Opis
| Godina nastanka: | 1908 |
| Originalna veličina: | 170 cm x 189,5 cm |
| Slikarski stil: | Naiva (primitivizam), razdoblje postimpresionizma |
| Originalna tehnika: | Ulje na platnu |
| Nalazi se: | Cleveland Museum of Art, Cleveland, SAD |
Borba tigra i bivola – ručno slikana reprodukcija
Tigar je nisko i lijevo, s čeljustima na vratu bivola; bivolova je glava svinuta prema dolje
i unatrag, a tijelo se upire u travu. Obje životinje zauzimaju donju trećinu platna. Iznad njih
vise teški, kremasto žuti cvatovi na dugim stapkama, stablo desno nosi okrugle narančaste
plodove, a visoko, pred jedinim otvorom neba, stoje dva crvena cvijeta. Široki listovi poput
oštrica prolaze cijelom širinom. Nema obzora ni daljine: zastor lišća zatvara prizor odmah iza
životinja.
Upravo ta zatvorenost razlikuje Rousseauovu prašumu od krajolika. Dubinu nije gradio zračnom
perspektivom nego slojevima: svaki list nacrtan zasebno, oštra obrisa, a slojevi se preklapaju
dok više nema kamo gledati. Rezultat se čita kao pozornica — događaj sprijeda, kulisa neposredno
iza njega. Tko poznaje ovo djelo: Tigar u tropskoj oluji, prepoznat će isti postupak deset godina ranije, uz
razliku da ondje crte kiše prolaze cijelim platnom i djelu daju smjer kojega ovdje nema. Ovdje je
sve mirno osim dvaju tijela.
Borba tigra i bivola pripada nizu prašumskih prizora iste gradnje. Gladni lav se baca na antilopu postavlja
svijetlo nebo nasuprot lišću i podiže događaj u sredinu platna; Lavlja gozba ga gura dublje u
gustiš; Ekvatorijalna džungla pak posve izostavlja životinju i ostavlja samo raslinje, desetke različitih
zelenih tonova. Tražite li prašumu na zidu kao događaj, a ne kao ugođaj, ovo je među
najizravnijim motivima na ovoj stranici.
Boja počiva na jednoj suprotnosti: topla narančasta krzna i plodova nasuprot hladnim zelenim
tonovima koji zauzimaju najveći dio površine. Kremasti cvatovi djeluju kao svjetlosne točke u
gornjoj polovici i vode pogled prema dolje, k životinjama. I zbog toga motiv podnosi zid jače
boje ili teksture — drvo, ciglu, tamniju žbuku — na kojem bi posve zelena prašuma izgubila
dubinu.
Kako nastaje ručno slikana reprodukcija
Svako je platno ručno slikano uljem, po narudžbi i u veličini koju sami odaberete. Mjeru
izvornika pritom ne preslikavamo: platno se prilagođava zidu na kojem će visjeti. Slikar radi
prema fotografiji izvornika visoke razlučivosti, sloj po sloj, tako da oštri rubovi listova i
prijelazi u krznu ostanu čitljivi i u manjim mjerama. Budući da je riječ o ručnom radu, dva
platna iste veličine nikada nisu posve jednaka — to nije nedostatak, nego razlika između slike i
grafike.
Koja veličina na koji zid
Za zid iznad sofe pravilo je jednostavno: platno neka dosegne otprilike dvije trećine širine
namještaja. Kod ovog motiva bolje je uzeti veću mjeru, jer se gusto lišće optički spljošti u
plohu i nestanu pojedinačni listovi, o kojima kod Rousseaua sve ovisi. Cijene počinju od 124 EUR
za najmanje mjere na ovoj stranici.
Podaci o djelu: nastalo 1908., ulje na platnu, 170 cm x 189,5 cm, čuva ga Cleveland Museum
of Art u Clevelandu pod inventarnim brojem 1949.186. Stil navodimo u dva dijela – naiva
(primitivizam), razdoblje postimpresionizma – jer prvi dio govori kako je Rousseau slikao, a
drugi samo kada. Postimpresionizam je razdoblje, a ne njegov smjer: samouk koji nikada nije
pohađao akademiju dijelio je s postimpresionistima izložbene dvorane, ali ne i postupak. O tome
na kojem zidu muzeja platno danas visi ne tvrdimo ništa – to se mijenja i ne možemo provjeriti.
