Opis

Topole su ručno slikana reprodukcija Monetova platna iz 1891.: četiri vitka stabla dižu se preko cijele visine kvadratnog platna, a iza njih se drvored uz rijeku Epte kraj Givernyja povlači u daljinu. Izvornik mjeri 81,6 x 81,9 cm, ulje je na platnu, dolje lijevo potpisano i datirano »Claude Monet 91«, a čuva ga Metropolitan Museum of Art u New Yorku pod inventarnim brojem 29.100.110. Kod nas nastaje u osam kvadratnih mjera od 60 x 60 cm do 180 x 180 cm ili po vašoj mjeri, uz fotografiju dovršenog djela na potvrdu prije otpreme.
| Naslov: | Topole |
| Drugi naslovi: | The Four Trees · Les Quatre Arbres |
| Slikar: | Claude Monet (1840–1926) |
| Godina nastanka: | 1891., potpis »Claude Monet 91« dolje lijevo |
| Izvorna veličina: | 81,6 cm x 81,9 cm |
| Izvorna tehnika: | Ulje na platnu |
| Stil slikanja: | Impresionizam |
| Nalazi se: | Metropolitan Museum of Art, New York (inv. br. 29.100.110) |
| Naša reprodukcija: | Ručno slikano ulje na platnu, osam kvadratnih mjera ili po mjeri |
Topole – Claude Monet
Što je na platnu?
Platno je kvadratno; preko cijele visine dižu se četiri vrlo vitka stabla, razmaknuta gotovo jednako. Naslikana su kao uske tamnosmeđe i ljubičaste okomice uz koje se drže plavkasti čuperci lišća; nijedno ne staje ispod gornjeg ruba — sva četiri idu preko. Nebo iza njih blijedo je plavozeleno i nije glatko: naneseno je kratkim, jasno vidljivim potezima. Lijevo u pozadini je masa zlatnožutog jesenskog lišća, jedina topla ploha prizora. Preko donje polovice teče širok kosi pojas tamnoplavih i ljubičastih poteza koji se prema desno spušta: to je isti drvored koji se u daljini povlači uz rijeku. Ispod njega je voda, blijedozelena i ružičasta, u kojoj se debla nastavljaju prema dolje kao mekše okomice; dolje na sredini stoji mali zeleni grm.
Gdje i kada je prizor nastao?
Uz rijeku Epte kraj Givernyja, ljeti i u jesen 1891., na otvorenom i pred motivom — en plein air. Metropolitan u svojem zapisu navodi da je Monet tog ljeta i te jeseni naslikao cijeli niz pogleda na te topole; neka je platna radio s obale, a ovo iz plitkog čamca posebno opremljenog utorima za više platna odjednom. Koliko je takvih pogleda bilo, izvori ne kažu jednako – navode dvadeset tri ili dvadeset četiri platna –, a zapis muzeja broj ne navodi. Način rada bio je nemilosrdan: na jednom je platnu radio samo dok je trajao učinak koji je lovio, zatim bi ga odložio i uzeo sljedeće. Zato je svako platno drugi trenutak te sezone. Upravo taj serijski postupak ono je što impresionistička slika donosi slikarstvu: ne motiv, nego vrijeme.
Zašto je ovo platno važno?
Zbog dviju stvari, obje zapisane u muzejskim izvorima. Prva je sudbina samih stabala: selo Limetz na drugoj obali Epte odlučilo je topole prodati na dražbi za drvo, a slikar se umiješao kako bi niz mogao dovršiti. Metropolitan piše da je platio mjesnom trgovcu drvom da stabla ostanu stajati dok on ne završi; Scottish National Gallery u Edinburghu, koja čuva drugo platno iz istog niza, isti događaj opisuje malo drukčije — da je Monet stabla u partnerstvu s trgovcem drvom kupio na dražbi. Navodimo oba zapisa upravo zato što se razlikuju. Druga je stvar izložbena: topole su, kao i stogovi sijena, prvi put pokazane kao niz, a petnaest ih je 1892. izloženo u Parizu. Reprodukcija slike kakvu slikamo potječe, dakle, iz jednog od prvih ciklusa u kojima je vrijedila cjelina.
