Georges Seurat – Seljanke na radu

Seljanke na radu rana su Seuratova slika iz 1882. – 83.: dvije žene sagnute nad poslom u polju. Izvornik mjeri 46 x 38,7 centimetara, ulje na platnu, a čuva ga Solomon R. Guggenheim Museum u New Yorku u svojoj osnivačkoj zbirci. Kod nas nastaje kao ručno slikana slika, u osam dimenzija ili po vašoj mjeri, a prije otpreme dobivate fotografiju gotovog djela na potvrdu.

Seljanke na radu – Georges Seurat

Što je na slici?

Dvije žene na poslu u polju, sagnute nad redom. To kaže već naslov koji muzej sam upotrebljava, i toliko o prizoru i mi tvrdimo. Slika je mala – 46 x 38,7 centimetara – a figure u njoj nisu postavljene kao portret; posao je ono što je u prvom planu.

Muzej ovo djelo svrstava među mala djela sa sela u kojima se Seurat tek približava onome po čemu ga poznajemo. Umjetnička slika iz tih godina nije prizor koji vas želi uvjeriti; ona je vježba u tome kako svjetlo dovesti na platno, a prizor s polja bio je za to dovoljan.

Križani potez prije točke

Muzej opisuje potez precizno: riječ je o križanim potezima kista, i upravo oni u tim malim djelima sa sela odaju njegove prve pokušaje s rastavljanjem boje. Boja dakle još nije razdrobljena u točke, ali je već razložena – nanesena u odvojenim smjerovima koji se preklapaju.

Zato je ova slika zanimljiva svakome tko Seurata poznaje samo po točkama. Pointilistička tehnika nije se pojavila naglo; nastala je iz ovog prekriženog nanosa koji ovdje vidite, a između jednoga i drugoga stoji nekoliko godina rada.

Kromoluminarizam – slikareva vlastita riječ

Muzej kaže nešto što se u trgovinama rijetko pročita: Seurat je svoju metodu sam nazvao kromoluminarizam, jer da postavljanje pojedinih nijansi jedne uz drugu daje jači učinak svjetla. Riječ kojom se danas služimo nije njegova – po muzeju su je skovali suvremeni kritičari.

Te su dvije riječi pointilizam i neoimpresionizam. Obje su se primile i objema se služimo i mi, jer ih ljudi traže; ali ako želite znati kako je slikar sam mislio o svom poslu, prava je riječ ona prva. Govori o svjetlu, a ne o točkama.

Muzej dodaje i što ga je onamo dovelo: teorije o boji, optici i opažanju koje su pisali Michel-Eugène Chevreul, Ogden Rood i Charles Henry. Seurat je o svojim zamislima pisao vrlo malo, a umro je s trideset i jednom godinom, od difterije.

Millet i početak serije

Muzej postavlja godinu: 1881. Seurat je započeo seriju seoskih studija kojoj pripadaju i njegova djela u ovoj zbirci, a nadahnuće je bio Jean-François Millet, slikar barbizonske škole. To nije naša pretpostavka, nego rečenica iz muzejskog zapisa.

Iz iste je serije u našoj galeriji Seljanka sjedi u travi, koju čuva isti muzej – od pet Seuratovih djela u toj zbirci upravo su ta dva kod nas. Sam Barbizon: Figura u krajoliku u Barbizonu. Radnik uz cestu: Klesar kamena iz Washingtona. Sva su to umjetnička djela iz istih nekoliko godina.

Kamo je serija vodila, muzej kaže dalje: 1884. došlo je prijelazno djelo Kupači u Asnièresu, a 1886. na osmoj i posljednjoj impresionističkoj izložbi Nedjeljno poslijepodne na otoku Grande Jatte. Poslije su došle obale bez ljudi, primjerice Kanal kod Gravelinesa, Grand Fort-Philippe.

Zašto godina nije jedna i zašto nema kataloškog broja?

Muzej navodi 1882. – 83., dakle raspon, a ne jednu godinu, pa tako to navodimo i mi. Nigdje na ovoj stranici nećete naći jednu jedinu godinu nastanka zapisanu kao činjenicu, jer je ustanova koja djelo čuva nije tako zapisala.

Kataloški broj pak uopće ne navodimo, i to vrijedi objasniti. Muzej u svom zapisu daje naslov, godinu, tehniku, mjeru, zbirku i način stjecanja – broj predmeta ne. Niz 41.713 na muzejskim se stranicama doista pojavljuje, ali svaki put samo kao ime slikovne datoteke. Vrlo je vjerojatno riječ o pravom broju i odgovara obliku koji muzej rabi; objavljen kataloški podatak nije. Zato ga ne tiskamo. Objavi li ga muzej, dodat ćemo ga.

Kako nastaje naša ručno slikana izvedba?

