Opis
Levitacija (Slijepi II) slika je Egona Schielea iz 1915. godine: dva mršava muškarca u dugim smeđim haljama lebde jedan iznad drugoga nad gustom, šarenom plohom nalik krpari. Slikamo je ručno uljanim bojama u veličini koju odaberete, a prije slanja šaljemo vam fotografiju gotovog djela na odobrenje.
| Naslov: | Levitacija (Slijepi II) |
| Drugi naslovi: | Entschwebung · Levitation · Transfiguration |
| Slikar: | Egon Schiele (1890–1918) |
| Godina nastanka: | 1915., signirano i datirano dolje lijevo „EGON SCHIELE 1915“ |
| Izvorna veličina: | 201,2 cm x 171,6 cm |
| Izvorna tehnika: | Ulje i pokrivna boja na platnu |
| Stil slikanja: | Ekspresionizam |
| Nalazi se: | Leopold Museum, Beč |
| Naša reprodukcija: | ručno slikano ulje na platnu, 15 veličina od 50 x 60 cm do 172 x 200 cm ili veličina po mjeri |
Levitacija (Slijepi II) – Egon Schiele
Što prikazuje slika?
Austrijski slikar Egon Schiele (1890.–1918.) naslikao ju je 1915. Na njoj su dvije muške figure u smeđim haljama, jedna lebdi iznad druge. Gornji muškarac leži gotovo vodoravno preko gornjeg dijela platna: glava je gore lijevo, ruke s dugim, raširenim prstima pružaju se naprijed, a bosa stopala vire desno. Donji je niže i više lijevo, koljena su mu savijena, oba dlana drži podignuta uz lice, a širom otvorene svijetle oči okreće prema nama. Nijedan od njih ne stoji ni na čemu. Iza njih cijelu površinu prekrivaju sitne zakrpe u oker, maslinastoj, krem i smeđoj boji, poput polja i brežuljaka gledanih odozgo, a među njima su rasuti mali okrugli cvjetovi u plavoj, bijeloj, crvenoj i narančastoj. Dolje lijevo u malom tamnom kvadratu stoji potpis s godinom, EGON SCHIELE 1915.
Zašto se ljudima sviđa?
Zato što u sebi nosi dva raspoloženja odjednom. Figure su teške, tamne i zemljane, a ipak lebde; pozadina je živa i šarena, a izdaleka djeluje mirno. Lica i ruke ocrtane su tamnim, nemirnim linijama koje ostaju vidljive, pa izbliza uvijek iznova otkrijete nešto novo, a s druge strane sobe sve se čita kao jedan snažan oblik na toplom, pjegavom polju. Boje – smeđe, oker i maslinastozelene s malim iskrama plave i crvene – lijepo se slažu s drvom, kamenom i bijelim zidovima. Takva umjetnička slika ne viče u prostoru, ali ga ispuni.
Podrijetlo
Iz Schieleove ostavštine (1918.) slika je prešla Arthuru Stemmeru (Beč/London, 1918.–1954.), a zatim Rudolfu Leopoldu; danas je u Leopold Museumu u Beču.
Gdje je ovo djelo među Schieleovim radovima?
Jedno je od njegovih velikih platna: izvornik mjeri 201,2 x 171,6 cm. U našoj ponudi uz njega su i drugi Schieleovi radovi koje možete naručiti na isti način, ručno slikani u vašoj veličini, primjerice Zid kuće (Prozori), Pustinjaci i Trude Engel. Sva Schieleova umjetnička djela iz naše ponude nalaze se u galeriji Egon Schiele, a više o umjetnikovu životu u našem članku o Egonu Schieleu.
Kako nastaje naša ručno naslikana inačica?
Cijelo platno uljanim bojama slika slikar, potez po potez – to je kopija izrađena rukom za vašu narudžbu, a ne tisak. Izvornik je u tehnici ulje i pokrivna boja na platnu, naša inačica je ulje na platnu. Najzahtjevnija je pozadina, u kojoj stotine sitnih zakrpa moraju ostati odvojene, a opet se složiti u jednu plohu, te dva lica s rukama, čiji tamni obrisi nose cijelu kompoziciju. Kad je djelo gotovo, fotografiramo ga i šaljemo vam fotografiju na odobrenje; tek tada kreće na put. Ovo djelo još nije fotografirano u našoj radionici, pa na ovoj stranici zasad nema snimaka iz radionice.
