Claude Monet – Ribarski brodovi na plaži u Étrétatu

Ribarski brodovi na plaži u Étrétatu je ručno slikana reprodukcija Monetova platna iz 1884.: barke izvučene na šljunak pod kredenom liticom, uzburkano more preko cijele gornje polovice i prevrnute ribarske kolibe u prvom planu. Izvornik mjeri 100,5 x 73,5 cm i čuva ga Wallraf-Richartz-Museum u Kölnu. Slikamo ga u osam mjera ili po vašoj mjeri, s fotografijom dovršenog djela na potvrdu prije otpreme.

Ribarski brodovi na plaži u Étrétatu – Claude Monet

Što je prikazano?

Lijevo se diže kredena litica, a u njoj se vidi luk kroz koji prodire svijetlo nebo — to je čuveni Porte d’Aval, po kojem je Étretat najpoznatiji. Litica je u sjeni, smeđesiva, i zauzima cijeli lijevi rub. Gornju polovicu platna zauzima more: sivozeleno, izbrazdano, s bijelim grebenima koji jedan za drugim trče prema obali. Dolje je šljunak, ružičastosmeđ i gladak. Na njemu leže izvučene barke: tamna sa svijetlim rubom lijevo, zelena malo dalje, živo narančasta desno od sredine i još tamnije uz desni rub; među njima strše jarboli i vesla ukoso. Sasvim sprijeda stoje dvije prevrnute ribarske kolibe — jedna sa slamnatim krovom, druga sa sivim daskama. Sredinom desno stoji nekoliko sitnih prilika. Ova uljana slika nema događaja: ima dan kad se ne izlazi na more.

Zašto su barke na šljunku, a ne na vodi?

Zato što ih je more otjeralo na kopno. Valovi se na platnu lome u bijelim grebenima cijelom širinom, i upravo je to razlog što su sve barke izvučene visoko na šljunak, a jarboli nagnuti ukoso. Prevrnute kolibe u prvom planu iz istog su svijeta: u Normandiji su istrošene ribarske barke okretali na kobilicu, pokrivali ih slamom ili daskama i u njima držali mreže. Slika na platnu tako govori o čekanju, a ne o ribolovu — i baš je zbog toga mirna, iako je more uzburkano.

Podaci iz zapisa o ovom platnu

Platno je zavedeno pod inventarnim brojem WRM 3120 u muzeju Wallraf-Richartz u Kölnu, datirano u 1884., tehnika je ulje na platnu, a mjera 73,5 x 100,5 cm; muzej visinu navodi prvu, kod nas je prva širina — dakle 100,5 cm širine i 73,5 cm visine. U katalogu Monetovih djela nosi broj 822. Godina nije procjena: u zapisu je navedena kao puna godina, bez ograde, a i na platnu dolje desno stoji potpis s godinom. Impresionistička slika iz te godine pripada Monetovim normandijskim boravcima, kad se u Étretat vraćao nekoliko zima zaredom. Zapis o ovom platnu jest ovdje, a zbirku 19. stoljeća, kojoj platno pripada, muzej predstavlja na svojoj stranici.

Zašto slika ima više imena?

Zato što je katalogizirana na tri jezika i svaki je izabrao drugi dio prizora. Službeni je naslov njemački, „Fischerboote am Strande von Étretat“ — ribarski brodovi na plaži, i upravo tako je vodimo i mi. Na francuskom je vođena kao „Falaises et barques à Étretat“, dakle litice i barke, a engleski zapis vodi je kao probijenu liticu. Sva tri opisuju isto platno: prvi broji barke, drugi dodaje liticu, treći gleda samo luk u stijeni. Zato u tablici gore navodimo i ostala imena — ako sliku budete tražili drugdje, naći ćete je pod bilo kojim od njih.

Ostale Monetove primorske slike kod nas

S iste plaže, samo godinu poslije i pri izlasku na more, jest Odlazak barki, Étretat. Ribarski brodovi na otvorenom moru, iz Monetovih ranih godina, jesu Ribarski brodovi na moru. Litice nekoliko desetaka kilometara dalje uz obalu pokazuje Šetnja liticom u Pourvilleu. A što more radi kad udari svom snagom, govori Oluja na obali Belle-Îlea.

Kako nastaje naša ručno slikana inačica?