Što prizor znači?
Isti je drvored na platnu dvaput i u dva mjerila istodobno. Četiri debla sprijeda pojedinačna su, mjerljiva, gotovo arhitektonska; isti niz stabala u pozadini samo je još pojas boje bez pojedinačnih oblika. Upravo zato prizor djeluje dublje nego što bi se od kvadrata očekivalo — udaljenost nosi razlika između crteža i mase, a ne perspektiva i ne obzor. Nebo nije pozadina nego ravnopravna ploha, naslikana jednakom gustoćom poteza kao lišće. Kako se stabla nastavljaju u odrazu, donja je polovica jednako gusta kao gornja i oko nema gdje otpočinuti. Takva je uljana slika stoga i vježba iz ravnoteže toplog i hladnog: zlatnožuto lijevo, plavoljubičasto preko sredine, blijedozeleno gore.
Put djela od slikara do Metropolitana
Muzejski zapis navodi četiri postaje prije ostavštine — dvije trgovine i dva privatna vlasnika — i nijednu više. Prva je trgovina Knoedler u New Yorku, koja je djelo držala do 1893. pod skladišnim brojem 7287; na njezinoj dražbi kod American Art Association u New Yorku 14. travnja 1893. prodano je pod naslovom »The Four Trees (Poplar Series)« za 1.175 dolara. Kupac je bila galerija Durand-Ruel u New Yorku, koja je platno vodila pod skladišnim brojem 1063 i 12. siječnja 1895. prodala ga Havemeyerovima. Gospodin i gospođa H. O. Havemeyer imali su ga od 1895. do njegove smrti 1907., a zatim Louisine W. Havemeyer sama do svoje smrti 1929. Iste je godine njezinom ostavštinom došlo u Metropolitan, gdje je danas izloženo u dvorani 819. Gdje je bilo prije 1893., zapis ne kaže, pa to ne kažemo ni mi.
Topole među ostalim motivima sa stablima kod nas
Iz istog niza i s istog dijela rijeke jest platno »Poplars on the Epte«, koje čuva Scottish National Gallery u Edinburghu pod inventarnim brojem NG 1651; mjeri 82 x 81,4 cm, dakle gotovo je jednako kvadratno kao ovo, i baš ih je zato najlakše zamijeniti. Drugi pogled na isti drvored — uspravan, s veće udaljenosti i s vidljivim zavojem — nosi Red topola. Stabla uz vodu kao skupina prikazana su u djelu Vrbe, a pojedinačno stablo u djelu Žalosna vrba. Kad voda preuzme glavnu ulogu, a drveće ostane samo odraz, nastaje Jutro na Seini kraj Givernyja.
Kako nastaje naša ručno slikana verzija?
Ovo je slika na platnu koja nastaje kistom i uljanim bojama, a ne pisačem. Na prvoj fotografiji dovršeno platno stoji na drvenom stalku u našoj radionici, među uzorcima okvira s obje strane: još neuokvireno i već napeto, neposredno prije posljednjeg pregleda; jednako nastaje i jednako se prije otpreme fotografira i vaš primjerak. Vidi se i ono što tisak ne može. Plavi pojas krošanja nanesen je debelo i razigrano, a nebo tanjim, smirenijim potezima, pa se pojas krošanja pri prolasku mijenja više nego nebo. Tisak polaže boju u jednako tanak sloj i zato je posvuda jednako gladak. Budući da je riječ o ručnom radu, svaki se primjerak malo razlikuje i svaka je ručno slikana kopija svoja.
Koja mjera za koji zid?
