Claude Monet – Ribnjak s lokvanjima (Japanski most)

Ribnjak s lokvanjima (Japanski most) Monetov je vrtni motiv iz 1899. godine: preko uspravnog platna pruža se luk drvenog mosta, iznad njega gusta stijena lišća, a ispod površina posuta listovima lokvanja. Neba na slici nema. Izvornik čuva Metropolitan Museum of Art u New Yorku pod inventarnim brojem 29.100.113 i vodi ga kao ulje na platnu, 73,7 x 92,7 cm. Kod nas nastaje kao ručno slikana reprodukcija u ulju na platnu, u osam mjera ili po vašoj mjeri, s fotografijom dovršenog djela na potvrdu prije otpreme.

Ribnjak s lokvanjima (Japanski most), 1899. – Claude Monet

Što je na slici?

Vodeni vrt koji je Monet uredio u Givernyju i drveni mostić koji je dao postaviti preko njega. Na prizoru nema ljudi. Muzejski zapis djelo vodi kao Bridge over a Pond of Water Lilies i datira ga u 1899. godinu — u godinu u kojoj je Monet taj most slikao iznova i iznova, s istog mjesta i u različita doba dana. Kao slika na platnu ovo je vrt, a ne krajolik: motiv koji je slikar sam zasadio i zatim slikao do kraja života.

Što je na platnu?

Platno je uspravno i neba na njemu nema. Gornju trećinu zatvara gusta stijena lišća — žutozelene, oker i blijedo ružičaste poteze koje se odozgo spuštaju kao zavjesa; lijevo se među njima naziru dugi viseći pramenovi vrbe. Preko te stijene u blagom se luku pruža drveni most s blijedo zelenosivom ogradom: dvije vodoravne grede i između njih gust niz kratkih uspravnih stupića. Luk se diže prema sredini, a oba kraja odlaze preko ruba platna, pa se ne vidi gdje most počinje i gdje završava. Ispod mosta leži ribnjak. Listovi lokvanja naslikani su kao kratke vodoravne crtice u kremastoj, bijeloj i zelenoj boji, složene u pojaseve koji se prema donjem rubu šire i razmiču. Uz lijevu i desnu obalu dižu se busenovi perunika i trava u uspravnim žutozelenim potezima. Donji je dio površine tamniji, s crvenkastosmeđim i zelenim odrazima.

Zašto je ova slika važna?

Jer je most ovdje vodoravna veza, a ne prijelaz. Oba su kraja odrezana rubom platna, pa ne vodi nikamo: drži zajedno lišće gore i vodu dolje. Kako nema neba ni horizonta, nema ni dubine u uobičajenom smislu — prostor nastaje samo iz toga što su listovi dolje veći i razmaknutiji, a gore sitni i zbijeni. Kao impresionistička slika zato je više građena nego promatrana: vodoravnice mosta i pojasevi listova teku usporedno, a uspravni busenovi uz obale ih prekidaju. Upravo je taj motiv Moneta doveo do kasnih lokvanja, gdje je most nestao i ostala je samo površina.

Zašto inventarni broj počinje s 29?

Jer djelo nije došlo u muzej ravno iz ateljea. Prema muzejskom zapisu platno je dio zbirke H. O. Havemeyer, koju je muzeju 1929. godine oporučno ostavila Louisine Havemeyer — odatle inventarni broj 29.100.113, koji počinje godinom ostavštine, trideset godina nakon nastanka slike. Havemeyerova je zbirka jedan od najvećih darova u povijesti muzeja i u New York je dovela i ovaj most. Danas je djelo izloženo u dvorani 819.

Koji je ovo Monetov japanski most?

Monet je isti most naslikao više puta, pa je korisno znati koje platno gledate. Ovo je uspravna verzija iz 1899. godine, 73,7 x 92,7 cm, bez neba, s oba kraja mosta odrezana uz rub — ona iz Metropolitanskog muzeja. Iz iste je godine i ležeća verzija, The Water-Lily Pond u londonskoj National Gallery, koja mjeri 88,3 x 93,1 cm i gotovo je kvadratna: isti most, ista godina, drugi format i drugi muzej. Isti ribnjak bez mosta, samo s površinom, jest Lokvanje; s pogledom s obale pokazuje ga Lokvanjski ribnjak. Koliko je Monet motiv poslije razgradio u samu boju, pokazuju Plave lokvanje i Lokvanje – Zeleni odrazi.

Kako nastaje naša ručno slikana verzija?

Slikar radi kistom i uljanim bojama, ne pisačem, i gradi platno u dva nanosa: najprije lišće i vodu u gustim kratkim dodirima, zatim ogradu mosta u tankom, gotovo glatkom potezu preko njih. Na prvoj fotografiji ispod opisa dovršeno djelo stoji na štafelaju u našoj radionici, uokvireno u svijetlu letvicu od prirodnog drva sa zelenim unutarnjim rubom i već zamotano u zaštitnu foliju za otpremu — onako kako napušta atelje. Upravo tu razliku u nanosu tisak ne može dati: otisak polaže boju u ravnomjerno tanak sloj, pa su lišće, ograda i voda jednako glatki, i pri prolasku se ništa ne zasvijetli prije drugoga. Svaki primjerak nastaje zasebno, pa je ručno slikana kopija uvijek svoje djelo; svaka uljana slika koja napusti atelje malo je drukčija od prethodne, a djelo, a reprodukcija slike prije otpreme se fotografira pri dnevnom svjetlu.

