Claude Monet – Sandvika u Norveškoj

Sandvika u Norveškoj je ručno slikana reprodukcija Monetova platna iz Art Institute of Chicago: preko zaleđenog korita u prvom planu u jednom se luku diže most s tankom ogradom, iza njega stoji snijegom pokriveno selo s crvenim prozorskim okvirima, desno se dižu gole breze, a u pozadini plavkasto brdo. Izvornik mjeri 92,5 x 73,4 cm, ulje je na platnu i nosi inventarni broj 1961.790. Muzej ga datira u 1895., a platno je dolje lijevo potpisano »Claude Monet 95«, pa se godine podudaraju. Slikamo ga u osam veličina ili po vašoj mjeri, s fotografijom dovršenog djela na odobrenje prije otpreme.

Sandvika u Norveškoj – Claude Monet

Što je na platnu?

Donju trećinu zauzima most. Preko zaleđenog korita diže se u jednom jedinom luku, tamno sivozelen, s rijetkom ogradom od tankih uspravnih stupića, i penje se slijeva nadesno. Pod lukom je sve bijelo.

Iza mosta stoji selo. Velika građevina u sredini ima snijegom prekriven krov i niz malih prozora s crvenim okvirima; lijevo od nje crveni krovovi nižih kuća, desno opet snježne plohe i crveni zidovi. Na desnoj trećini na više tankih debala rastu gole breze, ružičasto sive, gotovo do gornjeg ruba. U pozadini se diže plavkasto brdo obraslo drvećem koje je snijeg učinio blijedo plavim. Neba gotovo nema: iznad brda je jedna ujednačena sivoljubičasta ploha bez oblaka.

Kako je Monet došao u Sandviku?

Muzej o toj sezoni kaže neobično mnogo. Putovanje u Norvešku 1895. bilo je prema zapisu muzeja među tjelesno najtežim Monetovim slikarskim pohodima. Zemlju mu je pokazivao pastorak Jacques Hoschedé, koji je živio u Christianiji, današnjem Oslu, a muzej bilježi da je Monet bio zadivljen krajolikom, ali isprva u nedoumici gdje u snijegu naći motiv.

U dva mjeseca nastalo je dvadeset devet norveških prizora, među njima najmanje šest pogleda na Sandviku, selo blizu Christianije čiji je željezni most Moneta, kaže muzej, možda podsjećao na japanski most u njegovu vrtu u Givernyju. Upravo je ta rečenica razlog što na ovoj stranici stoji poveznica na drugo platno.

Odatle i dva ispravka. Naš stariji opis govorio je o drvenom mostu; zapis muzeja kod Sandvike izrijekom govori o željeznom mostu, a i na našoj je snimci luk tanak i ujednačen, s ogradom od sitnih stupića kakve drvo ne daje. I stariji je opis ovaj put nazvao Monetovim jedinim putovanjem na sjever — muzej to nigdje ne piše, pa riječi jedino ovdje nema.

Kako je djelo datirano i što kaže platno?

Art Institute of Chicago navodi 1895., s jednakom početnom i završnom godinom, dakle bez raspona. U istom zapisu muzej sam prepisuje natpis na platnu: potpis dolje lijevo, »Claude Monet 95«. Isto smo pročitali na snimci izvornika u razlučivosti 3000 puta 2369 točaka, u tirkiznim potezima iznad donjeg ruba. Zapis i platno se dakle podudaraju, a to kažemo naglas jer stranica s napomenom o podudaranju i stranica na kojoj nitko nije usporedio izgledaju jednako.

Što o veličini kaže zapis muzeja?

Djelo čuva Art Institute of Chicago pod inventarnim brojem 1961.790, prema vlastitom zapisu trenutačno neizloženo. Mjere objavljuje redoslijedom visina puta širina, 73,4 x 92,5 cm; naša tablica stavlja širinu na prvo mjesto, pa ovdje čitate 92,5 x 73,4 cm. Ispravak je samo u redoslijedu: brojke su bile točne, ali su stajale muzejevim redoslijedom. S okvirom muzej navodi 118,2 x 98,8 x 11,2 cm.

