Opis
| Naslov: | Camille Monet na smrtnoj postelji |
| Drugi naslovi: | Camille sur son lit de mort · Camille Monet on Her Deathbed |
| Slikar: | Claude Monet (1840. – 1926.) |
| Godina nastanka: | 1879. |
| Izvorna veličina: | 68 cm x 90 cm |
| Izvorna tehnika: | Ulje na platnu |
| Stil slikanja: | Impresionizam |
| Nalazi se: | Musée d’Orsay, Pariz (inv. RF 1963 3) |
| Naša reprodukcija: | Ručno slikano ulje na platnu, osam mjera ili po mjeri |
Camille Monet na smrtnoj postelji Monetov je portret njegove supruge Camille, naslikan 1879., u satima nakon njezine smrti. Glava leži na jastuku nešto iznad sredine, lice je jedva razgovijetno, a preko cijele površine teku brzi kosi potezi u ljubičastoj, sivoplavoj i oker boji. Izvornik čuva Musée d’Orsay u Parizu. Kod nas je to ručno slikana reprodukcija, ulje na platnu, u osam mjera ili po vašoj mjeri, s fotografijom dovršenog djela na potvrdu prije otpreme.
Camille Monet na smrtnoj postelji – Claude Monet
Tko je na slici?
Camille Doncieux, rođena 1847., Monetova prva supruga. Bila mu je model još dok je bio nepoznat slikar i stoji iza većine ženskih likova u njegovim ranim djelima. Vjenčali su se 1870. Umrla je 5. rujna 1879. u Vétheuilu, u trideset drugoj godini, nakon duge bolesti, a ovo je platno nastalo uz njezinu postelju.
Što je na platnu?
Uspravno platno na kojem nije nacrtan nijedan predmet. Glava leži na jastuku iznad sredine i malo lijevo, blago okrenuta prema gledatelju; oči su zatvorene, usta malo otvorena, a lice je sastavljeno od nekoliko poteza i razabire se tek kad oko na njemu neko vrijeme počine. Sve ostalo je posteljina: dugi, brzi kosi potezi u ljubičastoj, sivoplavoj, blijedoružičastoj i oker boji, koji teku od gornjega desnog kuta prema donjem lijevom i ispunjavaju cijelu površinu. Nisko na sredini leži mali buket, jedini predmet koji se može imenovati. Uz donji desni rub pada tamna kosina. Uljana slika nema ni zida, ni prozora, ni izvora svjetla — samo zavjesu gibanja kroz koju se pokazuje lice. Dolje desno platno je potpisano.
Zašto je ova slika važna?
Zato što je među najneobičnijim portretima devetnaestog stoljeća. Portret na smrtnoj postelji tada je bio ustaljena vrsta, ali se slikao mirno, oštrih obrisa i u tamnim tonovima. Monet je učinio suprotno: boja je svijetla, potez nemiran, a obris se raspada. Umjetnička slika koja je trebala zabilježiti lice umjesto toga pušta ga da nestaje. Upravo je zato ovo djelo jedno od rijetkih u kojima impresionistička metoda nije upotrijebljena za svjetlo na vodi, nego za nešto čega se ta metoda nikad nije prihvatila. Impresionistička slika time je došla onamo kamo nije bila namijenjena.
Što je Monet rekao o tome kako je nastala?
Poslije je Georgesu Clemenceauu opisao što mu se dogodilo uz postelju: gledajući mrtvo lice, uhvatio je sam sebe kako mu oko automatski prati promjenu boja, kao da je riječ o bilo kojem drugom motivu, i kako se te navike uplašio. Ta je pripovijest razlog zbog kojega se pred ovom slikom ne stoji kao pred ostalima: ono što vidimo nije slikareva odluka da nešto izrazi, nego posljedica navike koja se nije zaustavila. Reprodukcija slike to ne ublažava i ne pokušava.
Koja je ovo Camille?
Camille je u Monetovim djelima česta, ali gotovo uvijek u pokretu i gotovo nikad s razgovijetnim licem. Za sva četiri lika jednoga ranog platna pozirala je ona — Žene u vrtu; za stolom sa sinom Jeanom sjedi na drugom — Ručak; u travi sa suncobranom i Jeanom stoji na trećem — Žena sa suncobranom. Drukčije je kod kasnijeg motiva — Žena s suncobranom (okrenuta ulijevo): ondje model nije Camille nego Suzanne Hoschedé, naslikana sedam godina nakon Camilline smrti, što je zamjena koja se kod Moneta često pojavljuje. Živu je možete vidjeti i na Camille Monet na vrtnoj klupi u Metropolitanu, šest godina prije ovoga platna.
Kako nastaje naša ručno slikana inačica?
Ovo je platno za kopista među težima jer na njemu nema crteža koji bi se mogao precrtati. Slikar počinje bojom cijele površine — ljubičasta, siva i oker idu odjednom, mokro u mokro — i tek onda traži glavu, koja mora nastati iz istih poteza kao posteljina oko nje, a ne kao nacrtano lice položeno na nju. Ako se lice previše razgovijetno pokaže, slika gubi upravo ono što je čini onim što jest. Zato prije otpreme uvijek šaljemo fotografiju dovršenog djela: kod ovog motiva odnos razgovijetnog i zamućenog jedino je što doista treba potvrditi.
