Georges Seurat – Port-en-Bessin, vanjska luka za oseke

Port-en-Bessin, vanjska luka za oseke slika je Georgesa Seurata iz 1888., nastala tijekom ljeta koje je slikar proveo u normandijskom ljetovalištu Port-en-Bessin: iza niskih kamenih zidova luke na obali se nižu kuće pod zelenom padinom, a donju polovicu platna zauzimaju svijetle plohe plitke vode i otkrivenog dna. Original, ulje na platnu, veličine 66,7 x 54,3 cm, čuva Muzej umjetnosti Saint Louis pod brojem 4:1934. Kod nas nastaje kao umjetnička slika, ručno slikana uljanim bojama na platnu, u osam dimenzija ili po vašoj mjeri; prije slanja dobivate fotografiju gotovog djela na odobrenje.

Port-en-Bessin, vanjska luka za oseke – Georges Seurat

Što prikazuje slika?

Vanjski dio luke u Port-en-Bessinu u vrijeme oseke. U pozadini se u dugom nizu redaju kuće sa sivoplavim i crvenkastim krovovima, lijevo iznad njih stoje veće zgrade na uzvisini, desno se među kućama dižu stabla, a sve zajedno zatvara zelena padina koja se nisko spušta pod nebom. Ispred kuća teče nizak kameni zid luke, prekinut otvorima, koji desno završava zaobljenim molom. Uz zid, gotovo u sredini slike, leži malen taman čamac, a iznad krovova u daljini dižu se tanki stupovi. Donju polovicu platna zauzimaju široke, otvorene plohe: svijetao pojas uz zid, ispod njega topliji, ružičastonarančasti pojas, a dolje blijeda zelenkasta, mirna voda. S lijeve strane u prizor ulazi visok kameni mol, a od donjeg ruba koso prema sredini vuče se uska svijetla pruga koja podsjeća na drvenu brv. Muzej u svom opisu izričito spominje jedro u prvom planu i stupove za zastave u daljini. Ljudske likove na fotografiji originala nije moguće razabrati, a muzejski ih zapis i ne spominje.

Što je na platnu?

Platno položenog formata, od ruba do ruba prekriveno sitnim točkama boje. Nebo je izgrađeno od blijedoplavih, sivih i ružičastih točaka, koje se iz daljine stapaju u jednoliku, svijetlu sivinu s nježnim oblacima. Kuće su naslikane točkama oker, bijele, plave i ljubičaste boje, a padina iza njih gustim zelenim i žutim točkama. Kameni zidovi imaju hladne, plavoljubičaste sjene, a voda u donjem dijelu sastavljena je od zelenih, plavih i žućkastih točaka. Upravo je u tome bit koju ističe muzej: sitne točke boje, nanesene jedna uz drugu, na udaljenosti se stapaju u cjelinu. Kompozicija je sagrađena od jasnih vodoravnih pojaseva – nebo, kuće, zid, pijesak, voda – koje presijecaju samo okomiti mol lijevo i kosa brv dolje. U donjem lijevom kutu na fotografiji se vidi natpis Seurat; muzejski zapis natpise na slici ne navodi.

Zašto je ova slika važna?

Zato što, prema riječima muzeja, pokazuje Seuratov prepoznatljiv točkasti potez – nanošenje sitnih točaka boje na platno, koje se na udaljenosti stapaju. Za to slikanje točkama danas je uvriježen naziv pointilizam, a srodan je izraz neoimpresionizam. Muzej ističe i snažnu geometrijsku strukturu slike, koja odaje dojam mira i reda. Osim toga, slika ima bogatu izložbenu povijest: prema zapisu bila je izložena već 1889. i 1890., dakle još za slikareva života, a kasnije ju je posjedovao slikar Théo von Rysselberghe. Francuski slikar Georges Seurat naslikao ju je, prema navodima muzeja, dok je ljeto provodio u Port-en-Bessinu, i izgradio od samih točaka i mirnih vodoravnih pojaseva.

Što slika znači?