Zbirka Wikidata se s muzejem posve podudara: isti inventarni broj, ista zbirka, ista godina pri preciznosti 9 i iste mjere. I broj u katalogu Wildenstein, 1397, isti je u oba izvora.

Od Sisleyjeve aukcije do Chicaga, i dva mjesta gdje si zapis proturječi

Muzej objavljuje dug lanac vlasnika i svaku postaju potkrepljuje izvorom. Slikar je platno sam darovao aukciji u korist Sisleyjeve djece kod Galerie Georges Petit u Parizu 1. svibnja 1899., gdje je bilo pod brojem 65, a ondje ga je trgovačka kuća Durand-Ruel kupila za 6.300 franaka. Godine 1900. prešlo je u njezinu njujoršku podružnicu, a 13. veljače 1901. kupila ga je Harriet Borland iz Chicaga za 3.500 dolara. Nakon njezine smrti 1933. naslijedio ga je sin Bruce Borland, koji ga je od 1961. u dijelovima darovao muzeju; cjelinu je muzej imao 1963.

Na dva si mjesta zapisi proturječe, i to kaže sam muzej. Prvo kod datuma prodaje u New York: pariška i njujorška zaliha iste kuće navode 24. listopada odnosno 13. studenoga 1900. Drugo kod same aukcije: katalog Wildenstein iz 1996. tvrdi da su platno zajedno kupili Durand-Ruel i Bernheim-Jeune, dok dva različito popisana primjerka aukcijskog kataloga u jednome bilježe 6.000 i ime Bernheim, a u drugome samo 6.000. Koja inačica stoji, ne znamo i ne biramo; obje su na muzejevoj stranici i obje su ovdje.

Pod koliko je imena platno putovalo?

Pod četiri koja navodi sam muzej, a jedno je od njih još otvoreno. U svibnju 1895. kod Durand-Ruela u Parizu izloženo je bilo ili kao Village de Sandviken (Temps de neige) ili kao Village de Sandviken — muzej navodi oba kataloška broja i ne bira između njih. Na aukciji 1899. stajalo je kao Sandviken, village près Christiania, u njujorškoj zalihi kuće kao Sandviken, Norway, a u Bostonu 1905. u obliku koji muzej sam označava oznakom [sic].

Koja još Monetova snježna platna prodajemo?

U našoj galeriji Claude Monet djelo stoji uz više zimskih prizora: Stog žita (snježni učinak) iz iste je čikaške zbirke; Snježni učinak u Vétheuilu i Mraz pokazuju istu bjelinu uz Senu; zimsku cestu pak Kola na snježnoj cesti kod Honfleura.

A most iz muzejeve rečenice: Ribnjak s lokvanjima (Japanski most) platno je toga mosta u Givernyju, čuva ga Metropolitan Museum of Art pod brojem 29.100.113, a nastalo je 1899., četiri godine nakon Norveške. I za njega kod nas postoji reprodukcija slike.

Kako nastaje naša ručno slikana inačica?

Svaku narudžbu slika slikar zasebno, uljem na pamučno ili laneno platno. Tako nastaju sve naše slike na platnu: bez tiska, bez prijenosa i bez strojnog koraka između. Ova je umjetnička slika zahtjevna u snijegu. Bijele plohe ovdje nisu bijele: sastavljene su od ljubičaste, blijedo plave, zelenkaste i ružičaste, i ako ruka posegne za bijelom iz tube, selo postane papirnato. Drugi je ispit breze zdesna, koje moraju ostati tanke a ipak se vidjeti pred brdom iste svjetline. Pri radu na otvorenom, en plein air, podslik ostaje svijetao, a sjena je građena hladnim lazurama.

Koja veličina za koji zid?