Koja dimenzija za koji zid?
Kratak odgovor: 68 x 90 cm mjera je izvornika i za većinu zidova dovoljna. Za manji prostor uzmite 50 x 65 ili 60 x 80 cm, za veliki zid 100 x 130 ili 120 x 160 cm. Srednje mjere 80 x 110 i 90 x 120 cm pokrivaju većinu dnevnih boravaka. Slika za dnevni boravak kod Moneta u pravilu je neki od svjetlijih motiva; ovaj je drugačiji. Zidna slika s ovim motivom tiha je i svijetla, bez jakog kontrasta, pa dobro djeluje ondje gdje je gledatelj blizu i miran — uz stubište, u radnoj sobi, u spavaćoj sobi — a slabije na velikom prometnom zidu, gdje joj se boja gubi.
Mjera po narudžbi, podokvir i okvir
Ako nijedna od navedenih mjera ne odgovara, sliku radimo po mjeri — pošaljite širinu i visinu i javljamo cijenu i rok. Izvornik mjeri 68 x 90 cm, dakle omjer je otprilike 1 : 1,32. Slika na platnu napeta je na drveni podokvir, rubovi su oslikani, pa ni bez okvira ne izgleda nedovršeno. Uz ovaj motiv dobro stoji uska, tamna ili prirodna letvica; široka zlatna oduzima mu tišinu.
Dostava i jamstvo
Naslikano djelo šaljemo u Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Njemačku, Italiju i Mađarsku, umotano u zaštitnu foliju i u tvrdoj kutiji. Prije otpreme šaljemo vam fotografiju dovršenog djela; ako na njoj nešto ne odgovara, popravljamo prije nego što izađe iz radionice. Rok izrade ovisi o mjeri i zauzetosti. Ostale Monetove motive naći ćete u galeriji Claude Monet, a o slikanju i izboru motiva pišemo na našem blogu.
Česta pitanja
Gdje je izvornik?
U Musée d’Orsay u Parizu, pod inventarnim brojem RF 1963 3. Muzej ga je dobio 1963. kao dar Katie Granoff.
Iz koje je godine?
Iz 1879., iste godine kad je Camille umrla. Muzej navodi i mjeru, 90 cm visine i 68 cm širine, te tehniku, ulje na platnu.
Je li »Camille sur son lit de mort« ista slika?
Jest, to je francusko ime istoga djela; na engleskom je Camille Monet on Her Deathbed, na njemačkom Camille Monet auf dem Totenbett, na talijanskom Camille Monet sul letto di morte, a na mađarskom Camille Monet halálos ágyán.
Je li ovo tisak?
Nije. Svaka je slika ručno slikana kopija, ulje na platnu, izrađena posebno za narudžbu. Potez je vidljiv i površina nije glatka, što otisnuta reprodukcija ne može.
Koju mjeru odabrati?
Želite li djelo u omjeru izvornika i u njegovoj veličini, odaberite 68 x 90 cm. Inače izmjerite širinu namještaja ispod zida i uzmite otprilike dvije trećine te širine.
Mogu li dobiti mjeru koje nema na popisu?
Možete. Rad po mjeri kod nas je uobičajen; pošaljite željenu širinu i visinu, a mi javljamo cijenu i rok prije nego što išta počnemo.
Kako se slika dostavlja?
Napeta na podokviru, umotana u zaštitnu foliju i u tvrdoj kutiji. Ako ste naručili okvir, djelo je uokvireno već kod nas.
Je li s ovim motivom teško živjeti?
Pitanje je pošteno, a odgovor ovisi o tome gdje slika visi. Boja je svijetla i motiv nije jeziv; većina ljudi na njoj najprije vidi posteljinu, a tek onda lice. Tko je objesi ondje gdje se zadržava kratko, čitat će je kao obojenu površinu; tko je objesi ondje gdje sjedi i čita, zadržavat će se uz nju dulje.
Koliko visoko objesiti sliku?
Sredinu platna postavite otprilike 150 cm iznad poda. Kako je motiv tih, nemojte ga objesiti previsoko — treba ga gledati izbliza.
Je li platno potpisano?
Na izvorniku je potpis dolje desno. Na našoj ga reprodukciji slikamo ondje gdje je i na izvorniku, bez dodane godine.
Je li slika prikladna za dar?
Rjeđe nego drugi Monetovi motivi — ovu sliku ljudi uglavnom kupuju sebi. Želite li nekome pokloniti sliku, a ne znate koju, postoji poklon-bon: obdareni motiv i mjeru bira sam.
- Ručno slikano. Ulje na platnu, bez tiska i bez strojnog nanosa.
- Osam mjera ili po mjeri. Od 50 x 65 do 120 x 160 cm, među njima i 68 x 90 cm, mjera izvornika.
- Fotografija prije otpreme. Djelo vidite dovršeno prije nego što napusti radionicu.
- Podaci iz muzeja. Godina, mjera i inventarni broj zapisani su onako kako ih vodi Musée d’Orsay.









































