Egon Schiele – Kuće uz more

Kuće uz more slika je Egona Schielea iz 1914.: pet kuća u nizu preko sredine platna, sa sitnim tamnim prozorima na blijedim pročeljima, između sivoga neba gore i pojaseva polja dolje. Izvornik čuva Leopold Museum u Beču pod inventarnim brojem 452; mjeri 119,7 x 99,5 cm – širok je 119,7 cm, a visok 99,5 cm. Kod nas nastaje kao ručno slikana uljana slika na platnu, u deset dimenzija ili po vašoj mjeri, a fotografiju dovršenoga djela prije otpreme šaljemo na potvrdu.

Kuće uz more – Egon Schiele

Što slika prikazuje?

Niz kuća gledan sprijeda. Preko sredine platna stoji pet zgrada jedna uz drugu, s blijedim bjelkastim i ružičastim pročeljima, krovovima u smeđoj, oker i zagasitoj crvenoj te sitnim tamnim prozorima u kratkim redovima; crveni naglasci označuju vrata i podnožja. Iza njih leži širok tamnozelen pojas sitnih vodoravnih poteza, a iznad njega prugasto sivo nebo koje presijeca tanka crta s dvjema blijedim, niskim uzvisinama. Ispod kuća je nizak zid, a ispod njega dugi pojasevi zelene, sive i crvene s tankim crvenim kolcima. Dolje lijevo, u malom okviru, stoji potpis.

Ima li na slici zaista mora?

Ima, prema muzejskom zapisu. Muzejski opis smješta kuće u neodredivi krajolik između neba, mora i polja te govori o plohama vode i neba u pozadini – tamnozeleni pojas iza krovova dakle je more. Valova na njemu nema: kao i sve ostalo na slici, položen je plošno, kao još jedan vodoravni sloj.

Kako Schiele pokazuje blizinu i daljinu bez perspektive?

Širinom pojaseva. Prema muzejskom zapisu cijela slika slijedi načelo vodoravnoga slojevanja, tipično za plošne prostore Schieleovih kompozicija toga razdoblja, i sugerira blizinu i daljinu bez perspektive: pojasevi tla u donjoj polovici uži su od ploha vode i neba iza, pa se one čine udaljenijima. Kuće prelaze platno kao vodoravni pojas, prema riječima muzeja nanizane poput bisera.

Zašto kuće izgledaju kao lica?

Zato što ih je Schiele tako naslikao, a muzej to kaže izravno: kuće su prikazane antropomorfno, pročelja su postala blijeda lica, a prozori oči i usta. Zapis pet kuća čita kao izrazito osamljene i suprotstavlja ih tijesnoj, staničnoj povezanosti zgrada u djelima poput Maloga grada III. To je tumačenje muzeja koji djelo čuva i navodimo ga kao njegovo.

Čime je izvornik naslikan?

Prema muzejskom zapisu uljanim bojama na platnu, signiran i datiran dolje lijevo. I naša se reprodukcija slika uljanim bojama na platnu: medij i nositelj isti su kao kod izvornika.

Kakav je format – uspravan ili ležeći?

Ležeći. Naše ga stope slijede u obliku koji zovemo ležeći format, od 43 x 35 cm do 130 x 105 cm. Širina nosi niz kuća gotovo od ruba do ruba.

Mogu li dobiti sliku u veličini izvornika?

Gotovo, ali ne točno, i najbliža veličina nije najbliži oblik. Izvornik je širok 119,7 cm i visok 99,5 cm. Naša stopa 120 x 95 cm širinom mu se približava na tri milimetra, ali je niža za 4,5 cm; naša najveća, 130 x 105 cm, veća je u oba smjera. Omjer stranica izvornika je 1 : 1,203 i ima ga samo 60 x 50 cm, s odstupanjem od otprilike milimetra; ostale stope po visini odstupaju od sedam milimetara do gotovo pet centimetara, 120 x 95 cm među najviše. Za veličinu i omjer zajedno dostatna je samo mjera po narudžbi.

Odakle slika dolazi i gdje je danas?