Koja dimenzija za koji zid?

Ako ne znate koju: 73 x 92 cm. Ta je mjera najbliža izvorniku, koji mjeri 73,7 x 92,7 cm, i zato je najvjernija. Format je uspravan, u omjeru otprilike 4 : 5. Mjere 40 x 50 cm i 50 x 60 cm prikladne su za hodnik ili uzak zid između vrata; 60 x 70 cm uobičajena je iznad komode; 80 x 100 cm i 90 x 110 cm uravnotežene su iznad kauča ili kreveta; 120 x 150 cm i 150 x 190 cm namijenjene su visokim zidovima, gdje se most razapne cijelom širinom. Budući da je gornja trećina tamnija i gušća, takva umjetnička slika bolje djeluje obješena malo više, da težište lišća ne padne u visinu očiju. Najbolje živi na svijetlom, mirnom zidu bez uzorka, a kao slika za dnevni boravak unosi zeleno bez hladnoće.

Koliko visoko objesiti sliku: sredina u visini očiju, otprilike 145–150 cm od poda, a kod ovog uspravnog formata radije malo više, da težište lišća ne padne u visinu očiju.

Mjera po mjeri, podokvir i okvir

Ako nijedna od osam mjera ne odgovara vašem prostoru, djelo slikamo u mjeri koju sami odredite; to je naša slika po mjeri. Omjer stranica pritom čuvamo, da luk mosta ostane cijel. Svaki primjerak stiže napet na drveni podokvir i spreman za vješanje. Za okvir upotrijebite našu 3D aplikaciju: na ovom motivu pokazuje sve naše letvice, tako da možete usporediti zlatnu, srebrnu, crnu, bijelu i prirodno drvo prije nego što odlučite — namijenjena je isključivo izboru okvira i ne prikazuje djelo u vašem prostoru. Ako želite vidjeti kako će djelo izgledati na vašem zidu, to je naša zasebna usluga umetanja u prostor.

Dostava i jamstvo

Svaki primjerak nastaje po narudžbi u našem ateljeu u Sloveniji, pa računajte od 15 do 45 dana, ovisno o odabranoj mjeri; najveće su mjere obično na gornjem kraju tog raspona. Šaljemo ga napetog i zaštićenog za prijevoz, uokvirenog ako ste okvir odabrali, po Sloveniji i EU bez carine. Prije otpreme primate fotografiju dovršenog djela na potvrdu, a za svaku narudžbu vrijedi naša politika povrata. Cijelu ponudu naći ćete u galeriji Claude Monet, a put slikara opisan je u članku o Claudeu Monetu.

Ako sliku ne birate za sebe i niste sigurni koja će veličina odgovarati, na raspolaganju je poklon bon: primatelj sam bira veličinu i motiv.

Česta pitanja

Gdje je izvornik?

U Metropolitan Museum of Art u New Yorku, pod inventarnim brojem 29.100.113, u zbirci H. O. Havemeyer. Muzejski ga zapis vodi kao ulje na platnu, 73,7 x 92,7 cm, izloženo u dvorani 819.

Iz koje je godine?

Iz 1899. godine. Muzej tu godinu navodi bez ograde, pa je bez ograde navodimo i mi.

Koliko je puta Monet naslikao japanski most?

Više puta. Prema Metropolitanskom muzeju, 1899. započeo je osamnaest prikaza mosta nad ribnjakom i dvanaest ih dovršio još istoga ljeta, među njima i ovo platno.

Zašto je Monet slikao japanski most?

Zato što je bio njegov: drveni most u japanskom stilu dao je podići preko ribnjaka koji je iskopao u vrtu u Givernyju, i od 1899. slikao ga je iznova i iznova.

Gdje je Monet naslikao most?

U svojem vrtu u Givernyju u Normandiji, s obale ribnjaka s lokvanjima koji je dao iskopati s druge strane ceste ispred kuće.

Je li izvornik na prodaju i koliko vrijedi?

Ne. Izvornik je u muzejskoj zbirci i nije na prodaju, pa nema tržišnu cijenu. Monetova glavna platna među najskupljim su slikama prodanima na dražbama: jedna od Monetovih slika Plastova sijena (Meules, 1890) prodana je u svibnju 2019. na dražbi kuće Sotheby’s za 110,7 milijuna dolara.

• Motiv: drveni most preko ribnjaka u Givernyju, bez neba, oba kraja mosta odrezana uz rub, 1899.
• Izvornik: 73,7 x 92,7 cm, ulje na platnu, Metropolitan Museum of Art, New York (inv. 29.100.113), dvorana 819.
• Naša izvedba: ručno slikano ulje na platnu, osam mjera od 40 x 50 do 150 x 190 cm; 73 x 92 cm najbliža je izvorniku.
• Zanimljivost: iz iste godine postoji i ležeća verzija u Londonu — isti most, drugi format.