Rukom i kistom, nikada pisačem. Naš slikar radi uljanim bojama na platnu, a kod ovog je motiva najteže zadržati križani nanos: zagladi li ga, prizor postaje obična žanrska scena i nestaje upravo ono zbog čega je djelo zanimljivo. Zato je svaka ručno slikana kopija svoja i nijedne dvije nisu posve jednake.

Za ovaj motiv trenutačno nemamo vlastitih fotografija gotovog djela iz atelijera. Kada ga idući put naslikamo, fotografirat ćemo ga i snimke će se pojaviti na ovoj stranici. Do tada vrijedi ono što vrijedi za sve naše slike na platnu: prije otpreme dobivate fotografiju upravo onog platna koje je naslikano za vas, a mi ga otpremamo tek kada ga potvrdite.

Koja veličina za koji zid?

Izvornik mjeri 46 x 38,7 centimetara, dakle najprije širina pa visina, kako mjere navodimo posvuda kod nas. Format je vodoravan i gotovo kvadratan.

Naša najmanja stepenica, 46 x 38 cm, od izvornika je udaljena manje od milimetra – muzej mjeru navodi sam, neovisno o našoj ljestvici, pa to smijemo napisati. Želite li djelo u veličini u kojoj je nastalo, to je upravo ta stepenica. Za dnevni boravak preporučujemo 60 x 50 ili 70 x 60 cm; 80 x 65 i 90 x 75 cm stoje sami; 120 x 100 i 150 x 120 cm od male studije čine veliku sliku, što križani potez bez teškoća podnosi.

Mjera po vašoj želji, podokvir i okvir

Ako nijedna od osam mjera ne odgovara vašem zidu, djelo slikamo po vašim mjerama i zadržavamo omjer izvornika, tako da prizor nikada nije razvučen; to je naša slika po mjeri. Svaki primjerak stiže napet na drveni podokvir i spreman za vješanje.

Okvir birate u našoj 3D aplikaciji. Kod ovako malog djela okvir znači više nego kod velikog: na 46 x 38 cm širok okvir prizor proguta, a uzak ga skupi. Kako će djelo izgledati na vašem zidu, pokazuje naša zasebna usluga smještaja u prostor.

Dostava i jamstvo

Svaki primjerak nastaje po narudžbi u našem atelijeru u Sloveniji, pa računajte na 15 do 45 dana ovisno o veličini. Šaljemo ga napetog i zaštićenog, uokvirenog ako ste okvir odabrali, unutar Europske unije bez carine. Prije otpreme potvrđujete fotografiju, a za svaku narudžbu vrijedi naš pravilnik o povratu. Cijela ponuda ovog slikara nalazi se u galeriji Georges Seurat, a o njegovu radu piše naš članak o Georgesu Seuratu. Ondje su i druge reprodukcije poznatih slikara koje radimo na isti način.

Česta pitanja

Gdje je izvornik?

U New Yorku, u muzeju Solomon R. Guggenheim, u njegovoj osnivačkoj zbirci, u koju je došao kao dar.

Iz koje je godine?

Muzej navodi 1882. – 83., dakle raspon, a ne jednu godinu, pa tako to bilježimo i mi.

Koliko je izvornik velik?

Muzej navodi 38,7 x 46 centimetara po visini i širini, što je ako se piše širina pa visina 46 x 38,7 cm.

Zašto ne navodite inventarni broj?

Zato što ga muzej ne objavljuje. Niz 41.713 kod njega se pojavljuje samo kao ime slikovne datoteke, a to za nas nije objavljen podatak.

Je li ovo slikano točkama?

Nije. Muzej opisuje križane poteze kista iz kojih su se točke razvile poslije; ovo je djelo prije njih.

Što znači kromoluminarizam?

Tako je Seurat sam nazvao svoju metodu, kaže muzej – zbog jačeg učinka svjetla koji da postavljanje nijansi jedne uz drugu.

Tko ga je pri tome nadahnjivao?

Jean-François Millet i barbizonska škola, kako navodi muzej; seriju seoskih studija Seurat je započeo 1881.

Koju veličinu odabrati?

Za dnevni boravak 60 x 50 cm. Želite li veličinu izvornika, odaberite 46 x 38 cm.

Mogu li dobiti mjeru koje nema na popisu?

Da. Slikamo po vašoj mjeri i zadržavamo omjer stranica izvornika.

Je li ovo tisak?

Nije. Djelo je naslikano rukom i uljanim bojama; potezi se vide i mogu se opipati, što tisak ne može oponašati.

Je li prikladno za dar?

Jest. Motiv je miran, a male mjere djeluju osobno. Želite li izbor prepustiti onome koga darujete, postoji poklon bon.

• Motiv: dvije žene na poslu u polju – mala rana studija sa sela
• Izvornik: 46 x 38,7 cm, ulje, Solomon R. Guggenheim Museum, New York
• Naša izvedba: ručno slikano platno, osam mjera od 46 x 38 do 150 x 120 cm
• Važno: svojoj je metodi francuski slikar sam rekao kromoluminarizam – točke su došle poslije