Claude Monet – Zeleni val

Zeleni val je ručno slikana reprodukcija Monetova morskog platna koje muzej datira oko 1866. i 1867.: jedan jedini tamnozeleni val diže se preko gotovo cijelog platna, na njegovu se grebenu naginje ribarska barka s crnim trupom i tankom žutom crtom uz rub, a nebo je stisnuto u uzak pojas uz gornji rub. Izvornik mjeri 64,8 x 48,6 cm i čuva ga Metropolitan Museum of Art u New Yorku. Slikamo ga u osam mjera ili po vašoj mjeri, s fotografijom dovršenog djela na potvrdu prije otpreme.

Zeleni val – Claude Monet

Što je prikazano?

Platno je ležeće i more na njemu zauzima gotovo sve. Nebo dobiva tek uzak pojas uz gornji rub, blijedosivo s ljubičastim prijelivom, a u njemu gore lijevo, na samoj crti obzora, stoji tamna silueta većeg broda. Sve ostalo je voda: duboko zelena, mjestimice gotovo crna, povučena u širokim kosim potezima koji teku prema gore i udesno. Preko sredine diže se dug val. Na njegovu grebenu, lijevo od sredine, naginje se ribarska barka: trup je crn, uz gornji rub teče tanka žuta crta, a pramac siječe u bijelu pjenu. Jedro je veliko i blijedosivo, na njemu su tamnom bojom naslikane registarske oznake; ispred njega je manje jedro, a s jarbola se u luku spuštaju užad. Uz jarbol je naznačena sitna tamna prilika. Gore desno, dalje i bliže obzoru, plovi druga barka s dva siva jedra, napola skrivena za grebenom. Bijela je pjena jedina svijetla boja ispod neba: u klinu uz pramac i u razvučenom mlazu koji se vuče prema desnom rubu. Dolje desno platno je potpisano. Ova uljana slika nema priče — ima težinu vode.

Zašto je mora toliko, a neba tako malo?

Zato što je predmet ovog platna voda, a ne prizor. Nebo dobiva otprilike šestinu visine, obzor je gurnut tik ispod gornjeg ruba, i oko nema kamo pobjeći: ispod njega je sama masa. Zbog toga barka ne stoji na moru nego u njemu — greben je podiže, a kako nema ničega prema čemu bi se mjerila visina, nemoguće je reći koliko visoko. Ni val nije nacrtan kao oblik. Sagrađen je od smjera poteza, koji svi teku koso prema gore, pa se gibanje osjeća iako se na platnu ništa ne miče. Slika na platnu tako pokazuje ono što fotografija onoga vremena nije mogla: kako izgleda masa vode izbliza, u trenutku kad se digne.

Podaci iz zapisa o ovom platnu

Platno je zavedeno u Metropolitan Museum of Art u New Yorku pod inventarnim brojem 29.100.111, tehnika je ulje na platnu, a mjera 48,6 x 64,8 cm; muzej visinu navodi prvu, kod nas je prva širina — dakle 64,8 cm širine i 48,6 cm visine. U Wildensteinovu katalogu Monetovih djela nosi broj 73. U muzej je stiglo 1929. ostavštinom gospođe H. O. Havemeyer, kao dio zbirke Havemeyer, a muzej ga svrstava u dvoranu 818. Datacija u muzejskom zapisu glasi „oko 1866. – 1867.“, dakle raspon a ne godina. Impresionistička slika ovo je po stilu a ne po godini: platno je nastalo gotovo desetljeće prije prve impresionističke izložbe 1874. Usporedni zapis o ovom platnu vodi Wikidata; muzejski je zapis povezan u tablici gore, u retku „Nalazi se“.

Zašto godina nije jedna jedina?

Zato što je muzej koji platno čuva ne zapisuje kao jednu godinu. U njegovu zapisu stoji „oko 1866. – 1867.“ — raspon, a riječ „oko“ dio je muzejskog zapisa, ne naša opreznost. Drugdje ćete naći godinu 1865., navedenu bez ograde; taj podatak dolazi s Wikidate i muzej ga ne potvrđuje. Kad se izvori ne slažu, kod nas vrijedi ustanova koja djelo čuva.

Ostale Monetove morske slike kod nas

Iste barke na mirnom moru pokazuju Ribarski brodovi na moru. Izvučene na šljunak pod kredenom liticom jesu Ribarski brodovi na plaži u Étrétatu. Što more radi kad udari o stijenu, govori Oluja na obali Belle-Îlea. A najpoznatija Monetova luka u zoru jest Impresija, izlazak sunca.

Kako nastaje naša ručno slikana inačica?

