Opis
Malo stablo u kasnu jesen slika je Egona Schielea iz 1911.: jedno golo mlado stablo sa svijetlim, prelomljenim deblom na humku tamne zemlje, na gotovo bijeloj pozadini. Slikamo je ručno, uljanim bojama, u veličini koju odaberete, a prije slanja šaljemo vam fotografiju gotovog djela na odobrenje.
| Naslov: | Malo stablo u kasnu jesen |
| Drugi naslovi: | Kleiner Baum im Spätherbst · Small Tree in Late Autumn |
| Slikar: | Egon Schiele (1890–1918) |
| Godina nastanka: | 1911., signirano i datirano dolje desno „EGON SCHIELE 1911“ |
| Izvorna veličina (širina × visina): | 33,5 cm x 42 cm |
| Izvorna tehnika: | Ulje na drvu |
| Stil slikanja: | Ekspresionizam |
| Nalazi se: | Leopold Museum, Beč |
| Naša reprodukcija: | ručno slikano ulje na platnu, 13 veličina od 50 x 65 cm do 160 x 205 cm ili veličina po mjeri |
Malo stablo u kasnu jesen – Egon Schiele
Što prikazuje slika?
Jedno mlado stablo i ništa drugo. Stoji na zaobljenom humku zemlje koji ispunjava donji dio, nanesenom kratkim, debelim potezima tamnosmeđe, oker i crne boje. Deblo je gotovo bijelo i penje se u oštrim zavojima, najprije ulijevo pa natrag udesno, a u gornjem dijelu prati ga modrocrni rub. Jedna duga grana pruža se do desnog ruba; iznad nje prema vrhu širi se mreža tankih smeđih i hrđavocrvenih grana koje gornji rub presijeca. Lišća nema. Sve ostalo je blijeda sivobijela pozadina s vidljivim potezima kista, a potpis i godina stoje dolje desno, tik iznad zemlje.
Zašto se ljudima sviđa?
Zato što je istodobno mirna i snažna. Austrijski slikar upotrijebio je vrlo malo boja – bijelu, sivu, smeđu i malo hrđavocrvene –, pa se djelo lako uklapa u suvremeni prostor, uz drvo ili običan bijeli zid. Savijeno deblo daje joj napetost: stablo izgleda kao da ga je nešto gurnulo u stranu, a ono je jednostavno raslo dalje. Budući da grane izlaze preko rubova, stablo djeluje većim od ploče na kojoj je naslikano, pa ovakva umjetnička slika s malo boja dobro stoji i na velikom zidu. Naslov kaže kasna jesen, a gole grane to pokazuju bez riječi.
Podrijetlo
Slika je bila u vlasništvu Arthura Roesslera u Beču, zatim Richarda Lanyija i Otta Nirensteina u Beču (prije 1930. do 1938.); od 1939. do 1954. bila je u galeriji St. Etienne u New Yorku, a potom kod Rudolfa Leopolda (1954.–1994.); danas je u Leopold Museumu u Beču.
Gdje je među Schieleovim radovima?
U našoj ponudi možete je usporediti s djelima Lirski pjesnik, Kardinal i redovnica (Milovanje) i Zid kuće (Prozori); ako birate među njima, otvorite ih jedno uz drugo. Sva Schieleova umjetnička djela iz naše ponude nalaze se u galeriji Egon Schiele, a više o umjetnikovu životu u našem članku o Egonu Schieleu.
Kako nastaje naša ručno naslikana inačica?
Izrađuje je jedan od naših majstora, ručno i uljanim bojama, potez po potez, za vašu narudžbu – nije riječ o tisku. O rezultatu odlučuju dva mjesta. Prvo je zemlja, koja mora zadržati kratke, debele poteze i ne smije se pretvoriti u ravno smeđe polje. Drugo je deblo: svjetlije je od pozadine iza njega i svaki bi ga slikar najradije zatamnio; mi ga ostavljamo blijedim. Izvornik je naslikan na drvenoj ploči, naša inačica je ulje na platnu, pa površina neće biti jednaka. Kad je slika gotova, fotografiramo je i šaljemo vam fotografiju na odobrenje, a tek onda kreće na put. Ovo djelo još nije fotografirano u našoj radionici; snimke ćemo dodati na ovu stranicu kad ih budemo imali.
