Vincent van Gogh – Siesta (prema Milletu)

Siesta (prema Milletu) slika je koju je Vincent van Gogh naslikao između prosinca 1889. i siječnja 1890. u Saint-Rémy-de-Provenceu prema grafici crteža Jean-Françoisa Milleta: seljački par u podne spava u sijenu, u hladu stoga, pod duboko plavim nebom, a klompe i srpovi leže sa strane. Original je velik 73 x 91 cm i visi u muzeju Musée d’Orsay u Parizu. Mi je ručno slikamo uljem na platnu, u 16 mjera od 50 x 40 do 150 x 120 cm ili po mjeri, a prije otpreme dobivate fotografiju gotovog djela na potvrdu.

Siesta (prema Milletu) – Vincent van Gogh

Što prikazuje slika Siesta (prema Milletu)?

Podne je, usred žetve. Seljak i njegova žena prekinuli su posao i legli u pokošeno sijeno, u hlad visokog stoga s desne strane. Muškarac leži na leđima, ruke drži pod glavom, a slamni šešir navukao je preko lica; žena spava sklupčana uz njega, glave pokrivene bijelom maramom. Oboje nose plavu radnu odjeću i oboje su bosi. Njihova dva para drvenih klompi stoje uredno u slami ispred njih, pokraj dva srpa položena na tlo.

Iza njih se u jarko žutoj boji pruža strnište. Dalje u pozadini stoje dva vola upregnuta u prazna kola, pokraj još dva stoga. Iznad svega je duboko plavo nebo, naneseno kratkim, debelim potezima boje. Ništa se ne miče: prizor pokazuje mirni sat između jutarnjeg i poslijepodnevnog rada.

Zašto je Van Gogh kopirao Milletov crtež?

Zimi 1889. Van Gogh je živio u lječilištu Saint-Paul kraj Saint-Rémyja. Modele nije imao, a slikati vani nije mogao uvijek, pa je radio prema grafikama koje je držao kod sebe. Jedna od njih bio je crno-bijeli drvorez Jacquesa Adriena Lavieillea prema jednom od crteža iz ciklusa Četiri doba dana, koje je Millet nacrtao 1858. godine. Siesta je njegova inačica podnevnog sata.

Postupak je sam opisao u rujnu 1889. u pismu bratu Theu, dok je kopirao Milletov niz seoskih poslova: crno-bijelu grafiku postavio bi pred sebe kao motiv i na njoj improvizirao boju. Usporedio se s glazbenikom koji svira Beethovenovu skladbu i dodaje joj svoju interpretaciju. Kopiranje mu je, kako je napisao, pomagalo i da bez modela ne izgubi dodir s ljudskim likom.

Što znači Siesta?

Slika govori o zasluženom odmoru. Odloženi srpovi i izuvene klompe, kola koja miruju i sunce u zenitu kažu isto: posao je na jedan sat stao, a ovo dvoje ljudi dovoljno vjeruje polju i jedno drugome da zaspi. To je podnevni sat radnog dana, viđen izbliza, bez ikakve priče osim samog odmora.

Francuski naslov La Méridienne znači podnevni drijemež. Van Gogh je to ljetno podne naslikao u lječilištu, usred zime, prema grafici bez ijedne boje. Što je tim kontrastom mislio, nije zapisao, pa neka govori slika sama.

Gdje visi original i kako je stigao u Pariz?

Original visi u muzeju Musée d’Orsay u Parizu pod inventarnim brojem RF 1952 17. Vlasništvo je francuske države i u muzeju Musée d’Orsay nalazi se od 1986. godine.

Nakon slikareve smrti platno je pripadalo Jo van Gogh-Bonger, udovici njegova brata. Zatim je prošlo kroz nekoliko francuskih zbirki: bilo je u zbirci Charlesa Pacquementa, koji ga je 12. prosinca 1932. prodao na dražbi u Parizu, potom kod trgovca Étiennea Bignoua i kod gospođe Fernand Halphen. Godine 1952. darovano je francuskoj državi, uz pravo darovatelja da ga doživotno zadrži, a državne evidencije kao godine ulaska navode 1952. i 1963.

Siesta ili druga Van Goghova slika – koju odabrati?

Siesta je miran prizor: dva lika odmaraju se na sunčanom polju. Među njegovim seoskim motivima usporedite je sa slikom Sijač, još jednim seoskim likom koji je preuzeo od Milleta i naslikao 1888. u Arlesu, te sa slikom Crveni vinograd, berbom grožđa pri zalasku sunca iz iste jeseni, punom ljudi na poslu.