Muzej bilježi da čvrsta geometrijska struktura izražava slikarevu namjeru da prolazan trenutak djeluje kao nešto vječno. Oseka je upravo takav trenutak: voda se povuče i za nekoliko se sati opet vrati, a na slici luka ostaje u potpunom miru. Nema valova, nema žurbe, nema priče; tu su samo svjetlo, zidovi, kuće i sićušno jedro. Zato slika u domu ne uznemiruje, nego smiruje prostor. Svijetle, pastelne boje lijepo se slažu s bijelim zidovima, svijetlim drvom te plavim ili pješčanim tonovima namještaja.

Što se s originalom događalo?

Muzej objavljuje put slike, a kao glavni izvor navodi katalog Roberta Herberta za izložbu »Georges Seurat, 1859-1891« iz 1991.–1992. (kat. br. 208). Prema disertaciji Susan Canning, bila je to jedna od dviju Seuratovih slika prodanih na izložbi skupine Les Vingt u Bruxellesu 1889.; Herbert navodi da ju je tada, kako se pretpostavlja, kupio G. de la Hault iz Pariza. Kod njega je bila najkasnije 1890., kada ju je posudio za 6. izložbu Société des artistes indépendants, i još 1892., kada ju je posudio za izložbe u Bruxellesu i Parizu. Najkasnije od 1904., a još i 1909., bila je u vlasništvu slikara Théa von Rysselberghea (1862–1926) u Bruxellesu; u toj je zbirci navode katalog Seuratove retrospektive iz 1905. i katalog izložbe iz 1908.–1909. Najkasnije od 1922. do 1928. posjedovao ju je Charles Pacquement iz Pariza; prema katalogu iz 1934. bila je 1928. na prodaji njegove zbirke. Do 1929. imao ju je George Bernheim iz Pariza; od njega ju je kupila galerija M. Knoedler & Co. (New York, London, Pariz), kod koje je od 1929. do 1934. bila vođena pod brojem zalihe A539. Od te ju je galerije 4. siječnja 1934. kupio muzej u Saint Louisu. Muzej dodaje da zapise redovito dopunjuje i da mogu biti nepotpuni.

Koje mjesto ova slika ima među Seuratovim djelima?

Pripada platnima koja je Seurat naslikao u Port-en-Bessinu u ljeto 1888. Iz iste luke i iste godine kod nas možete naći i sliku Port-en-Bessin, ulaz u luku, koju čuva Muzej moderne umjetnosti u New Yorku, te sliku Morski krajolik kod Port-en-Bessina, Normandija, koju čuva Nacionalna galerija umjetnosti u Washingtonu. S iste normandijske obale potječe i prizor Brodice za oseke, Grandcamp, na kojem je također naslikana oseka. Tko bi na zidu želio imati više Seuratovih luka, može ta platna odabrati zajedno i objesiti ih jedno do drugoga.

Kako nastaje naša ručno slikana verzija?

Kistom i uljanim bojama, nikada pisačem. Naš slikar radi prema fotografiji originala i gradi platno od sitnih točaka, baš kao Seurat: najprije postavi vodoravne pojaseve neba, kuća, zida i vode, a zatim ih točkama čistih boja postupno zgušnjava, dok se na udaljenosti ne stope u svijetlu cjelinu. Pointilistička tehnika traži strpljenje, jer svaka točka mora stajati na svom mjestu. Kako je sve rađeno rukom, dva platna nikad nisu posve jednaka i svaka ručno slikana kopija ostaje unikat. Za ovaj motiv još nemamo vlastitih fotografija dovršenog platna; kad ga prvi put naslikamo, fotografirat ćemo ga i ovdje objaviti fotografije.

Koja dimenzija za koji zid?

Ako niste sigurni koju odabrati, uzmite 70 x 60 cm. To je mjera najbliža originalu, koji mjeri 66,7 x 54,3 cm: naša je šira za 3,3 cm i viša za 5,7 cm. Format je položen, pa se uklapa iznad komode, kauča ili kreveta. Mjere 46 x 38 i 50 x 40 cm prikladne su za manje zidove, hodnike i police; 60 x 50, 70 x 60 i 80 x 65 cm samostalno ispunjavaju zid u dnevnoj ili spavaćoj sobi; 90 x 75, 120 x 100 i 150 x 120 cm namijenjene su velikim zidovima, na kojima točkasta površina dolazi do izražaja i izdaleka. Sve slike na platnu s ovim motivom nastaju po narudžbi.