Ovaj je motiv zahtjevan zbog jedne jedine boje. Zelenu treba nositi preko gotovo cijelog platna a da ne postane jednolična, pa se gradi u slojevima: najprije hladna tamna podloga, zatim širi kosi potezi koji daju smjer, i tek onda svjetliji tonovi na grebenu. Bijela pjena dolazi posljednja i jedino je mjesto gdje boja stoji debelo iznad površine; nanese li je slikar prerano, razmaže se u zeleno i izgubi rub. Crni trup i žuta crta uz njega maleni su, ali nose sav naglasak na platnu, pa ih slikar ostavlja za kraj. Umjetnička slika ove veličine nastaje više dana, a reprodukcija slike koju ćete dobiti nastaje upravo tim redoslijedom.

Koja mjera za koji zid?

Kratak odgovor: 65 x 49 cm mjera je najbliža izvorniku — 2 mm šira i 4 mm viša od njega; iznad komode 80 x 60 cm, iznad kauča 100 x 75 cm, za velik otvoren zid 150 x 110 cm. Slika za dnevni boravak neka zauzme otprilike dvije trećine širine kauča. Motiv je ležeći i taman, pa traži svijetao zid i dovoljno svjetla; u tamnom se kutu zatvori i val izgubi dubinu. Kako je donja trećina najtamnija, bolje djeluje u visini očiju ili malo više, da taj pojas ne padne ispod pogleda. Slika s ovim motivom podnosi i hodnik, gdje se pokraj nje prolazi poprijeko: tada se najprije pokaže bijela pjena, a zeleno oko uhvati tek kad se zaustavi.

Koliko visoko objesiti sliku: sredinu platna otprilike 150 cm od poda ili malo više. Kako je donja trećina najtamnija, pri nižem vješanju taj se pojas zatvori još jače.

Izrada po mjeri, podokvir i okvir

Ako nijedna od osam mjera ne odgovara, djelo slikamo u mjeri koju sami odredite — pošaljite širinu i visinu, pa vam javljamo cijenu i rok. Kod ovog motiva čuvamo omjer stranica, da val zadrži svoj nagib. Platno je napeto na drveni podokvir i rubovi su oslikani, pa djelo ni bez okvira ne izgleda nedovršeno. Ovom motivu pristaje uzak taman okvir ili hladnije, sivosmeđe drvo; topao zlatan okvir vuče zelenu prema smeđoj i voda gubi hladnoću, koja je u njoj glavna.

Dostava i jamstvo

Naslikano djelo šaljemo u šesnaest zemalja Europske unije, među njima u Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Njemačku, Italiju i Mađarsku, umotano u zaštitnu foliju i u tvrdoj kutiji. Prije otpreme šaljemo vam fotografiju dovršenog djela; ako na njoj nešto ne odgovara, popravljamo prije nego što izađe iz radionice. Rok izrade kod velikih je mjera dulji. Ostale Monetove motive naći ćete u galeriji Claude Monet, a o slikanju i izboru motiva pišemo na našem blogu.

Ako sliku ne birate za sebe i niste sigurni koja će veličina odgovarati, na raspolaganju je poklon bon: primatelj sam bira veličinu i motiv.

Česta pitanja

Iz koje je godine izvornik?

Muzej ga datira „oko 1866. – 1867.“. To je raspon a ne godina; kako ga muzej ne zapisuje točnije, ne zapisujemo ni mi.

Gdje je izvornik?

U Metropolitan Museum of Art u New Yorku, pod inventarnim brojem 29.100.111, u dvorani 818. U muzej je stigao 1929. ostavštinom gospođe H. O. Havemeyer.

Je li „La Vague verte“ isto djelo?

Jest. To je francusko ime istoga platna, a službeni je naslov u zapisu engleski „The Green Wave“. Naši su naslovi na šest jezika prijevodi istoga imena i drugo djelo pod tim naslovom ne prodajemo.

Što je ona tamna silueta gore lijevo?

Veći brod na obzoru, naslikan u nekoliko poteza i bez pojedinosti. Na platnu je jedini znak da iza vala još nešto postoji — bez njega bi more bilo bez mjerila.

• Motiv. Jedan jedini tamnozeleni val, ribarska barka na grebenu, druga barka gore desno i brod na obzoru.
• Izvornik. Ulje na platnu, 64,8 x 48,6 cm, Metropolitan Museum of Art, inv. 29.100.111.
• Naše. Osam mjera ili po mjeri, od 50 x 40 do 150 x 110 cm; 65 x 49 cm od izvornika je šire za 2 mm i više za 4 mm.
• Vrijedi znati. Muzej djelo ne datira u jednu godinu nego „oko 1866. – 1867.“, pa ni mi godinu ne navodimo kao činjenicu.