Na raspolaganju je osam veličina, od 45 x 38 do 150 x 120 cm, a odgovora su dva. Po veličini je izvorniku najbliža 90 x 70 cm: 2,5 cm uža i 3,4 cm niža od platna u Chicagu. Po omjeru stranica najbliže su 50 x 40 i 150 x 120 cm, obje na 0,800, dok izvornik ima 0,794, a 90 x 70 cm 0,778. Razlika je mala, pa ovdje veličina i omjer nisu u sukobu kao kod nekih drugih motiva. U hodniku je dovoljno 45 x 38 cm, kao slika za dnevni boravak 90 x 70 cm, a na velikom zidu 150 x 120 cm.

Mjere po narudžbi, podokvir i okvir

Želite li veličinu koje nema na popisu, narudžba po mjeri jedini je put: pošaljite nam širinu i visinu u centimetrima. Platno može stići napeto na drveni podokvir ili smotano u tuljcu; okvir nije uključen u cijenu. Ovom motivu pristaje uska letvica u hladno sivom ili bijelom drvu; topli orah ili pozlata snježnu ljubičastu guraju prema smeđoj.

Dostava i jamstvo

Izrada traje dva do tri tjedna, kod najvećih veličina nekoliko dana dulje, jer se ulje mora sušiti između slojeva. Napeta platna putuju u krutoj kutiji, smotana u tuljcu. Ako djelo stigne oštećeno ili se osjetno razlikuje od odobrene fotografije, zamijenit ćemo ga ili vratiti cijenu. Ručno slikana kopija nije tvornički proizvod i male razlike u potezu su očekivane.

Česta pitanja

Gdje je izvornik?

U Chicagu, u Art Institute of Chicago, pod inventarnim brojem 1961.790, prema vlastitom zapisu trenutačno neizložen.

Koje je mjesto na platnu?

Sandvika, selo blizu Christianije, današnjeg Osla. Monet je od njega naslikao najmanje šest pogleda.

Je li Village de Sandviken isto djelo?

Jest. Pod tim je imenom izloženo 1895. kod Durand-Ruela u Parizu.

Je li ovo tisak?

Nije. Uljana slika kod nas uvijek nastaje rukom, uljem na platnu. Tiskana djela ne prodajemo.

Koju veličinu odabrati?

90 x 70 cm, jer je najbliža veličini izvornika i omjer promašuje tek malo. Inače oko dvije trećine širine zida.

Mogu li dobiti veličinu koje nema na popisu?

Možete, i to je kod nas uobičajeno; ovdje je manje nužno, jer se dvije najbolje mjere s popisa razlikuju za nekoliko tisućinki omjera.

Kako mi djelo stiže?

Napeto u krutoj kutiji ili smotano u tuljcu, uz praćenje pošiljke.

Što djelo kaže u jednoj rečenici?

Da je snijeg pun boje ako ga gledate dovoljno dugo da se smrznete.

Je li izvornik na prodaju i koliko vrijedi?

Nije; dio je muzejske zbirke. Vrijednost ne navodimo; muzej bilježi samo prodaju za 3.500 dolara 1901.

Koliko visoko objesiti?

Sredina oko 145 cm iznad poda; ovdje pomaže da most bude u visini očiju.

Je li prikladno za dar?

Jest, a ako niste sigurni u veličinu, tu je poklon bon: obdarenik sam bira veličinu i motiv.

• Motiv. Snijegom pokriveno selo iza lučnog mosta, gole breze zdesna, plavkasto brdo u pozadini.
• Izvornik. Ulje na platnu, 92,5 x 73,4 cm, 1895.; Art Institute of Chicago, inv. br. 1961.790.
• Naša izvedba. Osam veličina; 90 x 70 cm najbliža je po veličini, 50 x 40 i 150 x 120 cm po omjeru.
• Vrijedi znati. Muzej sam prepisuje potpis »Claude Monet 95« dolje lijevo; godine se podudaraju.