Ovaj je motiv zahtjevan zbog mora. Bijela pjena nije bijela boja nego sivilo svjetlije od svega oko sebe; naslika li je slikar čistom bijelom, more se stvrdne u snijeg. Zato se počinje nebom i površinom, jer određuju svjetlo svega ostaloga, zatim dolazi litica, koja mora ostati tamna i mirna, i tek na kraju barke. One su male, ali nose svu boju slike — zeleni i narančasti trup jedine su čiste boje na platnu i slikar ih ostavlja za kraj da ostanu žive. Umjetnička slika ove veličine nastaje više dana, a reprodukcija slike koju ćete dobiti nastaje upravo tim redoslijedom.

Koja mjera za koji zid?

Kratak odgovor: iznad kauča 101 x 74 cm, mjera koja je izvorniku najbliža — 5 mm šira i 5 mm viša od njega; za manji zid 80 x 60 cm; za velik otvoren zid 150 x 110 cm. Slika za dnevni boravak neka zauzme otprilike dvije trećine širine kauča. Motiv je ležeći i ima dubinu — litica lijevo, more do obzora — pa dobro djeluje iznad duljeg komada namještaja. Slika s ovim motivom snalazi se i u hodniku ili na stubištu, gdje se pokraj nje prolazi poprijeko: tada se luk u litici pokaže tek kad ste blizu.

Koliko visoko objesiti sliku: sredinu platna otprilike 150 cm od poda. Budući da je obzor na slici visoko, dobro djeluje i nešto niže — more se tada nađe u visini pogleda.

Izrada po mjeri, podokvir i okvir

Ako nijedna od osam mjera ne odgovara, sliku radimo po mjeri — pošaljite širinu i visinu, pa vam javljamo cijenu i rok. Platno je napeto na drveni podokvir i rubovi su oslikani, pa ni bez okvira ne izgleda nedovršeno. Ovom motivu pristaje hladnije, sivosmeđe drvo ili uzak taman okvir; topao zlatan okvir vuče sliku prema žutom i more gubi hladnoću, koja je u njoj glavna.

Dostava i jamstvo

Naslikano djelo šaljemo u šesnaest zemalja Europske unije, među njima u Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Njemačku, Italiju i Mađarsku, umotano u zaštitnu foliju i u tvrdoj kutiji. Prije otpreme šaljemo vam fotografiju dovršenog djela; ako na njoj nešto ne odgovara, popravljamo prije nego što izađe iz radionice. Rok izrade kod velikih je mjera dulji. Ostale Monetove motive naći ćete u galeriji Claude Monet, a o slikanju i izboru motiva pišemo na našem blogu.

Ako sliku ne birate za sebe i niste sigurni koja će veličina odgovarati, na raspolaganju je poklon bon: primatelj sam bira veličinu i motiv.

Česta pitanja

Iz koje je godine izvornik?

Iz 1884. Godina je u zapisu navedena kao puna godina, ne kao procjena, a i na platnu dolje desno stoji potpis s godinom.

Gdje je izvornik?

U muzeju Wallraf-Richartz u Kölnu, pod inventarnim brojem WRM 3120. Muzej za ovo platno nema javnu stranicu na kojoj biste ga pogledali, pa je ni ne navodimo.

Što su ona dva zaobljena predmeta u prvom planu?

Prevrnute barke. U Normandiji su istrošene ribarske barke okretali na kobilicu, pokrivali ih slamom ili daskama i u njima držali mreže i alat; na plaži ih je stajalo više redova.

Zašto je Monet tako često slikao Étretat?

Privukle su ga kredne litice i tri prirodna kamena luka. U Étretat se vraćao svake godine od 1883. do 1886. i ondje naslikao više od pedeset platna, promatrajući istu obalu pri promjenjivom svjetlu i vremenu.

• Ručno slikano. Ulje na platnu, bez tiska i bez strojnog nanosa.
• Osam mjera ili po mjeri. Od 50 x 40 do 150 x 110 cm; 101 x 74 cm od izvornika je šire za 5 mm i više za 5 mm.
• Fotografija prije otpreme. Djelo vidite dovršeno prije nego što napusti radionicu.
• Podaci iz zapisa. Godina, mjera, tehnika i inventarni broj navedeni su onako kako ih vodi zapis o ovom platnu.