Kratak odgovor: 82 x 82 cm ako želite mjeru koja je izvorniku najbliža — 4 mm šira i 1 mm viša od njega —, a 100 x 100 cm iznad kauča. Na raspolaganju je osam kvadratnih mjera. 60 x 60 cm i 70 x 70 cm idu u hodnik, na stubište ili na uži zid među vratima; 82 x 82 cm najbliže je izvorniku, koji mjeri 81,6 x 81,9 cm, i stoga je najvjernije rješenje; 90 x 90 cm i 100 x 100 cm uobičajene su iznad komode ili uz blagovaonički stol i najčešća su slika za dnevni boravak; 120 x 120 cm, 150 x 150 cm i 180 x 180 cm namijenjene su velikim zidovima na kojima okomice dobivaju svoju pravu visinu. Kvadrat ne traži širok zid, nego sredinu. Kako su plava i zlatna jake, takva umjetnička slika podnosi i obojen zid, a najbolje djeluje na bijelom. Najmirnija je na sredini svojega zida.
Koliko visoko objesiti sliku: sredinu platna 145 do 150 cm od poda, iznad kauča 15 do 25 cm iznad naslona.
Izrada po mjeri, podokvir i okvir
Ako nijedna od osam mjera ne odgovara vašem prostoru, djelo slikamo u mjeri koju sami odredite — pošaljite širinu i visinu, pa vam javimo cijenu i rok. Izrada po mjeri zadržava omjer stranica: rastegne li se kvadrat u širinu, debla prestaju biti vitka. Platno je napeto na drveni podokvir, a rubovi su oslikani, pa ni bez okvira ne izgleda nedovršeno. Za izbor okvira dostupna je 3D aplikacija — namijenjena je isključivo izboru okvira i djelo u vašem prostoru ne prikazuje. Pogled na djelo baš na vašem zidu zasebna je usluga smještaja u prostor.
Dostava i jamstvo
Djelo nastaje po narudžbi u našem ateljeu, pa je rok izrade 15 do 45 dana, kod najvećih mjera bliže gornjoj granici. Otpremamo ga napeto na podokvir, zamotano u zaštitnu foliju i u čvrstoj ambalaži, uokvireno ako ste okvir odabrali. Prije otpreme dobivate fotografiju dovršenog djela na potvrdu: ako na njoj nešto ne odgovara, ispravljamo dok je djelo još kod nas. Za svaku narudžbu vrijedi naš pravilnik o povratima. Ostale Monetove motive naći ćete u galeriji Claude Monet, a o slikaru i izboru motiva pišemo na našem blogu.
Ako sliku ne birate za sebe i niste sigurni koja će veličina odgovarati, na raspolaganju je poklon bon: primatelj sam bira veličinu i motiv.
Često postavljana pitanja
Gdje je izvornik?
U Metropolitan Museum of Art u New Yorku, inventarni broj 29.100.110, izložen u dvorani 819.
Je li na platnu netko od ljudi?
Nije. Samo četiri topole, drvored, voda s odrazima i mali grm — nijedna osoba i nijedna građevina.
Što djelo kaže u jednoj rečenici?
Da je isti drvored na jednom platnu dvaput — sprijeda kao četiri crtane okomice, u pozadini kao pojas boje bez oblika.
Koliko je slika topola Monet naslikao?
Više od dvadeset. Godine 1891. red topola uz rijeku Epte kraj Givernyja slikao je iznova i iznova, pri različitom svjetlu i u različitim godišnjim dobima, a petnaest platna bilo je 1892. zajedno izloženo u Parizu.
- Motiv. Četiri vitka debla preko cijele visine kvadratnog platna, kosi plavoljubičasti pojas krošanja preko sredine, dolje voda s odrazima.
- Izvornik. Ulje na platnu, 81,6 x 81,9 cm, 1891., potpisano dolje lijevo, Metropolitan Museum of Art, inv. br. 29.100.110.
- Naše. Osam kvadratnih mjera od 60 x 60 do 180 x 180 cm ili djelo po mjeri; 82 x 82 cm od izvornika je šire za 4 mm i više za 1 mm.
- Vrijedi znati. Selo Limetz odlučilo je topole prodati na dražbi za drvo, a slikar se umiješao kako bi niz mogao dovršiti.









