Iz istog boravka u lječilištu u Saint-Rémyju slikamo i sliku Pietà (prema Delacroixu), prvu od njegovih kopija prema drugim umjetnicima, i sliku Perunike, naslikanu u vrtu lječilišta. Za miran, topao prizor odaberite Siestu; za pokret Crveni vinograd; za cvijeće Perunike.

Kako nastaje naša ručno slikana Siesta?

Slikar najprije skicira oba usnula lika, stogove, kola i liniju obzora te provjeri omjere prema originalu. Zatim nanese nebo plavim potezima, žuto polje i sijeno dugim potezima koji prate slamu, plavu odjeću s naborima i na kraju lica, ruke i klompe. Naša ručno slikana reprodukcija nastaje uljem na platnu u tehnici impasto: boju nanosimo debelo, pa potezi kista kao na originalu stoje iznad platna i hvataju svjetlo.

Kod ove je slike to posebno važno, jer je svaka površina u prizoru tekstura: slama pod parom, strnište i nebo sagrađeni su od zasebnih, izdignutih poteza. Tiskana reprodukcija slike pokazuje samo ravnu plohu, a na našoj su slici potezi i slojevi boje stvarni.

Svaka je slika ručno slikana kopija, izrađena posebno za vašu narudžbu, pa nijedne dvije nisu sasvim jednake. Prije otpreme je snimimo i snimku vam pošaljemo na potvrdu.

Koja dimenzija za koji zid?

Kratki odgovor: iznad komode ili radnog stola 70 x 56 ili 82 x 65 cm, iznad kauča ili kreveta 93 x 75 ili 100 x 80 cm, a za velik prazan zid 120 x 100 ili 150 x 120 cm. Položeni format lijepo se smješta na širok zid iznad dugog namještaja.

Na raspolaganju je 16 mjera: 50 x 40, 55 x 45, 60 x 50, 70 x 56, 70 x 60, 82 x 65, 85 x 68, 85 x 70, 90 x 70, 93 x 75, 100 x 80, 100 x 85, 105 x 84, 105 x 88, 120 x 100 i 150 x 120 cm (širina x visina). Original je širok 91 cm i visok 73 cm; naša mjera 93 x 75 cm najbliža mu je, pa je slika na vašem zidu jednako velika kao u muzeju. Manja uljana slika, 50 x 40 ili 60 x 50 cm, pristaje u radnu sobu ili hodnik. Slika za dnevni boravak neka zauzme otprilike dvije trećine širine namještaja ispod nje, a u spavaćoj sobi dvije trećine širine kreveta.

Sredinu platna postavite otprilike 150 cm od poda. Iznad kauča ili uzglavlja ostavite 20 do 30 cm između namještaja i donjeg ruba platna.

Što ako trebam mjeru po narudžbi ili okvir?

Ako vam nijedna od 16 mjera ne odgovara, naslikamo je po mjeri. Preporučujemo da omjer ostane blizu originalu, inače se usnuli likovi stisnu ili razvuku. Pošaljite željenu širinu i visinu i javit ćemo cijenu i rok izrade. Sve naše slike na platnu napete su na drveni podokvir i spremne za vješanje.

Za okvir upotrijebite našu 3D aplikaciju: na ovom motivu prikazuje svaki naš profil okvira, pa možete usporediti zlatni, srebrni, crni, bijeli i prirodni drveni prije nego što odlučite – aplikacija služi isključivo za izbor okvira. Ako želite vidjeti kako će slika izgledati baš na vašem zidu, to je naša zasebna usluga smještanja u prostor. Zlatnom sijenu dobro pristaje topao zlatni profil ili prirodno drvo; jednostavan bijeli ili svijetli okvir u svijetloj prostoriji čuva svježinu plavog neba.

Kako izgleda dostava i kakvo je jamstvo?

Svaku sliku izrađujemo po narudžbi u našem ateljeu u Sloveniji, pa računajte na 15 do 45 dana, ovisno o odabranoj mjeri. Šaljemo je napetu i zaštićenu za prijevoz, uokvirenu ako ste okvir odabrali, po Hrvatskoj i EU bez carine. Prije otpreme dobivate fotografiju gotovog djela na potvrdu; ako nešto ne odgovara, popravimo dok je platno još u našoj radionici. Za svaku narudžbu vrijedi naš pravilnik o povratima.