Zapis o podrijetlu koji ova stranica nosi otprije slijedi neposredno ispod i čuvamo ga doslovno, nepromijenjen. Muzejski zapis potvrđuje sve datume u njemu i navodi ono što izostavlja; tumačenje toga naše je. Prije Jenny Steiner navodi Josefa Hoffmanna (1914.) – izvor je Schieleovo pismo Hoffmannu od 16. travnja 1914. – zatim Gustava Nebehaya, Karla Grünwalda i Wilhelma Steinera. Zapljena 3. listopada 1938. dokumentirana je u Austrijskom državnom arhivu. Između dražbe 1941. i Rudolfa Leopolda, gdje zapis ispod preskače dalje, muzej navodi dva vlasnika: Josefine Ernst, koja je djelo kupila na dražbi, i njezina sina Johanna Ernsta, koji ga je Leopoldu prodao ugovorom od 1. kolovoza 1955. U tekstu o nagodbi iz lipnja 2012. muzej dodaje da je Jenny Steiner, rođena Pulitzer (1863.–1958.), bila vlasnica tvornice svile, odmah nakon anšlusa pobjegla u Pariz i poslije se iselila u SAD; da je slika 1940. bila ponuđena u Dorotheumu, ali nije našla kupca; i da joj je 1938. nedvojbeno oduzeta. S njezinom jedinom unukom rješenje je postignuto 2011., s ostalim nasljednicima 2012. Djelo je danas u Leopold Museumu pod inventarnim brojem 452; cijela Schieleova zbirka muzeja predstavljena je na stranici Leopold Museuma o Egonu Schieleu.

⭐ Podrijetlo slike: oduzimanje 1938. i kasnija nagodba

Djelo je 1922. došlo u vlasništvo bečke sakupljačice Jenny (Eugenie) Steiner. Nacističke su ga vlasti 3. listopada 1938. zaplijenile i stavile pod ovrhu, a 4. veljače 1941. prodale na 463. dražbi bečkog Dorotheuma pod brojem 68. Nakon rata dospjelo je u zbirku Rudolfa Leopolda, a 1994. u Leopoldovu muzejsku zakladu. Zahtjev nasljednika Jenny Steiner poslije je riješen nagodbom. Tu povijest zapisujemo jer je dio djela.

Gdje se ovo djelo smješta među Schieleova djela?

Među njegove prikaze gradova i kuća. Godinu poslije nastao je Zid kuće uz rijeku, dvije godine prije krajolik Kalvarija, a u našoj je ponudi i Krumau na Vltavi (Mali grad IV). Cijeli je izbor u galeriji Egon Schiele, a više o slikarevu životu u članku o Egonu Schieleu. Schiele je bio mlađi suvremenik Gustava Klimta i bečka secesija bila je sredina iz koje je potekao; bečki ekspresionizam smjer je koji je pomogao odrediti, a austrijska umjetnost toga razdoblja i danas se čita kroz ta dva imena. Kao ekspresionistička slika djelo niz kuća pretvara u niz lica. Kao i Zid kuće uz rijeku, i ovo je ulje na platnu.

Kako nastaje naša ručno slikana inačica?

Svako platno slikar slika uljanim bojama, potez po potez; nije riječ o strojnom otisku – pod kistom nastaje ručno slikana kopija, izrađena za vašu narudžbu. Ovdje su najteža dva mjesta. Prvo su prozori: sitni, tamni i pomalo nepravilni, upravo oni od svakoga pročelja čine lice; ako ih slikar poravna u uredne redove, kuće prestaju uzvraćati pogled. Drugo je širina pojaseva: pojasevi u donjoj polovici moraju ostati uži od vode i neba gore, jer je ta razlika jedina dubina na slici – ako ih slikar izjednači, kuće gube svoje mjesto između blizine i daljine. Kad je djelo dovršeno, fotografiramo ga i fotografiju vam šaljemo na potvrdu, tek onda ide u otpremu. Za ovu obitelj djela nemamo studijskih fotografija – djelo u našoj radionici još nije fotografirano i ništa nije uklonjeno; kad sljedeći put bude naslikano, fotografirat ćemo ga i fotografije dodati na ovu stranicu. Kao reprodukcija na platnu slika je napeta na drveni podokvir, spremna za vješanje.

Koja dimenzija za koji zid?

