Henri Rousseau – Eva u rajskom vrtu

Eva u rajskom vrtu je djelo slikara Henrija Rousseaua, ulje na platnu, nastalo 1908.. Izvornik mjeri 61,4 cm x 46,5 cm i čuva ga Pola Museum of Art, Hakone. Na slici se vidi: gola Eva duge crvene kose poseže prema grani sa zmijom, oko nje okerasto raslinje i blijedo sunce.

Eva u rajskom vrtu, 1908.

Topla, okerasta džungla

Ovo je platno obojeno drukčije od većine Rousseauovih tropskih prizora. Umjesto hladnih
plavozelenih tonova prevladavaju oker, maslinasta i smeđa; lišće djeluje kasnoljetno, gotovo
osušeno. Gore na sredini visi blijedožuti sunčev kolut na sivoplavom nebu. Među papratima i
lepezastim palmama slijeva se otvaraju ružičasti lotosi, zdesna žuti zvjezdasti cvjetovi, a lijevo
od sredine jedan narančastocrveni cvijet. Dolje prizor zatvaraju blijedožute šiljaste vlati.

Eva i zmija

Desno od sredine stoji Eva, gola, duge tamnocrvene kose koja joj pada preko ramena. Lijevom
rukom poseže prema grani na kojoj se ovija tamna zmija; tijelo joj dijelom prekriva list. Prizor je
dan bez dramatike: nema izraza užasa ni trijumfa, a Eva i zmija smješteni su u istu ravninu kao i
biljke oko njih. Rousseau je ovo platno potpisao dolje lijevo punim imenom, Henri Julien
Rousseau, što je u ovoj seriji neuobičajeno.

Biblijski motiv u tropima

Rousseau je rajski vrt naslikao kao džunglu, a ne kao voćnjak, zamijenivši stablo spoznaje
raslinjem koje je poznavao iz pariških staklenika. Ta je zamjena tipična za njegov postupak: motive
europskoga slikarstva premještao je u okolinu koju je sam sastavio. Isto složeno raslinje prikazuje
Majmuni i papiga u prašumi, ondje s majmunima i plodovima umjesto ljudi.

Staklenik umjesto tropa

Rousseau nikada nije napustio Francusku. Biljke je proučavao u staklenicima Jardin des Plantes,
a životinje u pariškom zoološkom vrtu i u ilustriranim časopisima. Novinaru Arsenu Alexandreu rekao
je da mu se ulazak u te staklenike čini kao ulazak u san, i u istom razgovoru priznao da nije
putovao dalje od njih. Zato su pojedini listovi botanički uvjerljivi, dok su njihovi međusobni
odnosi izmišljeni: vlati u prvom planu veće su od Evine glave. Isti postupak prikazuje Tropska šuma s majmunima.

Kako su nastali tonovi

Alexandre je zabilježio da je Rousseau sve tonove pojedine slike izmiješao odjednom, prije nego
što bi dotaknuo platno, i da nikada nije vidio paletu s koje bi teklo toliko zelenih nijansi. Ovdje
je zanimljivo upravo to što zelene gotovo i nema: paleta je pomaknuta prema okeru i smeđoj, dok
razdvajanje među biljkama i dalje ide preko nijanse, a ne preko svjetla. Rezultat je jedinstvena
topla površina bez izraženih sjena.

Muzej i podrijetlo

Sliku čuva Pola Museum of Art u Hakoneu u Japanu pod inventarnim brojem 002-0004. Japanske su
zbirke u drugoj polovici 20. stoljeća stekle nekoliko važnih Rousseauovih djela, pa je znatan dio
njegova opusa danas raspoređen između Europe, Amerike i Japana. Drugo veliko tropsko platno naše
serije jest Tropski krajolik: Indijanac u borbi s gorilom.

Naša reprodukcija

Ovu umjetničku sliku izrađujemo kao ručno slikanu reprodukciju u ulju na platnu, po narudžbi i u veličini
koju odaberete. Budući da je riječ o ručnom radu, svaki se primjerak neznatno razlikuje od
prethodnoga; nije riječ o tisku. Platno napinjemo na drveni okvir i isporučujemo spremno za
vješanje. Srodno džungla-platno jest Ekvatorijalna džungla. Cjelokupnu ponudu slika na platnu ovog slikara pronađite u galeriji Henri Rousseau.

• Motiv: gola Eva duge crvene kose poseže prema grani sa zmijom, oko nje okerasto raslinje i blijedo sunce.
• Tehnika: ulje na platnu, topla okerasta džungla umjesto hladne modrozelene.
• Veličine: ležeći format, od 70 x 55 cm do 300 x 221 cm; srednje mjere su 120 x 90 cm i 140 x 110 cm.
• Zanimljivost: sliku čuva Pola Museum of Art u Hakoneu u Japanu pod inventarnim brojem 002-0004; japanske su zbirke u drugoj polovici 20. stoljeća stekle više važnih Rousseauovih djela.