Ostale slike Van Gogha naći ćete u galeriji Vincent van Gogh, a više o slikaru u našem članku o Vincentu van Goghu. Par koji spava jedno uz drugo nježan je poklon za vjenčanje, godišnjicu ili umirovljenje; ako ne znate pravu mjeru, tu je poklon-bon: obdareni sam bira mjeru i motiv.

Često postavljana pitanja

Gdje visi original slike Siesta (prema Milletu)?

U muzeju Musée d’Orsay u Parizu, pod inventarnim brojem RF 1952 17. Slika je vlasništvo francuske države, koja ju je 1952. dobila na dar, a u muzeju Musée d’Orsay nalazi se od 1986. Državne evidencije vode je i uz odjel slika muzeja Louvre, koji ju je čuvao prije otvaranja muzeja Orsay.

Kada i gdje je Van Gogh naslikao Siestu?

Između prosinca 1889. i siječnja 1890. u lječilištu Saint-Paul kraj Saint-Rémy-de-Provencea, gdje je živio od svibnja 1889. Pripada nizu kopija koje je ondje zimi naslikao prema grafikama djela drugih umjetnika, u vrijeme kad nije imao modele i često nije mogao slikati na otvorenom.

Je li Van Goghova Siesta kopija Milletova djela?

Djelomično. Van Gogh nije vidio Milletovu sliku: radio je prema crno-bijelom drvorezu Jacquesa Adriena Lavieillea, izrađenom prema jednom od Milletovih crteža Četiri doba dana iz 1858. Kompoziciju je zadržao, a boje su posve njegove, improvizirane na grafici, kako je to opisao Theu u pismu.

Što se događa na slici Siesta?

Seljački par usred žetve uzima podnevni odmor. Muškarac leži na leđima sa slamnim šeširom preko lica, žena spava sklupčana uz njega, a oboje leže u sijenu u hladu stoga. Pokraj njih su drvene klompe i dva srpa, a na polju iza čekaju kola s volovima. Prizor je tih, bez drame i bez priče.

Zašto je Siesta naslikana u žutoj i plavoj?

Slika je sagrađena od dviju boja koje jedna drugu pojačavaju: žute sijena i polja te plave neba i radne odjeće. Postavljene jedna uz drugu, obje djeluju svjetlije, što prizoru daje snažno podnevno svjetlo. Grafika prema kojoj je radio bila je crno-bijela, pa je svaku od tih boja odabrao sam.

Zašto se Siesta zove i La Méridienne?

Zato što je francuska evidencija zbirke vodi kao La méridienne ou La sieste. La méridienne stara je francuska riječ za kratak san usred dana, podnevni odmor koji je Millet nacrtao kao jedno od svoja četiri doba dana. Kod nas se slika zove jednostavno Siesta, prema drugom francuskom naslovu.

Koliko je velik original slike Siesta (prema Milletu)?

Original je visok 73 cm i širok 91 cm, položeni format koji lijepo visi iznad kauča, kreveta ili komode. Naša mjera 93 x 75 cm najbliža je originalu, a na raspolaganju su i manje i veće mjere od 50 x 40 do 150 x 120 cm te izrada po mjeri za određeni zid.

U koji prostor pristaje Siesta?

U prostor za odmor. Par koji spava u toplom žutom sijenu pristaje iznad kreveta, u dnevni boravak ili u kuću za odmor, a položeni format lijepo se smješta iznad kauča ili komode. Budući da je prizor miran, a ne dramatičan, takva umjetnička slika ugodna je za svaki dan, i kad zauzme cijeli zid.

Ima li vaša Siesta reljefne poteze kista kao original?

Da. Našu Siestu slikamo u tehnici impasto: boju nanosimo debelo, pa potezi kista stoje iznad platna kao na Van Goghovu originalu. Najbolje se to vidi u slami stoga, na strništu i u kratkim potezima plavog neba, gdje svaki potez hvata svjetlo. Tiskana kopija nema takav reljef, jer joj je površina posve ravna.

• Motiv: seljački par u podne spava u sijenu u hladu stoga, a na polju iza čekaju kola s volovima.
• Original: prosinac 1889. – siječanj 1890., Saint-Rémy, 73 x 91 cm, Musée d’Orsay, Pariz.
• Naša slika: ručno slikano ulje na platnu u 16 mjera, od 50 x 40 do 150 x 120 cm, ili po mjeri.
• Dobro je znati: prije otpreme dobivate fotografiju gotovog djela na potvrdu, a više o slici piše na engleskoj Wikipediji.