Kratak odgovor: niz kuća traži dugačak zid. Iznad kauča ili komode djeluju 100 x 80 cm i 110 x 90 cm, za manji zid 60 x 50 cm ili 70 x 55 cm, za velik prostor 120 x 95 cm i 130 x 105 cm, naša najveća stopa. Naša je najmanja dimenzija 43 x 35 cm. Kao umjetnička slika s pet kuća traži dovoljno širine da se prozori čitaju: ispod 60 x 50 cm postaju točke.

Kako naručiti mjeru po narudžbi, podokvir i okvir?

Ako nijedna od deset dimenzija ne odgovara vašem zidu, djelo slikamo u mjeri po narudžbi. Platno je napeto na drveni podokvir; naša 3D aplikacija služi isključivo odabiru okvira, ne prikazu djela na vašem zidu. Okvir se bira zasebno i ne mora biti dio narudžbe.

Kako teče dostava i što jamčimo?

Djelo izrađujemo po narudžbi i dostavljamo u šesnaest država Europske unije, među njima u Njemačku, Francusku, Italiju, Nizozemsku i Poljsku. Prije otpreme šaljemo vam fotografiju dovršenoga djela na potvrdu, a ako niste zadovoljni, djelo popravljamo ili slikamo iznova. Rok izrade ovisi o dimenziji i trenutačnoj zauzetosti atelijera.

Česta pitanja

Gdje je more na slici Kuće uz more?

Prema Leopold Museumu u pozadini: tamnozeleni pojas finih vodoravnih poteza iza krovova je voda. Muzej smješta pet kuća u neodredivi krajolik između neba, mora i polja. Valova nema; kao i sve ostalo u djelu, i more je položeno plošno, kao još jedan vodoravni sloj.

Zašto kuće na slici Kuće uz more nalikuju licima?

Zato što ih je Schiele prikazao antropomorfno: prema riječima muzeja pročelja postaju blijeda lica, a prozori oči i usta. Pet kuća stoji u izrazitoj osamljenosti, nanizano preko platna poput bisera na niti.

Gdje se slika Kuće uz more nalazi danas?

U Leopold Museumu u Beču, pod inventarnim brojem 452. Rudolf Leopold kupio ju je 1955., a 1994. prešla je s njegovom zbirkom u Privatnu zakladu Leopold Museum. Muzej je vodi i kao Niz kuća (Häuserreihe).

Tko je bio prvi vlasnik slike Kuće uz more?

Arhitekt Josef Hoffmann, od 1914., godine u kojoj je nastala; muzej se poziva na Schieleovo pismo Hoffmannu od 16. travnja 1914. Nakon njega zapis navodi Gustava Nebehaya, Karla Grünwalda i Wilhelma Steinera, a od 1922. bečku kolekcionarku Jenny Steiner.

Jesu li nacisti zaplijenili Kuće uz more?

Jesu. Oduzeta je Jenny Steiner 3. listopada 1938., nakon što je pobjegla u Pariz, a 4. veljače 1941. prodana je na dražbi Dorotheuma u Beču kao lot 68. Nakon rata došla je do Rudolfa Leopolda, a Leopold Museum postigao je nagodbu s njezinim nasljednicima: s jedinom unukom 2011. i s ostalim nasljednicima 2012.

Postoji li fotografija Schielea sa slikom Kuće uz more?

Postoji: 1914. Anton Josef Trčka fotografirao je slikara u ateljeu dok s karakterističnim izražajnim gestama pozira s izrezbarenim drvenim konjićem u rukama, a u pozadini se vide Kuće uz more. Leopold Museum nabavio je fotografiju 2023.

Je li slika prikladna za dar?

Jest; ako ne znate koju dimenziju odabrati, postoji poklon-bon.

• Motiv: pet kuća u nizu s pročeljima poput lica, između mora i neba iza i pojaseva polja ispred.
• Izvornik: 1914., uljane boje na platnu, 119,7 x 99,5 cm, potpis dolje lijevo, Leopold Museum, Beč, inv. 452.
• Naše: ručno slikana uljana slika na platnu, 10 dimenzija ili mjera po narudžbi.
• Dobro je znati: slika je 1938. oduzeta Jenny Steiner; muzej je s njezinim nasljednicima postigao nagodbu.