Koja veličina za koji zid?
Ovo djelo nudimo u petnaest veličina, od 50 x 60 cm do 172 x 200 cm. Za hodnik, radnu sobu ili iznad komode dovoljno je 50 x 60 cm ili 60 x 70 cm. Iznad kauča ili niskog ormarića u dnevnom boravku prostor lijepo ispunjava 90 x 105 cm ili 100 x 115 cm. Za velik zid, stubište ili prostoriju s visokim stropom odaberite 130 x 150 cm ili našu najveću veličinu, 172 x 200 cm. Platno s toliko pojedinosti u pozadini traži malo udaljenosti: odmaknite se nekoliko metara i zakrpe se spoje u jedno polje oko dviju figura. Ručno naslikana slika najbolje visi sa središtem u visini očiju, otprilike 145–150 cm od poda; iznad kauča 15–25 cm iznad naslona.
Veličina po mjeri, podokvir i okvir
Ako vašem zidu ne odgovara nijedna od naših veličina, djelo slikamo po mjeri. Ako kod opcije Podokvir odaberete Sa podokvirom, platno stiže napeto na drveni podokvir, spremno za vješanje. Naša 3D aplikacija služi samo za izbor okvira; okvir birate zasebno i nije obvezan dio narudžbe.
Dostava i jamstvo
Slikamo po narudžbi i dostavljamo u Hrvatsku i još petnaest zemalja Europske unije, među njima u Sloveniju, Austriju, Italiju, Mađarsku i Njemačku. Prije slanja šaljemo vam fotografiju gotovog djela na odobrenje. Vrijeme izrade ovisi o veličini i o opterećenosti radionice. Za svaku narudžbu vrijede naša Pravila o povratu robe i povratu novca.
Česta pitanja
Tko su dvojica muškaraca na slici Levitacija?
Obojica su sam Schiele: Leopold Museum djelo opisuje kao dvostruki autoportret koji se proteže cijelom visinom velikog platna. Prikazao se dvaput, u kratkoj halji nalik redovničkoj, kakvu je nosio već na ranijim autoportretima.
Što znači Levitacija (Slijepi II)?
Leopold Museum tumači je kao sliku o rastanku sa životom: donji lik širom otvorenih očiju još drži vezu sa svijetom, a gornji kao da je već prešao na drugu stranu. Crvene vjeđe, upala lica i vrhovi prstiju koji se dodiruju upućuju na oproštaj i smrt. Muzej je ubraja među Schieleove najzagonetnije autoportrete.
Zašto se zove Levitacija i Slijepi?
Oba naslova dao joj je sam Schiele: Entschwebung, doslovno „odlebdjeti“, i Die Blinden, „Slijepi“. Prvi opisuje dva lika koja lebde nad uzorkovanom plohom; drugi muzej ne objašnjava, ali ističe umorne, napola sklopljene oči s crvenim vjeđama.
Kada je Schiele naslikao Levitaciju?
U prvoj polovici 1915.; dolje lijevo potpisana je i datirana „EGON SCHIELE 1915“. Prvi put izložena je u kolovozu 1915. u galeriji Guida Arnota na bečkom Kärntnerringu i do Schieleove smrti 1918. ostala je neprodana. Nastala je netom prije njegova vjenčanja s Edith Harms i odlaska u vojsku.
Gdje se Levitacija (Slijepi II) nalazi danas?
U Leopold Museumu u Beču, pod inventarnim brojem 467. Iz Schieleove ostavštine prešla je Arthuru Stemmeru, zatim Rudolfu Leopoldu (od 1954.), a s njegovom zbirkom 1994. u zakladu Leopold Museum-Privatstiftung.
Je li prikladna za dar?
Jest; ako niste sigurni u pogledu veličine, na raspolaganju je poklon-bon.









































