje.
| Naslov: | Violončelist Pilet |
| Drugi naslovi: | Le Violoncelliste Pilet |
| Slikar: | Edgar Degas (1834–1917) |
| Vrijeme nastanka: | šezdesete godine 19. stoljeća |
| Veličina izvornika: | 50 cm x 61 cm |
| Tehnika izvornika: | Ulje na platnu |
| Slikarski stil: | Impresionizam |
| Nalazi se: | Musée d’Orsay, Pariz (inv. br. RF 2582) |
| Naša reprodukcija: | ručno slikano ulje na platnu, 8 mjera od 50 x 40 cm do 150 x 120 cm, na zahtjev mjera po narudžbi |
Violončelist Pilet – Edgar Degas
Tko je na prizoru?
Jedan jedini glazbenik, i ovaj je put imenovan već u naslovu – Pilet, violončelist orkestra pariške Opere. Sjedi u profilu, okrenut ulijevo, i gleda pokraj nas negdje preko ruba platna. Nosi tamno odijelo, bijelu košulju i crnu mašnu; kosa mu se na tjemenu prorjeđuje, uz obraze ima guste zaliske. Ruke su mu sklopljene na stolu, prsti labavo isprepleteni, a na jednome se vidi prsten. To nije držanje za portret nego držanje čovjeka koji čeka početak.
Što je na platnu?
Format je ležeći. Sredinu zauzima stol, prekriven smeđe oker tkaninom i pun bijelih notnih listova; preko njih leži gudalo. Iz donjeg desnog kuta koso se diže vrat violončela s pužem na kraju, dok sam trup instrumenta ostaje tamna masa uz rub. Desno stoje dva visoka tamna uspravna oblika – naslon i stalak – koji zatvaraju desnu trećinu prizora. Gore na zidu visi uokviren crtež u sivim tonovima: skupina muškaraca u tamnim odijelima i nekoliko svijetlih figura, poput skice publike. Ispod njega je blijedo maslinasta tapeta sa sitnim plavim i bijelim cvjetovima. Sasvim lijevo je prozor sa zavjesom i blijedim svjetlom.
Zašto je baš ovaj prizor važan?
Zato što je portret zanimanja, a ne lica. Sve oko čovjeka govori o glazbi – note, gudalo, vrat instrumenta, crtež publike na zidu – a on sam ne svira. Degas je uhvatio trenutak prije rada, a ne sam rad, što je tada bilo neobično: portret glazbenika obično bi pokazao ruku na žicama. Ovdje je instrument prisutan kao predmet, a ne kao radnja, a glazbenik kao čovjek, a ne kao izvođač.
Što prizor znači?
Sabranost pred početak. Prizor je tih, gotovo bez boje osim tople smeđe stola i maslinastog zida. Impresionizam je kod Degasa uvijek značio čovjeka uhvaćenog usred posla, a ne pripremljenog za pogled; takva impresionistička slika zato djeluje kao trenutak koji inače nitko ne bi primijetio. Takve zidne slike nose sobu više raspoloženjem nego bojom i dobro djeluju ondje gdje se dulje zadržavamo.
Motiv među Degasovim djelima
Glazba se kod Degasa vraća često. Lorenzo Pagans i Auguste De Gas smješta gitarista i slušatelja u tamnu sobu i najbliži je srodnik ovog platna; Orkestar u operi isti svijet pokazuje kao cjelinu, s gudačima u prvom planu i pozornicom gore. Hilaire de Gas strog je portret bez ijednog predmeta i pokazuje kako je Degas slikao kad zanimanje nije trebalo prikazati. Kako je gledao glazbenike u jami ispod pozornice, pokazuje Balet u pariškoj Operi u čikaškom Art Instituteu, a kako je gledao samoga sebe, Autoportret u istoj zbirci.
Kako nastaje naša ručno slikana izvedba?
Kistom i uljanim bojama, a ne pisačem, i tehnika izvornika ovdje je ista kao naša. Svako naše platno nastaje sloj po sloj, a kod ovog je prizora najteža desna trećina: dvije velike tamne plohe moraju ostati odvojene jedna od druge i od pozadine, inače se sliju u crnu rupu. Drugi zahtjevan dio jesu bijeli notni listovi, koji moraju biti svijetli, ali ne prazni – u njima se još vide crte i nabori. Svaka reprodukcija slike nastaje iznova i dva primjerka nikada nisu posve jednaka, jer ruka ne ponovi isti potez dvaput; svaka je ručno slikana kopija zato svoja. Za ovo djelo nemamo fotografije naših dovršenih platna, pa ih ovdje ne pokazujemo i ne opisujemo. Fotografiju svojeg platna dobivate prije otpreme.
Koja mjera za koji zid?