Koja veličina za koji zid?
Kratak odgovor: boje su blijede, a motiv jednostavan, pa djelo ostaje lagano i u većem formatu. Nudimo ga u trinaest veličina, od 50 x 65 cm do 160 x 205 cm. Za uzak zid, hodnik ili prostor između dvaju prozora 50 x 65 cm ili 60 x 75 cm; iznad komode ili radnog stola 70 x 90 cm ili 80 x 100 cm; iznad kauča u dnevnoj sobi 100 x 130 cm ili 120 x 150 cm; na velik zid ili u stubište 140 x 180 cm ili 160 x 205 cm. Slika ove veličine traži udaljenost: izbliza vidite pojedinačne poteze u zemlji, a stablo se složi tek kad odstupite nekoliko koraka. Ručno naslikana slika najbolje visi sa središtem u visini očiju, otprilike 145–150 cm od poda; iznad kauča 15–25 cm iznad naslona.
Veličina po mjeri, podokvir i okvir
Ako vašem zidu ne odgovara nijedna od trinaest veličina, djelo slikamo po mjeri. Ako kod opcije Slijepi ram odaberete „Sa podokvirom“, platno stiže napeto na drveni podokvir, spremno za vješanje. Naša 3D aplikacija služi samo za odabir okvira, ne za prikaz djela na vašem zidu. Okvir birate zasebno i nije obvezan dio narudžbe.
Dostava i jamstvo
Slikamo po narudžbi i dostavljamo u Hrvatsku i još petnaest zemalja Europske unije, među njima u Sloveniju, Austriju, Italiju, Mađarsku i Njemačku. Slika putuje zaštitno zapakirana. Prije slanja šaljemo vam fotografiju gotovog djela na odobrenje. Vrijeme izrade ovisi o veličini i o opterećenosti radionice. Za svaku narudžbu vrijede naša Pravila o povratu robe i povratu novca.
Česta pitanja
Što znači Malo stablo u kasnu jesen?
Leopold Museum golo, osamljeno stablo ne čita kao realističan krajolik, nego kao osjećaj: biti izložen i sam, ali i volju za preživljavanjem. U tom tumačenju ono znači rast i ustrajnost prirode, a time i čovjeka, usred nevolja.
Zašto stablo izgleda kao ljudski lik?
Schiele je prirodi često davao ljudske oblike i raspoloženja; u ljeto 1913. zapisao je da sada ponajprije promatra „tjelesne pokrete“ planina, vode, stabala i cvijeća. Ovdje se deblo i grana koja se pruža udesno mogu čitati kao noge, a grane krošnje kao ruke, poput usamljenog lika na vjetru.
Kada je Schiele naslikao Malo stablo u kasnu jesen?
Nastalo je 1911. godine; ploča je dolje desno potpisana i datirana „EGON SCHIELE 1911“. Naslikano je uljanim bojama na drvu i mjeri samo 33,5 x 42 cm.
Zašto je Malo stablo u kasnu jesen tako malo?
Schieleov prijatelj i podupiratelj, kritičar Arthur Roessler, savjetovao mu je da radi manja djela koja se lakše prodaju. Prema Roesslerovoj knjizi o Schieleu iz 1922., umjetnik ga je 1911. zamolio da brzo proda pet malih uljanih slika na drvenim pločicama, a ovo je stablo bilo jedna od njih.
Gdje se Malo stablo u kasnu jesen nalazi danas?
U Leopold Museumu u Beču, pod inventarnim brojem 459. Muzejski zapis navodi prijašnje vlasnike ovim redom: Arthur Roessler, Richard Lanyi i Otto Nirenstein u Beču, Galerie St. Etienne u New Yorku te Rudolf Leopold, koji ga je imao od 1954. do 1994.
Je li prikladna za dar?
Jest; ako niste sigurni u pogledu veličine, na raspolaganju je poklon-bon.









