Mjera po narudžbi, podokvir i okvir

Ako nijedna od osam dimenzija ne odgovara vašem zidu, sliku ćemo naslikati prema vašim mjerama i zadržati omjer originala, kako bi vodoravni pojasevi ostali u ravnoteži; to je naša slika po mjeri. Svako platno isporučujemo napeto na drveni podokvir, spremno za vješanje. Okvir birate u našoj 3D aplikaciji, koja na ovom motivu prikazuje zlatne, srebrne, crne, bijele i drvene profile; aplikacija služi isključivo odabiru okvira. Kako slika izgleda na vašem zidu, pokazuje naša zasebna usluga vizualizacije u prostoru.

Dostava i jamstvo

Svako platno slikamo po narudžbi u svom ateljeu u Sloveniji, pa računajte na 15 do 45 dana, ovisno o mjeri. Šaljemo ga napeto, zaštićeno za prijevoz i po želji uokvireno, unutar Slovenije i EU-a, bez carine. Prije slanja dobivate fotografiju gotovog djela na odobrenje, a za svaku narudžbu vrijede naša pravila o povratu. Sve Seuratove motive naći ćete u galeriji Georges Seurat, a u našem članku o Georgesu Seuratu saznat ćete kada su reprodukcije poznatih slikara zaista dobre.

Često postavljana pitanja

Gdje se nalazi original?

U Muzeju umjetnosti Saint Louis, pod brojem 4:1934. Muzej ga je kupio 4. siječnja 1934.; prema muzejskom zapisu izložen je u dvorani 218.

Kada je slika nastala?

Godine 1888., kada je Seurat ljeto proveo u normandijskom ljetovalištu Port-en-Bessin.

Što znači oseka u naslovu?

Da je luka naslikana za niske vode: more se povuklo, pa donju polovicu slike zauzimaju plitka voda i svijetli pojasevi dna.

Je li ovo tisak?

Nije. Naša je slika naslikana rukom, uljem na platnu; točke i potezi kista vide se i mogu se opipati.

Koju dimenziju odabrati?

Za većinu zidova 70 x 60 cm, što je ujedno mjera najbliža originalu. Detaljan vodič nalazi se gore.

Mogu li dobiti mjeru koje nema na popisu?

Da, slikamo po mjeri i zadržavamo omjer stranica originala.

Zašto je slika sastavljena od samih točaka?

Zato što je Seurat boju nanosio u sitnim točkama koje se na udaljenosti stapaju; muzej to naziva njegovim prepoznatljivim točkastim potezom.

Tko je imao sliku prije muzeja?

Prema muzejskom zapisu G. de la Hault, slikar Théo von Rysselberghe, Charles Pacquement, George Bernheim i galerija M. Knoedler & Co.

Je li original na prodaju?

Nije. Kao i druga umjetnička djela u vlasništvu muzeja u Saint Louisu, platno nije na prodaju; njegov motiv za vas ručno slikamo po narudžbi.

Na koju visinu objesiti sliku?

Sredinu postavite u visinu očiju, otprilike 145–150 cm od poda; manje mjere objesite niže, bliže mjestu na kojem sjedite.

Je li prikladna za poklon?

Jest, osobito za ljubitelje mora, luka ili Normandije. Ako izbor želite prepustiti onome koga darujete, na raspolaganju je poklon bon.

• Motiv: vanjska luka u Port-en-Bessinu za oseke, s kućama, kamenim zidovima i jedrom – 1888.
• Original: 66,7 x 54,3 cm, uljane boje na platnu, Muzej umjetnosti Saint Louis (inv. br. 4:1934)
• Naša izvedba: ručno slikana, osam dimenzija od 46 x 38 do 150 x 120 cm, uvijek napeta na podokvir, uokvirena na želju
• Zanimljivost: sliku je nekoć posjedovao slikar Théo von Rysselberghe; katalog Seuratove retrospektive iz 1905. navodi je u njegovoj zbirci