Ako ne znate koja: 70 x 60 cm. Mjera 61 x 51 cm gotovo je mjera izvornika, koji mjeri 50 x 61 cm, i namijenjena je onome tko želi upravo to. Mjere 50 x 40 i 61 x 51 cm su za manji prostor ili hodnik. Mjere 70 x 60 i 80 x 70 cm najuobičajeniji su izbor iznad komode ili radnog stola; pri njima se profil i ruke već dobro čitaju. Mjere 90 x 75 i 100 x 80 cm su za veći zid u dnevnoj ili glazbenoj sobi. Mjera 120 x 100 cm je slika za dnevni boravak iznad kauča, a kod 150 x 120 cm smo pri mjerama gdje velike slike postavljaju glazbenika gotovo u naravnoj veličini. Odabranu mjeru prije odmjerite na zidu papirnatim izreskom; kod ležećeg formata pogreška se najčešće dogodi u širini. Nijedna mjera nije na zalihi kao dovršen proizvod: svaki primjerak nastaje po narudžbi i ostaje pojedinačan komad.
Mjera po narudžbi, slijepi okvir i okvir
Ako vam nijedna od osam mjera ne odgovara, djelo naslikamo po vašoj mjeri i zadržimo omjer prizora, da vrat violončela zadrži svoju dijagonalu i da tamni oblici desno ne ispadnu s platna; to je naša slika po narudžbi. Svaki primjerak isporučujemo napet na drveni slijepi okvir, spreman za vješanje. Za okvir upotrijebite našu 3D aplikaciju: na ovom motivu pokazuje vam sve naše profile okvira, pa možete usporediti zlatni, srebrni, crni, bijeli i prirodno drvo – aplikacija služi isključivo odabiru okvira. Želite li vidjeti kako djelo izgleda baš na vašem zidu, za to imamo zasebnu uslugu postavljanja u prostor.
Dostava i jamstvo
Svaki primjerak nastaje po narudžbi u našem ateljeu u Sloveniji, pa računajte od 15 do 45 dana ovisno o odabranoj mjeri; kod najvećih mjera vrijeme je obično pri gornjem kraju. Šaljemo ga napetog i zaštićenog za prijevoz, po želji uokvirenog, u Hrvatsku i petnaest drugih zemalja Europske unije, bez carine. Fotografiju dovršenog djela dobivate na odobrenje prije otpreme, a za svaku narudžbu vrijedi naša politika povrata. Cijela je ponuda u galeriji Edgar Degas, a slikarev je život opisan u našem članku o Edgaru Degasu.
Česta pitanja
Tko je Pilet?
Violončelist orkestra pariške Opere. Degas ga je imenovao u naslovu, što je kod njegovih modela rijetkost.
Zašto ne svira?
Zato što je prizor uhvaćen prije probe. Ruke su mu sklopljene na stolu, a instrument naslonjen uz nj.
Što je kosi oblik preko sredine?
Vrat violončela s pužem na kraju. Trup instrumenta ostaje tamna masa uz donji desni rub.
Što visi na zidu?
Uokviren crtež u sivim tonovima sa skupinom muškaraca u tamnim odijelima i nekoliko svijetlih figura – poput skice publike.
Zašto u tablici nema točne godine?
Zato što je zapis navodi samo na desetljeće. Radije zapišemo desetljeće nego da izmislimo godinu.
Gdje se izvornik nalazi?
U Musée d’Orsay u Parizu, pod inventarnim brojem RF 2582.
Koliko je izvornik velik?
50 x 61 cm, dakle širi nego viši. Naša mjera 61 x 51 cm tomu je gotovo jednaka.
Je li ovo tisak?
Nije. Djelo je rukom naslikano uljanim bojama; potezi su vidljivi i opipljivi.
Koju mjeru odabrati?
Iznad komode obično 70 x 60 cm, za dojam izvornika 61 x 51 cm. Vodič kroz mjere je iznad.
Mogu li dobiti mjeru koje nema na popisu?
Da, slikamo po vašoj mjeri i pritom zadržavamo omjer prizora.
Je li djelo prikladno za dar?
Da, osobito za glazbenika ili za nekoga tko voli mirne unutarnje prizore. Budući da svaki primjerak nastaje po narudžbi, računajte na vrijeme izrade; želite li odabir prepustiti njemu, imamo poklon bon.
- Motiv: glazbenik u profilu sklopljenih ruku, notni listovi i gudalo na stolu, vrat violončela koso preko sredine
- Izvornik: Edgar Degas, uljana slika na platnu, 50 x 61 cm, Musée d’Orsay u Parizu (RF 2582)
- Naša izvedba: ručno slikana uljem, osam mjera od 50 x 40 do 150 x 120 cm, napeta i po želji uokvirena
- Zanimljivost: Degas je model imenovao u naslovu – kod njega rijetkost, jer svoje modele gotovo nikada nije imenovao









































